Svi su dugovi povezani

Piše: Martina Domladovac

Prošlo je pet godina od nastanka Occupy Wall Street, pokreta koji je iz mirnih prosvjeda ispred njujorškog financijskog centra prerastao u globalni pokret protiv socijalnih i ekonomskih nejednakosti. Iz njega je nastao i Occupy Museums, grupa kojoj je cilj ukazati na povezanost korupcije financijskih institucija i takozvane visoke kulture. Radna grupa za umjetnost i kulturu okupila se oko manifesta koji je 19. listopada 2011. godine objavio umjetnik Noah Fischer, a osim njega, glavni članovi grupe koja je nastavila surađivati s brojnim drugim organizacijama i pokretima su Tal Beery, Imani Brown, Kenneth Pietrobono i Arthur Polendo.

Srž pokreta Occupy Museums čini ideja povratka muzeja građanima, odnosno ideja da muzeji moraju postati odgovorni javnosti. Oni imaju veliku moć unutar naše kulture i cijelog tržišta umjetnina te sudjeluju u stvaranju povijesnih narativa i zajedničkih simbola. Stav je grupe Occupy Museums da su muzeji kao institucije podbacili te da više ne služe građanima, zbog čega njihov prostor treba ponovno zauzeti i podrediti ga smislenoj kulturi. Kao primjer korupcije i loših praksi navode MoMA-u koja dijeli članove odbora s aukcijskom kućom Sotheby’s, gdje je vrijednost umjetnosti sinonim za spekulaciju. Godine 2012. Sotheby’s je onemogućio rad radnicima koji su članovi sindikata nije im plaćeno zdravstveno osiguranje u godini u kojoj su ostvarili rekordnu dobit. “Kao kulturni radnici solidarni smo s ovom borbom”, stoji na stranicama grupe. “Naš će rad biti istinski cijenjen tek kada se riješimo ovisnosti o opscenom bogatstvu koje karakterizira američki i međunarodni svijet umjetnosti danas”, dodaju.

Occupy Museums pokrenuo je i platformu Debtfair u sklopu koje pozivaju umjetnike da se pridruže izložbi koja će biti predstavljena na Whitney Biennialu u ožujku 2017. godine. Debtfair se bavi problemom dugova kojima su često opterećeni umjetnici, a polazi od ideje da su svi dugovi povezani. Najveći sakupljači umjetnina – direktori međunarodnih banaka, menadžeri investicijskih fondova i građevinski investitori – istovremeno su zaslužni za većinu dugova, dok je prosječan američki umjetnik dužnik te je zbog svog financijskog stanja prisiljen pristati na usvajanje estetskih i političkih normi koje najviše odgovaraju tržištu. Prekarni rad, veliki studentski dugovi i visoka cijena ulaska u kulturnu sferu za umjetnike znači da sav rizik preuzimaju sami, a od njihovog rada, i prije svega, njihovog pristajanja na kompromis, profitiraju upravo najbogatiji.

Platformom Debtfair želi se potaknuti solidarnost u umjetničkoj i kulturnoj sferi kako bi se postigla ekonomska pravda i kultura koja radi za građane i umjetničku zajednicu, umjesto protiv njih. Platforma do sada okuplja 92 umjetnika i umjetnica koji zajednički duguju više od pet milijuna dolara.