Tema Umjetnica Jasmina Cibic djeluje na relaciji između Londona i Ljubljane. Predstavnica je mlađe generacije slovenskih umjetnika čije umjetničke prakse, unatoč tome što proizlaze iz specifičnog nacionalnog političkog, kulturnog i umjetničkog okružja, stvaraju sebi svojstven umjetnički jezik. Iako su u njenim djelima vidljiva teoretska i politička ishodišta karakteristična i za druge umjetnike postkomunističke Europe, Jasmina Cibic djeluje prije u okviru globalnog, nego nacionalnog diskursa. Rad umjetnice u pravilu je prilagođen prostoru i kontekstu, performativne je prirode te kao takav uključuje medijske i kazališne tehnike, pomoću kojih redefinira ili reflektira postojeće okruženje ili prostor.
Cubic se posebno posvetila projektima na takozvanim nemjestima, kao što su zračne luke, čekaonice ili avioni, koji su po svojem karakteru anonimni, tranzitorni, bez vlastitog identiteta ili stalnog nacionalnog predznaka. Jedinstveni odnos s posjetiteljem, tj. gledaocem, ključan je za sva umjetnička istraživanja Jasmine Cibic.
Projekt Za naše gospodarstvo i kulturu koji će predstavljati Sloveniju na skorašnjem Bijenalu u Veneciji, nastavak je ovih težnji. Proizlazeći od tematskog okvira ovogodišnje izložbe Enciklopedijske palače, Cibic radi na konceptu utopijske prirode i odsutnosti procesa selekcije te naglašava (moguće) cenzure koje su nerazdruživo povezane sa samim formatom izložbi ove vrste koje ukazuju na akutni stav strategija koje u pravilu oblikuju nacionalne ikonografije.
Instalacija Jasmine Cibic uključuje dva filma snimljena na službenim državnim lokacijama koje su doživjele brojna preoblikovanja u skladu s mijenjajućim nacionalno-kulturnim i političkim imperativima. Filmovi predstavljaju filozofske i arhitekturne ideje o namjeni, obliku, funkciji i estetskim prioritetima.
Prvi predstavlja razgovor (muškarca) arhitekta i (žene) novinarke, dok drugi rekonstruira parlamentarnu debatu iz 1957. godine o tome koja djela bi bila najprimjerenija (dovoljno narodno reprezentativna) za ukrašavanje novoizgrađenog Parlamenta. U oba filma susrećemo ponovno promišljanje i kontekstualizaciju pitanja koja se ne odnose samo na uzorke djelovanja karakteristične za sisteme vlasti, već i jasne kontradikcije, nerazdvojno povezane s preobrazbama nacionalnih i kulturnih identiteta u prošlosti i do današnjeg dana.
Projekt Za naše gospodarstvo i kulturu također uključuje slike mrtve prirode starijih i novijih datuma, posuđene za izložbu iz službene umjetničke zbirke slovenskog Parlamenta. Ta su djela izvorno služila kao dekorativni element u uredima slovenskog parlamenta gdje doslovno uokviruju pojedine predstavnike državnog aparata, viseći na zidu iza njih i tako predstavljajući idealnu sliku države. S postavljanjem tih na prvi pogled neutralnih dekorativnih slika u svoju instalaciju, Jasmina Cibic ponovno artikulira zanimanje za umjetnost kao “suvenir”, simbol nacionalnog identiteta. Unutrašnjost slovenskog paviljona pokrivati će slike endemskog slovenskog kukca, neuspjele nacionalne ikone, Anophthalmus hitleri, koji je danas skoro potpuno zaboravljen zbog ideološkog naboja svojeg imena.
Umjetnica je o svom radu kazala: “Iznimno me zanima istraživanje arhitekturnih aparata samog izložbenog prostora, ideoloških konstrukta koji su u pozadini takvih prostora, operativnih mehanizama koji definiraju karakter i vrijednost te oblikuju recepciju djela. Želim stvarati kazališne intervencije i događaje, mizanscene, koji otvaraju prostor za dijalog između njihovog izvora i prostora u kojem su dočekani, ugledani. Oduševljava me ideja o gledaocu kao slučajnom turistu, baš kao i umjetničko djelo u specifičnom, često potlačenom arhitekturnom okviru, koje tako postane suvenir par excellence – fetiš izvornog iskustva”.
Projekt Za naše gospodarstvo i kulturu biti će popraćen opsežnom publikacijom s tekstovima Line Džuverović, Nike Grabar, Petje Grafenauer, Tevža Logara, Suzane Milevske i Jane Rendell.
Slovenski paviljon rezultat je produkcije Muzeja i galerija grada Ljubljane u koprodukciji s Galerijom Škuc. Kustos projekta Za naše gospodarstvo i kulturu je Tevž Logar, umjetnički direktor Galerije Škuc u Ljubljani.
Više o umjetnici možete saznati na istaknutom linku.
PN / Pavilion of Slovenia/ Foto: Jamina Cibic, Framing the Space
ObjavljenoObjavljeno
