

Izložba Beyond Ruin Porn problematizira estetsku i društvenu vrijednost fotografija napuštene infrastrukture, nastalih u procesu urbanog istraživanja.
Piše: Martina Domladovac
Urbano istraživanje i fotografiranje ruševina suvremeni je pokret istraživanja napuštenih, često industrijskih građevina, ali i druge infrastrukture u trenucima zapuštenosti i propadanja. Pokret koji često uključuje ulaske u opasne i nestabilne prostore, te neovlašteno ulaženje na privatne posjede, posebno je postao popularan u postindustrijskim društvima, a manje ili više ozbiljni “istraživači” najčešće su motivirani isključivo znatiželjom. Fotografije ruševina nastale u tom procesu posebno su popularne zbog čega ih se ponekad naziva “pornografijom ruševina” (ruin porn), kako bi se naglasila njihova nepostojeća estetska ili društvena vrijednost, unatoč kojoj ih volimo gledati, pritom se osjećajući malo posramljeno. Upravo to problematizira izložba Više od pornografije ruševina (Beyond Ruin Porn), trenutno predstavljena u newyorškoj Front Room galeriji.
Fotografije ove grupne izložbe sadrže sve elemente “pornografije ruševina”, ali i “socijalno relevantne, povijesne i povijesno umjetničke reference, kao i veća filozofska i kulturna pitanja”, stoji u opisu izložbe. Ističe se također kako ne postoji prikladan popularan naziv kojim bi se opisale socio-kultourno, politički i umjetnički vrijedni radovi ovog žanra, nastali u nekoliko proteklih desetljeća.
Da fotografije urbanog propadanja, kao i proces njihovog nastanka, nisu samo “lijepe slike” romantičnih entuzijasta, pokazuje i na izložbi predstavljen rad Paula Raphaelsona. On je istraživao tvornicu šećera u Brooklynu, nekad najveću rafineriju šećera na svijetu, čija bi se jedina preostala zgrada trebala transformirati u elitne stanove. Veliku transformaciju svoje sredine bilježe i neki detroitski umjetnici, kao što je Seph Lawless, koji fotografiranjem urbanog odumiranja grada upozorava na posljedice propadanja industrije i svih socijalnih problema koji iz toga proizlaze. U hrvatskom kontekstu, neki od autora koji se bave ovim problemom su Nela Laptoš i Goran Kerić, dvojac koji svoje fotografije objavljuje na stranici Abandoned Croatia, Josip Kovač Levantin, Mihovil Pirnat i Matija Pucak, koji su se predstavili izložbom Urbano istraživanje u galeriji Greta 2015. godine, te mladi umjetnik Pavle Kocanjer koji se predstavio videom Abandoned Karlovac. Radovi svih spomenutih autora predstavljaju specifičan dokument procesa urbanog propadanja, te osim sadržaja koji prezenitaju, daju uvid u socijalan kontekst u kojem su nastali, te kao takvi zaslužuju kritičku afirmaciju.
Objavljeno