Knjiga Lacan – The Unconscious Reinvented (2014.) Colette Soler rasvjetljuje pitanja koja se pojavljuju u Lacanovom učenju i daje nove interpretacije njegovih revizija i obnavljanja psihoanalitičkih koncepta. Mapirajući iste, Colette Soler izdvaja njihove posljedice na klinički kontekst te istražuje politički smisao tog razvitka, pokazujući kako je Lacan uspio u reinvenciji psihoanalize.
“Lacan osuđuje varljivu narcističku ljubav. Voljena osoba je voljena samo dok uskraćuje agalmu. Jednom kad odustane od uskrate, jednom kad se preda, nestat će ljubavi otkrivenjem da agalma nije dio nje niti je ikad bila. Colette Soler nam je otkrila da postoji i druga ljubav između ljubavnika kojoj Lacan nije presudio”, stoji u osvrtu Ante Jerića.
Roman Šta znači voleti (2014.) je intimna ispovijest Mathieua Lindona o prijateljstvu s Michelom Foucaultom. Ovo nije analiza Foucaultovih djela niti izdavačke politike autorova oca, Jérômea Lindona, dugogodišnjeg direktora izdavačke kuće Minuit. Ipak, oni su tu, njihova blizina i intima otkrivaju se krajnje iskreno. Mathieu Lindon u knjizi se prepušta žudnji i zadovoljstvu koji ga vode kroz sjećanja, mjesta i trenutke epohe kada je Francuska prolazila kroz seksualno i intelektualno oslobođenje.
“Ispovijed je to žalosti, tog povlaštenog hladno-toplog mjesta s gotovo magičnim osobinama i osobnostima u kojoj sloboda pojedinca i pažnja usmjerena na iste utemeljuju nova pravila pisanja. Tekst je to koji baca kamen kušnje te podmeće emocionalnu i seksualnu inicijaciju, kako intelektualnu, tako književnu i tjelesnu”, napisao je Srđan Sandić u osvrtu.
Knjiga Pierrea Bayarda Il existe d’autres mondes (2014.) fokusira se na teoriju paralelnih svemira te na autorove pokušaje da naglasi njezinu važnost. Prema Bayardu, ta stimulativna teorija koja je svoje uporište našla u djelima mnogih svjetskih književnika, uz svoju mogućnost da riješava mnoga zakučasta mjesta svakodnevnog života, još nije našla mjesto u humanističkim proučavanjima.
“U svakom slučaju, kada govorimo o ovoj Bayardovoj knjizi, možemo reći kako se radi o zanimljivoj inicijativi djelomičnog prebacivanja onoga što se inače zove imaginacijom ili kreativnim činom u domenu kvantne fizike i paralelnih svjetova. Fantazija je pritom rezonanca alternativnih života kojih nismo direktno svjesni, ali koji su svejedno upisani u nas”, piše u osvrtu na knjigu Neven Vulić.
Posljednji dodatak u Medijskom arhivu izlaganje je Alexandera Garcíe Düttmanna u prijevodu Ines Meštrović. Izlaganje pod nazivom Ono nemišljeno – Francuska i Njemačka u filozofiji 20. stoljeća dio je kolokvija Misliti-sa održanog 14. prosinca 2013. godine.
T.Ž. / Multimedijalni institut
Objavljeno