Piše: Matija Mrakovčić
Od ponedjeljka, 16. svibnja, uz novi broj hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea možete pronaći i DVD filma Blokada autora Igora Bezinovića, dokumentarca koji prati studentsku okupaciju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. godine. Blokada je jedinstveni pogled iznutra u najduži, najbrojniji i politički najznačajniji studentski prosvjed na ovim prostorima od 1971. godine, koji je započeo u travnju 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Borba protiv komercijalizacije obrazovanja i blokada nastave na Filozofskom trajala je 34 dana, pobuna se proširila na više od 20 fakulteta diljem zemlje, a studenti su postali relevantan politički subjekt. Film su producirali Restart i Factum, a razloge ovog poteza objasnio nam je jedan od producenata Oliver Sertić.
“Ostalo je dosta ljudi koji nisu vidjeli film, a bilo im je preskupo kupiti DVD u dućanu. Nažalost, cijene u trgovinama su takve da kalkulacije cijena DVD-a, koji se ustvari sve manje kupuju, pravimo tako da barem pokrijemo izradu. U cijenu koju vidite u trgovini, koja je još uvijek dosta visoka, ugradi se država s PDV-om, dućan s maržom i distributer sa svojim udjelom i troškovima. S druge strane, sve je manje dućana koji DVD-e drže u svom asortimanu. Izlazak na kioske objedinio je nekoliko stvari odjednom – široku dostupnost u cijeloj Hrvatskoj, prihvatljiviju cijenu i našu zelju da vežemo dvije komplementarne stvari – politički film i političke novine”.
Le Monde diplomatique međunarodna je mreža novina koja političke i društvene procese analizira iz kritičke perspektive s fokusom na ”slijepu pjegu” razarajuće liberalne dogme. Od siječnja 2013. mreži međunarodnih izdanja pridružilo se i hrvatsko izdanje kao prvi projekt medijske zadruge KopMedija. “Le Monde Diplomatique su najbolje vanjskopolitičke novine koje možete kupiti u Hrvatskoj, sa sjajnim prijevodima izvrsnih novinara i stručnjaka. A nije manje važno niti da je većina uredništa bila aktivna tijekom okupacije Filozofskog fakulteta gdje je Blokada snimana”, kaže Sertić. “Osim što se u svibnju obilježava sedam godina od ‘deblokade’, tajming nije mogao biti bolji, jer je plenum ponovno aktivan, a i valja podsjetiti nove studente, koji o blokadi znaju malo ili ništa, što mogu postići ako se ujedine i solidariziraju”.
Sertića smo zamolili i da nam prokomentira dostupnost suvremenog hrvatskog filma široj publici. “To je dosta komplicirano pitanje. Većina dugometražnih filmova doživi neku vrstu kino distribucije, dio možete vidjeti na Video-on-Demand platformama, a jedan dio kasnije i na televiziji. Međutim, nisam siguran da producenti koriste sve mogućnosti kako bi njihov film bio viđen. Često filmovi dožive debakl u kinima, možda su stvarno loši (iako kvaliteta filma nije nužno kriterij za pune dvorane), ali uvijek postoji neka dodatna niša gdje se film još uvijek može prikazati. Hrvatski dokumentaristi tu su na dobrom putu. Sve je više dokumentaraca u kino distribuciji i na TV-u”.
No, dokumentaristi su prepoznali i druge oblike, tzv. alternativnih distribucija svog filma, gdje igranih filmova uglavnom nema. “Tu su školske projekcije, projekcije u netipičinim prikazivačkim prostorima poput knjižnica, klubova mladih, kafićima… pa i projekcije za ciljanu publiku koju interesira tema. Autori često putuju sa svojim filmovima, pa uz razgovor s publikom film dobije dodatnu dimenziju, senzibilizira javnost, otkriva i objašnjava… Na kraju puta, tu je uvijek i internet. DVD je kao medij možda zaista mrtav, ali ja osobno volim taj komad plastike s bonus materijalima, dodatnom knjižicom i dobrim coverom, i zato ih još uvijek izdajemo. Vjerujem da je to neka vrijednost koja ostaje”.
S obzirom da Blokada izlazi uz tiskani časopis koji izdaje jedina medijska zadruga u Hrvatskoj, Sertić je prokomentirao i stanje u medijima, s obzirom na ukidanje financiranja neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture: “Situacija sa ‘ubijanjem’ neprofitnih, kulturnih i kritičnih medija je samo šokantni krešendo i nastavak razbijanja, ne samo kulturnih rubrika u pojedinim novinama, već potpunog obezvrijeđivanja novinarskog posla, koje traje već godinama. Tom liberalnom logikom, svi mediji prisiljeni su ‘zažutiti’ svoj sadržaj ne bi li opstali ‘na tržištu’ ili prestaju postojati. No, u tome i jest problem. Naše nezrelo društvo već je neko vrijeme žrtva neprestanog mantranja o tome da je vrijedno samo ono što se može prodati. To je najčistiji anglosaksonski model kulture i medija, pa i načina života koji uništava osnovu onoga zbog čega oni postoje. Svijet vrlo lako može funkcionirati s novinskim člancima od 300 znakova, TV reportažama od minutu i pol i music-only radio stanicama, ali pitam se kakav je to, onda, svijet?”.
Za kraj nam je ponudio i optimističnu projekciju, baš u skladu s porukama Blokade: “Međutim, vjerujem da nije tako lako zatrti dosad izgrađene vrijednosti, znanje, strast, pa i organizacijski potencijal koji imamo. Stoga vjerujem da ćemo uvijek pronaći način da dođemo do svoje publike”.
ObjavljenoObjavljeno
