Tema Gradonačelnik Milan Bandić, u društvu suradnika i novinara, 13. se ožujka prošetao livadama rubnih kvartova grada. Prisutnima je kazao kako obilaze buduće gradske vrtove. Najavio je tada da će vrtovi biti u funkciji za tri mjeseca, a na temelju već zgotovljenih projekata, prva ploha osposobit će se kroz tridesetak dana.
“Pripremamo za naše sugrađane dvadesetak ploha diljem grada ukupne površine oko 100 tisuća četvornih metara. Parcele će biti površine između 40 i 50 četvorna metra, imat će dovod tehnološke vode, bit će ograđene, a sve uz unaprijed definirana pravila igre”, kazao je gradonačelnik, dok na službenim stranicama Grada Zagreba zasad tek stoji kako će se “vrtovi dodjeljivati na temelju javnog poziva, Grad će s građanima potpisivati ugovor o korištenju, a vrtovi će se moći koristiti do konačnog privođenja namjeni zemljišta”.
Građanska inicijativa Parkticipacija, koja već godinu dana javno zagovaran urbane vrtove i uzgoj hrane u urbanim sredinama, nakon ovog posjeta parcelama izrazila je svoju zabrinutost gradonačelnikovim izjavama te reagirala pismom medijima.
Smatrajući kako ovaj “novi gradski projekt” marginalizira i isključuje građane i građanske inicijative koji su Gradu davali prijedloge i ideje zajedničkih vrtova kojima se osiguravaju ekološka održivost i građanska participacija, Parkticipacija upozorava kako je “jedna od karakteristika zajedničkih vrtova da bi oni trebali biti zajednički projekt građana i Grada, projekt nastao ‘odozdo’, a podržan od tijela gradskih vlasti”.
Također, za Parkticipaciju je problematična i nova nomenklatura: “Gradski” vrtovi, kako ih gradonačelnik naziva, trebali bi već u nazivu biti označeni primjerenijim terminom – zajednički vrtovi, vrtovi zajednice. Vrlo je nejasna gradonačelnikova izjava po kojoj je Grad zamišljen kao subjekt koji će regulirati ‘pravila igre’: od uvjeta korištenja, kriterija dodjele parcela za obrađivanje, potpisivanja ugovora, upućivanja javnoga poziva, definiranja potrebne infrastrukture i izvođača radova na pripremi tla do veličine dodijeljenih parcela. Gradonačelnik ovime pokazuje kako nije shvaćen bit koncepta zajedničkih vrtova koje su Parkticipacija i druge inicijative te sami građani komunicirali i zagovarali u više navrata prema Gradu unazad u zadnjih godinu dana”.
Pitajući se “A gdje su građani?”, iz Parkticipacije su još jednom naglasili kako zagovaraju participaciju građana i samoorganizaciju zajedničkih vrtova i to mahom onih građana koji potječu iz neposredne blizine vrta, izgradnju i organizaciju različitih modela korištenja vrta, a sve to kroz rad na zemlji i uzgoj zdrave hrane u neposrednoj blizini stanovanja. “Zagovaramo upravo takve zajedničke vrtove u Zagrebu – kao javne prostore za građane u čijem planiranju, uspostavljanju i održavanju građani sami aktivno sudjeluju u svim fazama”.
Budući da su građani isključeni iz daljnje organizacije i planiranje gradskih vrtova, slobodno možemo kazati kako je ovaj potez zainteresirane urbane povrtlare sveo tek na unajmljivače gradskog prostora, po principu “plati pa imaj”. Pod geslom ‘fer pleja’, a radi jeftinih političkih bodova, javni prostor tako je još jednom monetariziran, dok je ideja o samoorganiziranom uživanju zajedničkog dobra odbačena već u startu.
PN
Objavljeno
