Tema
U nedavnom intervjuu za Kulturpunkt znanstvenice Katarina Jaklin i Jasna Račić predstavile su rezultate istraživanja uvjeta rada u organizacijama civilnog društva. U sektoru obilježenom prekarnošću, radnici i radnice u nezavisnoj kulturi (uz one koje se bave socijalnim radom) imaju posebno nesiguran status – plaće niže od sektorskog prosjeka, ugovore na određeno, nepuno i nestalno radno vrijeme, neplaćen prekovremeni rad itd. Svojom centralnom pozicijom u državi – kako po velikoj koncentraciji stanovnika, ustanova, kapitala, tako i brojnosti udruga u kulturi, umjetničkih organizacija i programa – Grad Zagreb igra nezanemarivu ulogu u održavanju takvog sustava i nedostatnih uvjeta rada. Nakon više od desetljetne stagnacije u gradskim kulturnim politikama i potporama, stvari se konačno počinju micati s mrtve točke i vraćati na predrecesijske razine. Naime, na 29. sjednici Gradske skupštine, održanoj od 12. do 14. prosinca, usvojen je Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030., kao i proračun za 2024. godinu, u kojem se ocrtava dio planova Programa. Više o Programu razvoja kulture možete čitati u tekstu Daria Pavičića.
Krenimo od ukupnog iznosa: u 2024. godini planirana sredstva za djelatnost kulture iznose 99.958.600 eura – što uključuje budžet Programa javnih potreba u kulturi i budžet za gradske ustanove u kulturi. Konteksta radi, riječ o četiri posto ukupnog gradskog proračuna i povećanju za otprilike 17 milijuna eura u odnosu na 2023., kada je udio kulture u ukupnom proračunu iznosio nešto manjih 3.8 posto. Za redovne programske djelatnosti ustanova u kulturi kojima je Grad suosnivač tako je za 2024. osigurano 10.64 milijuna eura, gotovo dva milijuna više u usporedbi s tekućom godinom. Ipak, najveći dio tog budžeta, čak 83 posto, opada na samo jednu ustanovu – Hrvatsko narodno kazalište, koje Grad Zagreb ove godine sufinancira s 8.86 milijuna eura. Izdavanja pak za redovne djelatnosti ostalih gradskih ustanova u kulturi rasla su za oko tri i pol milijuna eura (s 60 milijuna i 198 tisuća na 63 milijuna i 721 tisuću), nakon što su već prethodne godine povećana za otprilike osam milijuna. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na inflaciju i s njom povezan porast plaća i materijalnih troškova zaposlenika gradskih ustanova.
Iako su povećanja plaća i materijalnih prava itekako nužna, za “stabilizaciju i unapređenje uvjeta umjetničkog i kulturnog rada i stvaralaštva te osnaživanje razvojne, eksperimentalne i inovativne stvaralačke prakse”, koje su kao ciljevi navedeni u Programu razvoja kulture, potrebno je osnaživanje svih dijelova kulturnog sektora. Važan mehanizam kojim Grad može utjecati na unapređenje uvjeta rada u nezavisnom sektoru jest Program javnih potreba u kulturi. Riječ je sredstvima – koja se prema Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi osiguravaju iz proračuna, u ovom slučaju gradskog – za kulturne djelatnosti, manifestacije i programe od javnog interesa. Putem Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi grada Zagreba tako se sufinanciraju: muzejske djelatnosti, knjižnične i nakladničke djelatnosti, književni programi, audiovizualne djelatnosti, dramske i plesne umjetnosti, glazbene umjetnosti, vizualne umjetnosti, interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, kulturno-umjetnički amaterizam te međunarodne i međugradske suradnje i mobilnosti.
U proračunu za 2024. dolazi do znatne promjene u predviđenim sredstvima javnih potreba u kulturi za programe koje provode korisnici kojima Grad Zagreb nije osnivač – dakle, za različite različite udruge, umjetničke organizacije i pojedince koji djeluju u području kulture. Naime, predviđena sredstva povećana su gotovo dva i pola puta u odnosu na prošlu godinu – s 5 milijuna i 271 tisuća na 12 milijuna i 356 tisuća. Iako do osjetnih povećanja dolazi u svim ranije spomenutim djelatnostima, za zagrebačku nezavisnu kulturnu scenu posebno je važno udvostručavanje sredstava za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse (s 469 tisuća na jedan milijun eura). Do dvostrukog povećanja dolazi i u sredstvima predviđenim za Kulturu i umjetnost u zajednici, programu pilotiranom 2022. s ciljem poticanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva u javnom prostoru diljem grada, a za koji je umjesto ovogodišnjih 280 tisuća predviđeno 600 tisuća eura. Unatoč velikim relativnim povećanjima, u apsolutnim terminima teško je ne primijetiti koliko malim sredstvima raspolaže nezavisna scena. Za usporedbu, u spomenute dvije proračunske linije bit će financirano 250 programa i projekata, dok će u HNK-u za gotovo istovjetan broj programa (14 premijera i 240 repriza) biti isplaćeno skoro šest puta više sredstava.
Nadalje, kako je istaknuto u Prijedlogu Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2024., sukladno Programu razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030. planiraju se provesti tri nova posebna javna poziva. Za ostvarivanje “mjere novih modela potpore za uravnotežen razvoj institucionalnih, organizacijskih i produkcijskih uvjeta te poticanje suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora u kulturi” uvodi se poseban javni poziv za institucionalne potpore udrugama u kulturi. Kao dio mjere “poticanja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva te mladih umjetnika” u 2024. godini uvest će se poseban javni poziv za programe koji uključuju mlade umjetnike i umjetnice. A radi “poticanja i razvoja programa koji potiču kulturu dobrodošlice različitih zajednica i društvenih skupina” raspisat će se javni poziv kojim će se osigurati financijska potpora programima interkulturne razmjene i socijalne integracije migranata i azilanata. Za financiranje tih posebnih javnih poziva u kulturi sveukupno je planirano dva i pola milijuna eura. Također se namjerava provesti i dodatni posebni poziv za financiranje programa međunarodne i međugradske suradnje i mobilnosti i EU projekata. Iako su dobrodošli, postoji opasnost da će navedeni pozivi dodatno administracijski opteretiti ionako prenapregnuto poslovanje udruga.
Konačno, u prijedlogu Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2024. predviđa se i uspostava sustava korištenja javnih kulturnih prostora. Naime, prostori gradskih kulturnih ustanova namijenjeni održavanju programa moći će se davati na privremeno korištenje drugim nositeljima Programa javnih potreba u kulturi. Prostori će se davati u terminima te po cijeni i kriterijima koje utvrde gradske ustanove u dogovoru s Gradskim uredom za kulturu i civilno društvo. U narednoj bi godini s radom trebao početi i novoosnovani Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture koji bi trebao upravljati rekonstruiranim i novim prostorima za kulturu, kao i koordinirati programe u svim zagrebačkim četvrtima. Za kraj, ostaje nam nada da će navedeni pomaci u proračunu za sljedeću godinu rezultirati barem nešto boljim uvjetima rada u kulturi od onih koje predstavljaju znanstvena istraživanja.
ObjavljenoObjavljeno
