Povratak u budućnost

Više od dvadeset godina nakon raspada Jugoslavije u sferi znanstvenog istraživanja može se uočiti jedna zaista paradoksalna situacija: istraživački centri koji su do početka devedesetih godina prošlog stoljeća pripadali jednom zajedničkom akademskom prostoru, pokušavaju se iz novog (nacionalnog) konteksta, u kome djeluju, svaki za sebe povezati s drugim međunarodnim istraživačkim institucijama, a da pritom ne postoji skoro nikakva suradnja između samih tih centara. Iako sporadični i uglavnom individualni kontakti postoje – neki nikada nisu ni bili prekinuti – mjesta za uspostavljanje jedne (nove) znanstvene javnosti na postjugoslavenskom prostoru ima više nego dovoljno. Zajednička znanstvena javnost pritom je uvjetovana ne samo nekadašnjom zajedničkom institucionalnom strukturom ili jezičnom povezanošću. Već površan pogled na teme, teorijske pristupe, odabrane metode, ali i probleme novijih istraživanja, prije svega u oblasti društvenih znanosti, u ovoj regiji ukazuje na niz sličnosti. Sve češće se, na sad već međunarodnim znanstvenim skupovima, “otkriva” u kojoj mjeri su istraživači u regiji u svom radu zapravo upućeni jedni na druge. Ta neophodnost suradnje odnosi se kako na mogućnosti korištenja određenih historijskih arhiva tako i na dostupnost samih rezultata istraživanja. Iako je upravo ovo posljednje svakako olakšano tehnološkim razvojem, prije svega digitalizacijom, pokušaji da se stvori jedan zajednički forum za razmjenu informacija u oblasti znanosti, i dalje su veoma rijetki. Namjera novopokrenutog časopisa predstavlja pokušaj stvaranja jednog takvog foruma.

Cilj mu je promocija najnovijih znanstvenih radova prije svega (iako ne isključivo) mlađih istraživača s područja nekadašnje Jugoslavije. Publiciranjem radova koji potječu iz različitih “znanstvenih škola” na ovom prostoru, a koje su već godinama uglavnom odvojene jedne od drugih, prije svega se dobija jedinstven uvid u njihov izbor tema i interesa. Osim toga, otvara se mogućnost usporedbe istraživačkih rezultata, metoda i teorijskih pristupa. Tekstovi objavljeni u časopisu namijenjeni su postjugoslavenskoj znanstvenoj javnosti, ali isto tako i istraživačima s njemačkog govornog područja kao iz šireg međunarodnog konteksta koji su zainteresirani za Jugoistočnu Europu. S obzirom na niz znanstvenih ustanova čiji je predmet istraživanja upravo ovo područje, časopis ovog profila izlazi ususret potrebi stalnog informiranja o novim studijama iz regije. Tekstovi objavljeni na jezicima proizašlim iz nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog kao i na makedonskom i slovenskom jeziku, obuhvaćaju istraživanja iz oblasti društvenih znanosti. Tematski fokus pojedinačnih izdanja bit će određen kako aktualnim razvojem istraživačkog rada u regiji tako i interesima znanstvene javnosti i uredništva.

Temu prvog broja predstavlja jedan od fenomena zajedničkih svim društvima na postjugoslavenskom prostoru. Radi se o procesu društvene transformacije u razdoblju od početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, koji svakako predstavlja važan historijski prijelom. Ovaj prividno okončan proces temeljne promjene kako ekonomskog tako i političkog sistema u cijeloj Istočnoj i Jugoistočnoj Europi imao je niz društvenih posljedica koje do danas nisu u dovoljnoj mjeri istražene. Čak i u brojnim radovima, objavljenim u zapadnoeuropskom znanstvenom kontekstu, a koji prije svega teorijski pokušavaju uočiti (ne)pravilnosti u spomenutom procesu, prostor bivše Jugoslavije predstavlja “vruć krumpir” koji se kao “izuzetak” uglavnom zaobilazi. Tek posljednjih godina na ovom području mogu se zabilježiti značajniji kritički radovi o procesu transformacije. Pritom se i tu – bar u dobrom dijelu – može uočiti pretežno interes za sistemske, ako ne i “tehničke” aspekte promjene, dok se ispitivanje posljedica transformacije na same društvene odnose svodi tek na rijetka “razmišljanja na temu”. Radovi Stipe Ćurkovića, Gala Kirna, Primoža Krašovca, Dare Pejić, Miloša Jadžića i Branke Čurčić, objavljeni u prvom broju jugoLinka, predstavljaju na osnovi kako tematskog fokusa tako i inovativnih teorijskih pristupa, važan doprinos jednoj široj kritičkoj analizi promjena čiji se utjecaj ne tiče samo “teorije”, već i svakodnevnog života ljudi na postjugoslavenskom prostoru.

Prvi broj časopisa možete besplatno preuzeti ovdje, a istraživači zainteresirani za suradnju na idućem broju detalje mogu potražiti klikom na sljedeći link.