Unutar vertikala masivnih betonskih blokova

Urbani vrtovi, Split

Piše: Filip Bojić

Ove godine splitski Dom mladih bilježi 40. obljetnicu od početka gradnje, gradnje čiji se završetak još uvijek čeka. U tom periodu ovaj se objekt transformirao od napuštene i neuredne zgrade do mjesta u kojem se mogu naći različiti kulturni i sportski sadržaji orijentirani najviše prema mladima, a kreirani isključivo kontinuiranim entuzijazmom korisnika i zainteresiranih aktera. Dok su navedeni korisnici danas okupljeni u Savez udruga Platforma Doma mladih, odgovornost za upravljanje zgradom od 1998. godine nosi gradska ustanova Multimedijalni kulturni centar. Iako je prevaljen dug put tijekom kojeg se djelomično uredio i sadržajno poboljšao, objekt je još daleko od statusa kojeg zaslužuje. 

Prostorno, geografski i simbolično važan kompleks Doma mladih od svog nastanka zapostavljaju i marginaliziraju sve lokalne uprave, poput kakvog neželjenog djeteta izgubljenog u vremenu. Siva armiranobetonska kocka koja strši na jednoj od najviših točaka Splita tako je proživjela sudbinu mnogih gradskih prostora i javnih površina koje su radi neatraktivnosti i nemogućnosti stvaranja brzog profita prepuštene same sebi. Zbog takvog odnosa Dom mladih je postao svojevrstan simbol nebrige niza gradskih vlasti za mlade, nezavisnu kulturnu scenu, ali i prostore u svom vlasništvu. No, upravo je ta nezainteresiranost otvorila prostor za djelovanje i uređenje različitih dijelova Doma. 

Iako na prvi pogled visoke vertikale masivnih betonskih blokova Doma izazivaju dojam anorganske hladnoće prostora, objekt unutar sebe krije tri unutarnja te jedan vanjski vrt, koji su tamo postavljeni s ciljem oplemenjivanja i povezivanja različitih dijelova zgrade. No, za razliku od prostora koji su s vremenom dobili namjenu, vrtovi kao međuprostori bez jasne pripadnosti ostaju neprimijećeni, a njihova svrha neispunjena. Upravo svrha, sažeta kroz Foucaultov pojam heterotopije – protuslovno smještanje vrta u umjetan prostor – s kojim se susrela za vrijeme studija slikarstva, te zapušteni vrtovi Doma među kojima je boravila za vrijeme stručnog osposobljavanja, inspirirali su vizualnu umjetnicu Tinu Vukasović na intervenciju kojom je pokrenuta revitalizacija ovih prostora. 

Zaboravljeni vrtovi ime je projekta koji za cilj ima obnovu vrtova Doma mladih, a započeo je 2016. godine multimedijalnom izložbom Vrt trećih načela/u čast Filadendronu, jedinoj preživjeloj biljci. Osim obnove jednog od triju vrtova, u sklopu izložbe prezentirana je maketa vanjskog vrta, foto i video dokumentacija te artefakti iskopani u dvadesetak centimetara debelom sloju zemlje što je podsjećalo na arheološki pristup prostoru. Nađeni objekti, ključevi, opušci, čepovi, razbijeno staklo, listići iz kladionice, četiri para cipela, stara televizija te ostaci novinskog papira kao i drugi ostaci ukazivali su na zbivanja u tom prostoru posljednjih desetljeća, dok je maketa poslužila kao najava budućih intervencija.

Unatoč vraćanju svrhe, vrt je u međuvremenu većim dijelom propao zbog prokišnjavanja i prekomjernog zalijevanja. Upitana da to prokomentira, autorica kaže: “Neizvjesnost budućeg stanja umjetničkog rada je nešto s čim se potrebno pomiriti. Nemam problem sa situacijom kada su radovi u direktom kontaktu s publikom i samim tim se mijenjaju. Osim inicijalne akcije čišćenja i sadnje, kada je sudjelovalo više ljudi, u kasnijoj fazi uključili su se portiri i tehničari Doma tako da su konstruirali odvod kako bi zaštitili biljke od natapanja, u čemu se nazire smisao rada. Bitna je reakcija ljudi, pa samim tim nije ni važno što je vrt u međuvremenu propao radi prokišnjavanja i prečestog zalijevanja, jer je ovim projektom potaknuta participacija zajednice za brigu o vlastitom prostoru, a u tome je sažeta bit projekta”. 

Započetu obnovu zapuštenih vrtova Vukasović je nastavila participativnim umjetničkim projektom Plant shelter s kojim je sudjelovala na ovogodišnjem 13. Trijenaleu kiparstva u Zagrebu. Ideja ovog rada je temeljena na proširenju participacije prilikom revitaliziranja vrtova Doma mladih tako da su posjetitelji Trijenalea donirali biljke i vrtni materijal pri čemu su kreirali vlastiti privremeni vrt unutar Gliptoteke HAZU. Po završetku izložbe, autorica je premjestila i presadila biljke u vrt smješten na sjevernoj strani Doma mladih, iznad kojeg su na ploču upisana imena donatora. Akcija sadnje doniranih biljaka odvila se povodom ovogodišnjeg Platformata, festivala u sklopu kojeg korisnici Doma predstavljaju svoj rad, a koji se programski posvetio obilježavanju 40. obljetnice od početka izgradnje.

“Svaki put kada bih posjetila privremeni vrt u Gliptoteci on bi se povećao i strukturalno promijenio što me ugodno iznenadilo, ljudi su sami kreirali svoj prostor i tako se povezali s njim”, kaže Vukasović na pitanje o odazivu publike te na pitanje kako zamišlja uređenje ostalih vrtova i njihovo održavanje, zaključuje: “Održavanje uređenog vrta u Domu je preuzela udruga Hram. No, cilj je nastaviti prikupljati biljke tako da će ih ljudi donirati, ali i vršiti razmjenu sadnica kako bi se dodatno potaknula osnovna ideja participativnog očuvanja ovih mikroprostora”.

Dok skupine i pojedinci umreženi u Platformu Doma mladih različitim projektima i vlastitim ulaganjima već godinama ispravljaju lošu sudbinu Doma, u Gradu i dalje nemaju sluha niti za sitne intervencije u vlastite objekte. Ni najmanji dijelovi proračunskih milijuna nagomilanih nakon sezone i dalje ne pronalaze put prema infrastrukturi bitnoj za kulturni razvoj Splita te potrebe njegovih građana, posebno mladih. Potencijal izgrađenih javnih površina i gradskih prostora van interesne sfere lakog profita najčešće ostaje neiskorišten, a međuprostori poput vrtova vjerojatno su najbolji primjeri te nebrige. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.