Solidarnost, suradnja i borba za opći interes

U subotu, 19. ožujka, održani su protuvladini prosvjedi u 15 hrvatskih gradova, a u zagrebačkim je
demonstracijama sudjelovalo između pet i deset tisuća ljudi koji su se od 17.30
počeli okupljati na Trgu bana Jelačića.

U trosatnom su prosvjedu
neke od postaja bile sjedište Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, zgrada Hrvatskog
Telekoma te upravo završena ulazna rampa u podzemnu garažu novog kompleksa Hoto
grupe na Cvjetnom trgu, kojom je nestao veliki dio pješačke zone u Varšavskoj
ulici. Unatoč “danu visokog rizika”, u kojem se istovremeno s prosvjedima održavala
i utakmica Dinama i Hajduka, prosvjed je okupio raznorodne skupine građana i
protekao u potpunom miru.

Subotnjem se prosvjedu
ovoga puta pridružila i inicijativa Akademska solidarnost, koja okuplja velik
broj akademskih radnika i već se nekoliko mjeseci aktivno bori protiv donošenja
novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. Inicijativa smatra
da novi zakoni rade “izravno protiv znanosti, visokog obrazovanja i akademske
zajednice, ali i protiv općedruštvenih interesa”. Tim se zakonima, kako navode
u priopćenju povodom prosvjeda, “znanost i obrazovanje podvrgavaju tržištu, interesima privatnog kapitala i
političke strukture koja je na vlasti, zbog čega visoko obrazovanje postaje
nedostupnim sve širim slojevima našega društva”.

S obzirom da su svjesni
kako su “problemi komercijalizacije obrazovanja i znanosti neodvojivi od
problema kao što su komercijalizacija zdravstva ili sve veće smanjivanje
socijalnih i radničkih prava” te da su osnovna načela ove inicijative “solidarnost, suradnja i borba za opći interes”, inicijativa je uključivanjem u
prosvjed željela pokazati “kako je akademska zajednica dio društva i da joj je
stalo kako će to društvo izgledati”.

U priopćenju su izrazili
skepsu kako će puka promjena vlasti bez strukturnih promjena bitno promijeniti
situaciju, zbog čega se zalažu za razvijanje i promoviranje modela kojima se “omogućuje demokratski nadzor odozdo”. Drugim riječima, za razvijanje modela u
kojima “građani povećanom participacijom i institucijama direktne demokracije,
kao što su referendumi, izravno nadziru politiku i odlučuju o najvažnijim pitanjima
u društvu”.

Sljedeća aktivnost
inicijative je tribina Politika protiv
znanosti u visokog obrazovanja koja će se utorak, 22.
ožujka održati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a više o ciljevima,
aktivnostima i mogućnostima uključivanja u inicijativu možete saznati na
njihovoj internet stranici. 

J.S.