Tema Piše: Matija Mrakovčić
U prepunoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva održana je tribina U obranu slobode govora potaknuta prvim potezima nove Vlade. Najavljena “nova nacionalna paradigma” kulturne i medijske politike, neutemeljeno ukidanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije u Ministarstvu kulture i najava ukidanja već premalog sufinanciranja novinarskog rada, sumnje da su sljedeće mete “reformi” Hina i HRT kao jedini preostali javni mediji te uopće problematiziranje rada civilnog društva i njegovih vrijednosti, doveli su do situacije koja se prepoznaje kao ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava.
Ana Brakus s Libele istaknula je važnost neproftinih medija u borbi, između ostalog, za prava manjina: “Dominantni mediji pravima tih skupina bave se premalo. Neprofitni mediji koji su trenutno pod napadom kanaliziraju glas tih manjina. Mediji o kojima ovdje danas govorimo ne mogu biti zaustavljeni ni na jedan način osim sustavnom manipulacijom informacijama, u čemu danas prednjači udruga U ime obitelji”, rekla je i podsjetila na “žalosni referendum o braku”. “Jedini profit ostvarili su oni sami, očekujući da će svoj politički kapital unovčiti u formi saborskih plaća. U tome je sudjelovao i današnji ministar kulture”, rekla je Brakus i podsjetila da se polako, ali sigurno radi i na ograničavanju već stečenih ženskih prava, poput onog na pobačaj koji je već proglašen nadstandardom što znači da će biti – manje dostupan. Podsjetila je i na neuspjeh uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao predmeta u škole, a i zdravstvenog odgoja u njegovom prvom predloženom obliku.
Urednica portala Bilten i jedna od autorica Nacionalnog izvještaja o medijima Ministarstva kulture Andrea Milat smatra da je nedopustivo optuživati neprofitne medije da krše tržišnu utakmicu. Istaknula je da je osim financiranja neprofitih medija razrješenjem Povjerenstva spriječeno i sufinanciranje novinarskih radova i osnivanje novih neprofitnih medija, s čak 0,89 posto prihoda od igara na sreću, a ne od prikupljanja poreza građana. Usporedbe radi, nasuprot 3 milijuna i 97 tisuća kuna za neprofitne medije nalazi se, naprimjer, 125 milijuna državnih potpora samo jednom trgovačko-prehrambenom koncernu. Iz Fonda za pluralizam Vijeća za elektroničke medije neprofitnim medijima je raspodjeljeno milijun i 518 tisuća kuna, dok su komercijalni elektronički mediji dobili 29 milijuna i 504 tisuće kuna, čemu je potrebno pribrojiti i obavezu središnje države da se oglašava u lokalnim medijima. Tako je, naprimjer, samo televizija Z1 prošle godine uprihodila 383 tisuće kuna. Nadalje, poreznim olakšicama tiskane dnevne novine uprihodile su oko 132 milijuna kuna.
Posljednji govornik na tribini, urednik Novosti Ivica Đikić govorio je o društvenoj funkciji novinarstva za koje mora postojati državno financiranje. Postavivši pitanje što su javnosti zauzvrat dali javni i komercijalni mediji, također korisnici državnih potpora, stavio je fokus na bavljenje suštinom i inzistiranje na informacijama i istraživanju činjenica. Slučaj Lozančić, rekao je, savršen je primjer toga. U medijma se danima analizira kada će premijer potpisati predsjedničin zahtjev, nagađa se što se dogodilo i zauzimaju se strane, no nikako da se postavi pitanje o čemu su to razgovarali predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i osoba protiv koje je USKOK pokrenuo već treću istragu temeljem nalaza sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, te hoće li predsjednica preuzeti odgovornost za svoje postupke.
U kontekstu neprofitnih medija koji se u svom radu ne libe baviti političkim i ekonomskim elitama i moćnicima, Veronika Rešković, nagrađivana novinarka portala Forum, istaknula je da unatoč nepovoljnim radnim uvjetima, novinarske teme koje otvaraju neprofitni mediji – ne trpe. “Pišemo sa žarom, ponekad nas, istina, uhvati malodušnost. Na strani smo slabih, ne na strani moćnih. Na Forumu baratamo pojmovima koje Karamarko ne razumije i prezire – građani, građanska prava. Ne žele ih čuti ni Karamarko, ni Hasanbegović. Boje ih se, jer biti građanin znači biti subjekt, a ne biti objekt”. Polje kulture u kojem rade i stasaju specijalizirani neprofitni mediji opisao je Luka Ostojić, urednik portala Booksa i dvotjednika Zarez. Govorio je o važnosti neprofitnih medija za kulturu koja je “nestala” iz komercijalnih medija, a i u javnim se teško održava. Razlog tomu jest neprofitabilnost same kulture koja na tržištu ne bi opstala bez povinovanja logici mainstreama i zabave. Niti će kultura na to pristati niti će neprofitni mediji slijediti tu logiku, istaknuo je Ostojić.
Ana Brakus je istaknula da se sloboda govora ne može u potpunosti ugušiti nijednom institucijom, Vladom ili politikom. “Mi nismo nasilni, ali nismo niti lako uništivi. Ne mogu nas ugušiti, ne mogu ugušiti slobodu govora. Mi ovdje danas stajemo u njezinu obranu”.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
