Tema Piše: Matija Mrakovčić
Okupljeni u inicijativu “Čuvamo naš park“, stanovnici Trnjanske Savice 2013. su uspjeli zaustaviti gradnju crkve u jedinom temeljito uređenom parku u kvartu – centralnoj zelenoj površini omeđenoj zgradama i ulicama Prisavlje, Lastovska, Zinke Kunc i Vladimira Ruždjaka. Ipak, lokalna je župa Blaženoga Alojzija Stepinca krajem lipnja 2016. zatražila od Grada lokacijsku dozvolu za izgradnju crkve. Dozvola je, usprkos protivljenju velikog dijela stanovnika kvarta, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te brojnih građana Zagreba, izdana u najkraćem mogućem roku.
Poziv na uvid dokumentacije za izdavanje lokacijske dozvole za oko 280 susjeda koji imaju pravo prigovora obješen je na stablo, određen je jedan termin za sve, a dokumentacija koju se Grad obvezao dostaviti uručena je nepotpuna. Ni dvjestotinjak uloženih prigovora nije bilo prepreka za izdavanje lokacijske dozvole. Dozvola je za sada nepravomoćna, stranke u postupku imaju dvadeset dana za prigovor, a prije početka gradnje župa treba pribaviti građevinsku dozvolu. Ukupna površina koja bi trebala biti betonirana za potrebe crkve (pristupni trg, staze, parkiralište) iznosi 24 posto parka, dok se udio zelenila smanjuje za 22 posto. Radi se o kompleksu pastoralnog centra koji uključuje crkvu s 420 sjedećih mjesta, župni ured, dvije dvorane, ured Caritasa, stanove za župnika, vikara i domaćicu, servisne prostore i zvonik visine 45,3 metra čiji je vrh “perforiran radi bolje čujnosti zvona”.
U Gradu tvrde da je sve u skladu s prostornim i generalnim urbanističkim planom. Iako se radi o zelenoj površini kakvu bi gradski planovi trebali čuvati od izgradnje, prije više od deset godina pri jednoj od brojnih promjena GUP-a ovaj je prostor, uz još nekoliko sličnih u Zagrebu, preimenovan u iznimku čime je administrativno omogućena gradnja praktički bez ikakvih kriterija. Nedugo nakon izmjene GUP-a kojom je omogućena gradnja u parku, između Grada Zagreba i nekoliko zagrebačkih župa potpisana je nagodba kojom se zemljišta mijenjaju bez procjene njihove tržišne vrijednosti, po principu kvadrat za kvadrat. Temeljem te nagodbe i uz određene uvjete, Župi bl. Alojzija Stepinca za gradnju crkve dodijelila bi se parcela površine 4448 m2 na prostoru parka.
Inicijativa “Čuvamo naš park” tako je nehotice, kao što piše Melisa Skender za Lupigu, otporom izgradnji crkve u parku na Trnjanskoj Savici stala na put realizaciji puno ambicioznijeg građevinskog pothvata. Naime, ugovorom o nagodbi koji je Grad Zagreb sklopio s tri župe Zagrebačke nadbiskupije (župom Krista Kralja, Sv. Terezije i Bl. Alojzija Stepinca), Crkva je dobila gradsko zemljište u Miramarskoj ulici i dio parka na Savici. U zamjenu je, između ostalog, Grad tražio od župe Sv. Marka Evanđeliste, koja uopće nije ugovorna strana, da odustane od zahtjeva za povrat zemljišta većeg od 5000 m2 u ulici Andrije Žaje, nadomak stadiona NK Zagreb.
Radi se o zemljištu tvrtke Taksi-remont za koje je župa Sv. Marka Evanđeliste podnijela zahtjev za naturalni povrat još 2002. godine. Društveno poduzeće Taksi-remont p.o. osnovano je 1951, a osnovna djelatnost bila mu je prijevoz, prodaja, remont i servisiranje motornih vozila. Godine 1991, pred privatizaciju, imalo je 127 zaposlenih, a u bilanci prihoda iskazani su ukupni prihodi u iznosu 40 milijuna hrvatskih dinara. Postprivatizacijski većinski vlasnik Taksi-remonta postala je tvrtka K. M. P. d.o.o. čiji su vlasnici Hrvoje Petrač, Marijan Medvidović i Josip Kordić. Deset godina kasnije firma ima šest zaposlenika, a dvadeset godina kasnije – jednog. U reviziji privatizacije tvrtke stoji kako je početkom 1990-ih njezina vrijednost procijenjena na osam milijuna njemačkih maraka te je utvrđeno kako je riječ o vrlo povoljnoj lokaciji.
Kao što je 2012. pisala Vlatka Polšak Palatinuš, za cijeli kompleks 2004. godine ponuđeno je arhitektonsko rješenje koje je previđalo gradnju novog stadiona i gradnju četiri nebodera, a prema Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada to je područje, zajedno sa stadionom, označeno kao gradski projekt, a površina je predviđena za mješovitu sportsko rekreacijsku namjenu, pretežito visokogradnju. Tvrtka navedenog trojca Petrač-Medvidović-Kordić, prema reviziji privatizacije, posjeduje 48 posto dionica Taksi-remonta. Zagrebački zlatar Petar Franja, donator predsjedničke kampanje Milana Bandića, ima 23,65 posto dionica i ujedno je član nadzornog odbora Taksi-remonta.
“Zašto se gradonačelnik Bandić toliko zauzeo za izgradnju crkve baš u parku, iako u neposrednoj blizini postoje druge prikladnije lokacije za gradnju? Zašto, kada je i veliki broj vjernika sa Savice protiv uništenja dijela parka i nema ništa protiv neke druge adekvatne lokacije? Zašto, kada brojni stručnjaci (arhitekti, urbanisti i krajobrazni arhitekti) i strukovne udruge kažu da je to pogrešno mjesto za bilo kakvu građevinu? Zašto, kada je Vijeće gradske četvrti također protiv izgradnje u parku? Zašto je gradonačelnik odbio razgovarati s vodstvom inicijative ‘Čuvamo naš park’ kako bi se pronašlo rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane strane? Kome je to onda u interesu? Što se skriva iza takvih nepopularnih, neargumentiranih i nejasnih poteza?”, pitaju se iz inicijative koja po podnošenju prigovora na izdavanje lokacijske dozvole najavljuje daljnje djelovanje.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
