Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata visokokvalificiranih migranata s ciljem da EU "postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama".
Zbog tisuća migranata koji riskiraju svoje živote kako bi prešli Sredozemno more, Europska komisija je sredinom svibnja utvrdila hitne mjere radi spriječavanja daljnjih gubitaka ljudskih života. Mjere uključuju utrostručavanje kapaciteta i sredstava za operacije Triton i Poseidon agencije Frontex u 2015. i 2016. te pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike u Sredozemlju s ciljem razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima.
Također, mjere su predvidjele mobilizaciju sustava za izvanredne situacije kako bi se pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata te prijedlog sustava za preseljavanje širom EU-a kojim će se osigurati 20 000 mjesta raspoređenih u svim državama članicama. Do kraja 2015. trebalo bi donijeti prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva. U trenutačnim okolnostima Komisija smatra da samo Italija i Grčka ispunjavaju kriterije za aktiviranje tih mjera te predlaže premještanje ukupno 40 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita (24 000 iz Italije i 16 000 iz Grčke).
Talijanski premijer Matteo Renzi zaprijetio je u nedjelju “planom B” koji bi “naštetio Europi” ne dobije li Italija veću potporu Bruxellesa za zbrinjavanje migranata koji se iskrcavaju u Italiji i Grčkoj, prenosi Hina. Renzi smatra da je raspodjela samo 24 000 ljudi – provokacija, a UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava Zeid Raiad al-Husein u ponedjeljak je ocijenio da Europska unija ima mogućnosti primiti milijun izbjeglica.
Kao “četiri stupa novog europskog migracijskog programa” određeni su smanjivanje motivacije za nezakonitu migraciju i upravljanje granicama, pri kojima je istaknuto jačanje uloge i kapaciteta Frontexa, potom osmišljavanje čvrste zajedničke politike azila (sustavna identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, jačanje odredaba o sigurnim zemljama) te donošenje nove politike o zakonitim migracijama. Slijedom posljednjeg stupa, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje kako bi se sakupila mišljenja i ideje o nizu problema koji se odnose na gospodarske migracije, ali i o novom pristupu zakonitoj migraciji, te kako bi se preispitala Direktiva o plavoj karti EU-a. U savjetovanju možete sudjelovati na hrvatskom jeziku do 21. kolovoza.
Uz sve goruće probleme s kojima se susreću migranti koji uspiju sigurno stići na privremeno odredište, poput dugačkog i neizvjesnog procesa dobivanja azila, institucionalnog rasizma, nemogućnosti zapošljavanja, medijske reprezentacije izbjeglica, nerješavanja pravnog statusa, manjkavih politika učenja jezika za strance, napuštanja zemlje bez dokumenta i nelegalnog prelaženja granica te policijske brutalnosti, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata i mobilnosti visokokvalificiranih migranata i članova njihovih obitelji s ciljem da EU “postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama”. Prioriteti su jasni. Umjesto prava na slobodu kretanja, na mobilnost i migraciju gleda se isključivo s ekonomskog gledišta pri čemu su roba i kapital zaštićeniji od sloboda zajamčenih – ljudima.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.