Ljudi su knjige

Piše: Martina Domladovac

U Danskoj je 2000. godine, kao način obuzdavanja vršnjačkog nasilja, nastala živa knjižnica (Human Library), koja je od tada prerasla u uspješan međunarodni projekt. Razlika između žive i svake druge knjižnice je u tome što su knjige ljudi koji ne samo da informiraju, već mogu odgovarati na pitanja, ali ih i postavljati, te tako i sami steći nova znanja. Čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odaberu i “posuđuju” knjigu na ograničeno vrijeme te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike trideset minuta) “vraćaju na policu knjižnice”.

Neposrednim, otvorenim i prijateljskim razgovorom između “čitatelja” i volontera koji sudjeluju u projektu, na inovativni način mijenjaju se dotadašnji stavovi, smanjuju negativne tenzije te jača empatija prema drugima i drugačijima. Također, projektom se promovira solidarnost, razumijevanje i vidljivost svih društvenih skupina.

U Narodnoj čitaonici u Rijeci, u listopadu 2015. godine održana je uspješna Živa knjižnica: ne sudi knjige po koricama, u organizaciji Udruge PaRiter. “Građani su pokazali velik interes za ‘čitanjem’, a posebno vrijedi istaknuti da su u događanju sudjelovali pripadnici svih generacija. Posjetitelji su s oduševljenjem prihvatili ovu metodu te su strpljivo, i po pola sata, čekali u redu za knjige”, prenosi udruga na svojoj stranici. Tom su prilikom građanima kao “žive knjige” svoje priče ispričali pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, socijalno ugrožene osobe te migranti iz Nigerije i Sirije.

Tijekom ožujka planira se održavanje dviju živih knjižnica i to usmjerenih prvenstveno na probleme žena. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci, 4. ožujka održat će se druženje studenata i studentica sa “živim knjigama”, dok će se 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, održati živa knjižnica otvorena za javnost u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka. Tom prilikom u fokusu će biti “ženske” priče stoga organizatori pozivaju da se pridruže i živu knjižnicu obogate svojom životnom pričom, predstavnice etničkih i rasnih skupina, te nacionalnih i vjerskih manjina, predstavnice seksualnih i rodnih manjina, žene s invaliditetom, žene s više od troje djece, žrtve nehumanog poroda, žene koje su postale majke prije punoljetnosti, izbjeglice i migrantice, žene koje su se odlučile na karijeru ili rade takozvane muške poslove, žrtve mobinga, žrtve obiteljskog nasilja, žene koja su abortirale, kao i sve ostale koje se u ovome prepoznaju.