Transformirati prostore kulturom

Piše: Matija Mrakovčić

Republika Hrvatska ima povijest zajedničkih prostora, omladinskih klubova i društvenih domova, u kojima je živjela alternativna kultura, prostora koje je njihovim korištenjem proizvodila lokalna zajednica, prostora opuštanja i rada, zabave i važnosti, prostora u kojima su građani dijelili slobodno vrijeme, a nisu nužno plaćali ulaznicu za to. Danas, po nestanku svih tih prostora društvenosti, novi se tek trebaju osmisliti, prilagoditi svakoj lokalnoj zajednici, njenim potrebama i zajedničkim problemima. 

Povijest razvoja nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset pet godina usko je vezana uz borbe za prostore djelovanja organizacija, inicijativa, kolektiva i pojedinaca na njoj. Devedesetih godina prošlog stoljeća, s promjenom političke i društvene paradigme, promijenio se i odnos prema kulturnoj sferi. U nacionalističkom ključu prevrednovanja više nije bilo mjesta za takozvanu urbanu, alternativnu, kritičku ili nezavisnu kulturu, pa tako ni za prostore koji su osnaživali njihovu proizvodnju i prezentaciju. Nestali su klubovi i društveni, omladinski centri, umjetnički prostori, javni i zajednički prostori koji su bili preduvjet razvoju i opstanku te kulture. Devedesete su za većinu kulturnih aktera u pogledu prostora označavale neprestano dislociranje, premještanje, snalaženje, skvotiranje. 

No, čak i u tim uvjetima nastajala su mjesta i rađale se inicijative koje u današnjem kulturnom imaginariju igraju važnu ulogu prethodnika: Art radionica Lazareti (1988), kulturno-umjetnički centar Lamparna u Labinu (1993), Baraka u Kutini (1996), skvotirani su Kuglana u Zagrebu (1994), splitski Dom mladih (1994), vojarna Karlo Rojc u Puli (1997). Posljednja godina desetljeća izrazito je važna za formiranje i jačanje nezavisne scene u glavnom gradu. Te je 1999. nekadašnja tvornica benzinskih crpki Jedinstvo “osvojena” akcijom nakon koje svoje klubove tamo otvaraju Autonomna tvornica kulture (Attack) i Udruženje za razvoj kulture (URK) odnosno Močvara. Uz njih počinje djelovati i Parainstitut Indoš te je prvi put osiguran prostor koji će u Zagrebu, ali i šire, biti prepoznat kao prostor urbane i nezavisne kulturne scene. 

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću se s problemom nedostatka prostora za proizvodnju i prezentaciju svog rada. Stoga je radi ukazivanja na te potrebe, ali i koristi koje oživljavanje neiskorištenih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Sredinom 2014. godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva objavila je poziv za financiranje društveno-kulturnih centara iz strukturnih fondova EU na koji su se mogli prijaviti gradovi u Republici Hrvatskoj koji žele sudjelovati u procesu zajedničkog rada s organizacijama civilnoga društva i građanima. Među incijativama koje su dobile potporu Zaklade najvidljiviji su Savez udruga Rojc iz Pule, karlovačka KAoperativa, riječka Molekula, Platforma Doma mladih u Splitu te čakovečka Platforma za Društveni centar.

U posljednjih nekoliko godina ideja društveno-kulturnih centara počela je dobivati na vidljivosti. Društveno-kulturni centri predstavljaju novi oblik kulturnih institucija koji povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem, radi se o prostorima u kojima se odvijaju programi načelno neprofitnog karaktera, prostorima u kojima zajednica stvara i konzumira programe kritičkih i refleksivnih praksi suvremene umjetnosti i kulture, prostorima društvenog aktivizma te ekonomskih djelatnosti usmjerenih zajednici i zajedničkom. Model upravljanja koji zagovaraju organizacije, nositeljice aktivnosti budućih društveno-kulturnih centara, jest civilno-javno partnerstvo, specifično prvenstveno po tome što je ravnopravno suodlučivanje i upravljanje – institucionalizirano. Na temelju takvog modela, godine 2008. potpisan je ugovor o osnivanju javne neprofitne ustanove Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon između Saveza udruga Operacija grad i Grada Zagreba što Pogon čini prvom takvom javnom institucijom u kulturi u Hrvatskoj i široj regiji, koja je postavila primjerenije zakonodavne okvire za stvaranje centara i u drugim gradovima.

Kao što je na konferenciji Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru u listopadu u staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj 87 najavila Anastazija Magaš-Mesić iz Ministarstva kulture, Ministarstvo će u ožujku 2017 raspisati natječaj pod nazivom Kultura u centru za potporu razvoju javno-civilnog partnerstva. Prije toga, otvoreno je javno savjetovanje o nacrtu poziva. Cilj poziva je razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje javnog i civilnog sektora. Prilikom prijave obavezno je partnerstvo civilnog i javnog sektora, a prijavitelji i partneri moraju biti organizacije civilnog društva (udruge iz područja kulture i umjetnosti, umjetničke organizacije), jedinice lokalne i regionalne samouprave te javne ustanove u kulturi kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ovim će se pozivom financirati aktivnosti poput obrazovanja i profesionalnog usavršavanja, zagovaračkih aktivnosti i kampanja, implementacije participativnih praksi u postojeće centre za kulturu te razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje javnog i civilnog sektora, produkcije kulturnih i umjetničkih programa u društveno-kulturnim centrima, kao i programa koje centri za kulturu suradnički realiziraju s OCD-ima, razmjene znanja iz područja participativnog upravljanja u kulturi među društveno-kulturnim centrima, centrima za kulturu i drugim ustanovama u kulturi, te adaptacija prostora i opremanje, ako su jasno povezani s ostalim projektnim aktivnostima.

Projekti koji izravno ne doprinose broju lokalnih organizacija civilnog društva koje sudjeluju u aktivnostima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) i Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje projekata iznosi 550 000 kuna, a najviši 2 500 000 kuna. Savjetovanje je otvoreno do 13. siječnja, a izvješće o provedenom savjetovanju očekuje se 13. veljače. 

Vezano uz temu i organizacije koje još nisu formalizirale svoje djelovanje u zagovaračku platformu iz koje mogu nastupiti prema lokalnim vlastima, Mahatat for Contemporary Art, multikulturalna mobilna umjetnička inicijativa osnovana 2011. u Egiptu, objavila je priručnik za transformaciju napuštenih prostora putem umjetnosti. Priručnik predstavlja različite alate koji mogu pomoći umjetnicima i kulturnim radnicima u mapiranju napuštenih prostora, planiranju i osmišljavanju site-specific umjetničkih radova i intervencija, te pristupu i uključivanju zajednice. Kao primjeri dobre prakse predstavljeni su umjetnička instalacija Abandoned Comics i festival Al Fan Midan (Umjetnost je trg) iz Kaira te od međunarodnih primjera aerodrom Tempelhof u Berlinu.