Zaštititi struku

Istovremeno s fizičkim napadima na medijske radnike nastavljen je val smanjivanja njihovih prava.

zeljko_peratovic_pixsell_630 Željko Peratović, FOTO: Žarko Bašić/PIXSELL

Piše: Matija Mrakovčić

Fizički napad na novinara i blogera Željka Peratovića, dobitnika HND-ove nagrade za istraživačko novinarstvo za 2014. godinu i potpredsjednika Centra za građansku hrabrost, dogodio se 28. svibnja oko 19 sati u njegovom domu u Luci Pokupskoj kraj Karlovca. Napale su ga tri osobe koje su došle automobilom na njegovo imanje, a Peratoviću je nakon napada ukazana pomoć u karlovačkoj bolnici. Nakon što su napadači uhićeni, sudac istrage u subotu ih je pustio na slobodu, javlja Hina. Ovo nije prvi fizički napad na Peratovića zbog njegovih istraživanja i pisanja. Napadači su mu rekli da ga tuku zbog pisanja o ilegalnom iskapanju šljunka, no Peratović tvrdi da o toj temi nije nikada pisao te da je pravi razlog vjerojatno u njegovom bavljenju osjetljivim političko-sigurnosnim temama zbog čega je svojevremeno i dobio otkaz u redakciji Vjesnika. Taj je otkaz, inače, nedavno pravomoćnom sudskom odlukom proglašen nezakonitim. 

Hrvatsko novinarsko društvo upozorilo je na slične slučajeve i zatražilo da se zakonskim izmjenama svaki dokazani napad na novinare ili prijetnja u vezi s njihovim poslom tretira kao kazneno djelo. U utorak, 26. svibnja, novinar Nove TV Domagoj Mikić fizički je napadnut dok je u Puli radio svoj posao. U noći između 24. i 25. svibnja, novinar Domagoj Margetić u svom je poštanskom sandučiću pronašao omču za vješanje napravljenu od špage te jedan od dokumenata o Aferi Hypo koji su mu u prosincu prošle godine ukradeni prilikom provale u stan. Margetića je 11. kolovoza prošle godine pretukla još uvijek nepoznata osoba protiv koje je podnesena prijava zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva. Nakon vrijeđanja i prijetnji na društvenim mrežama tijekom prvih mjesec dana njegovog mandata, novom predsjedniku HND-a Saši Lekoviću stigla je i prijetnja poštom koja je prijavljena policiji. 

Istovremeno s prijetnjama i fizičkim napadima na novinare, njihova su radna prava sve više ugrožena. Novi pregovori o kolektivnom ugovoru na HRT-u po prvi put sljedeće godine odvijat će se bez sudjelovanja Sindikata novinara Hrvatske na HRT-a. Prema novom Zakonu o reprezentativnosti, nakon što su se dva sindikata tehničkih službi HRT-a udružila, podružnica SNH na HRT-u više ne predstavlja dovoljan broj zaposlenih da bi bila uključena u pregovore. Podružnica sindikata novinara u Novom listu u obraćanju javnosti zatražila je od uprave, Zagrebačke banke, Nagodbenog vijeća FINA-e i nadležnih državnih institucija da odbace predloženi plan financijskog restrukturiranja koji podrazumijeva podjelu Novog lista na tvrtku koja preuzima nekretnine i dug osiguran založnim pravom i novo društvo koje osniva uprava Novog lista nakon pronalaska kupca nekretnina ili investitora. Podružnica sindikata novinara zatražila je od Zagrebačke banke da podnese svoj dio odgovornosti za kredite plasirane Albertu Faggianu i njegovim tvrtkama. 

Program konsolidacije gradskih medija Karlovca započeo je pripajanjem Karlovačkog tjednika Hrvatskom radiju Karlovac koji od tada djeluje kao jedna gradska tvrtka. Ova odluka, donesena radi financijske uštede, za sad je rezultirala otkazivanjem ugovora honorarnim suradnicima, otkazima za fotoreportera, djelatnicu u administraciji i pomoćnicu glavnog urednika, otkazima radijskom tehničaru i novinarki, a posljednji je val otkaza obuhvatio urednika, novinara, spikericu i djelatnika u marketingu. Tvrtka koja je u trenutku spajanja brojala dvadesetak stalno zaposlenih, svedena je u ovom trenutku na brojku od devet djelatnika. U Karlovačkoj županiji u proteklih desetak godina u medijima je zaposlenje izgubilo više od pedeset novinara. 

Regionalni izvještaj o radnim uvjetima novinara u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, koji je objavio Centar za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta, pokazao je da situacija na tržišu rada predstavlja jedan od najosjetljivijih i najtežih problema novinarske struke. “Dok pratimo sistemske promjene i način na koji one utječu na osnovne principe medijskih sloboda i novinarske prakse, može nam se dogoditi da iz fokusa izgubimo – ljude. Ovo bi bila greška. Nema novinarstva bez novinara”, smatra Ioana Avădani, izvršna direktorica Centra i projektna koordinatorica Partnerstva za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi, projekta u sklopu kojeg je objavljen izvještaj.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano