Tema Piše: Matija Mrakovčić
Hrvatski dom izgrađen je 1932. u neposrednoj blizini karlovačke povijesne jezgre Zvijezde. Od 1950. godina u Hrvatskom domu organizirani su koncerti rock sastava i disko večeri, a kasnijih godina u okviru Kluba mladih Bratstvo i jedinstvo djeluje i teretana, taekwondo klub, studentski servis, tonski studio, nezavisna kazališna grupa, prostori za vježbanje glazbenih sastava, održavaju se filmske projekcije, jazz koncerti, a u Velikoj dvorani nastupaju značajna imena domaće glazbene scene. Do 1990-ih, Hrvatski dom u lokalnoj je memoriji zapamćen kao svojevrstan društveno-kulturni centar. Početkom devedesetih godina, uz ratna zbivanja i sveopću mobilizaciju, omladinski klubovi kao mjesta društvenog života počinju nestajati, a Hrvatskom su domu zabranjena sva događanja zbog loše statike. Nakon nekoliko godina mirovanja, Izvršno vijeće općine Karlovac zgradu i pripadajuće zemljište predaje na korištenje Hrvatskoj seljačkoj stranci. Stranka je dobila pravo korištenja zgrade na 99 godina, a potom prostor Male Scene dala u podnajam jednoj od prvih organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, Studentskom kulturnom centru Braća Radić. Mala Scena je tijekom ’90-ih i početkom 2000-ih bila inkubator nezavisne glazbene, umjetničke i aktivističke scene u Karlovcu, no tijekom deset godina rada izostala je potpora lokalne uprave i ministarstava, a prostor i programi održavani su isključivo zahvaljujući međunarodnim donacijama i samofinanciranju.
Sljedećih deset godina karakterizira daljnje propadanje prostora i nepostojanje konkretnog modela upravljanja. Mala scena tek se povremeno koristi za koncerte i partyje te vježbanje lokalnih bendova, a njome upravlja gradska tvrtka Mladost d.o.o. U desnom krilu zgrade nalaze se stranačke prostorije HSS-a i manja dvorana koja se povremeno koristi za radionice i sastanke. Korisnici prostora su većinom organizacije civilnog društva, ujedno i organizatori većine događanja. Ostatak je prostora uglavnom neiskorišten: Velika dvorana, podrumski prostori i cijelo lijevo krilo. Grad Karlovac, vlasnik Hrvatskog doma, početkom 2013. godine uređuje Malu scenu bez prave komunikacije s budućim korisnicima prostora te dolazi do niza propusta (akustika, rasvjeta, tehnički uvjeti) i to unatoč znatnim uloženim sredstvima. Tek pri kraju obnove i otvaranja, zalaganjem mreže KAoperativa, otvoren je dijalog s javnosti.
KAoperativa je prva koordinirana inicijativa organizacija i pojedinaca koji se bave programima nezavisne kulturne scene na zagovaračkoj, produkcijskoj i organizacijskoj razini u Karlovcu. Do njenog je osnivanja došlo zbog zasićenosti slabim ili nikakvim pomacima u vansezonskim uvjetima u kojima su radili karlovački organizatori programa: “Ideje, programi i organizacije su se gomilale, a prostora za djelovanje nije bilo. Udruge Domaći, Studio 8 i Poluga krenule su s upitima prema Gradu Karlovcu za nekoliko prostora koji bi se mogli povremeno koristiti za događanja tokom hladnog perioda (…) Prvenstveno su nas zanimali prostori u karlovačkoj Zvijezdi, stare vojarne i vojni kompleksi, odnosno prostori u “kineskoj četvrti” koji su desetljećima prepušteni propadanju. Interesantna je svakako, kao i oduvijek, bila i zgrada Hrvatskog doma, no tada su vlasnički odnosi bili zbilja kompleksni, odnosno u magičnom trokutu privatnog koncesionara, koalicijske političke stranke i Grada Karlovca kao vlasnika”, pojašnjava Domagoj Šavor, trenutni predsjednik mreže.
Od Zaklade Kultura nova ostvarili su potporu za zagovaračke platforme u nezavisnoj kulturi, a 2014. KAoperativa i Grad Karlovac dolaze do zajedničke odluke oko uspostavljanja Hrvatskog doma kao budućeg društveno-kulturnog centra. Inače, otvaranje novog multifunkcionalnog prostora uvršteno je kao mjera u Gradski program za mlade Grada Karlovca 2008. – 2012. Hrvatski dom prijavljuju na pilot projekt Prostori (su)djelovanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva gdje se, nakon prve faze, nalaze u skupini B: sljedeći je korak izrada modela održivosti i dorada postojećeg idejnog rješenja za prostor zgrade. Iako gradska tvrtka Mladost obnaša funkciju upravitelja, programsko vijeće Male scene čine predstavnici organizacija civilnog društva, konkretno nezavisne kulture, koje su u najvećoj mjeri i korisnici prostora.
Na tribini u sklopu 8. Clubture Foruma, održanoj 19. lipnja, ujedno i kulminaciji niza aktivnosti u organizaciji KAoperative, okupio se zavidan broj građana i građanki Karlovca koji su izrazili potrebu za zajedničkim prostorom lokalne zajednice. Od trenutnih problema istaknuti su odseljavanje mladih i njihova neaktivnost te nezainteresiranost, blizina Zagreba kao središta društvenog i kulturnog života, veliki broj napuštenih, zapuštenih, nedovršenih i neiskorištenih prostora u gradu, od kojih je Dom samo jedan, nepostojanje komunikacije između vlasti i građana, ali i između samih korisnika javnih sadržaja. Denis Mikšić iz mreže KAoperativa istaknuo je da suradnja s predstavnicima grada postoji, ali ne postoji politička volja da se društveno-kulturni centar postavi kao strateški cilj. Osnovna ideja uređenja cjelokupnog prostora zgrade Hrvatskog doma jest dati izvornu namjenu građevini kao višenamjenskom objektu za razne oblike nezavisno-kulturnih, umjetničkih i društvenih sadržaja, a u relaciji s današnjim potrebama, kvalitetom i načinom življenja.
Od samih početaka razgovora i pregovora mreža ima podršku Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Karlovca, čija je pročelnica Martina Furdek Hajdin na tribini predstavila tri scenarija obnove zgrade Hrvatskog doma: od konstruktivne sanacije do potpune adaptacije i izgradnje objekata predviđenih prvotnim planom. Istaknula je da Grad želi provesti treću opciju čiji je procijenjeni trošak oko 3 milijuna eura, no mora uzeti u obzir i privatne inicijative, uključenje svih grupa građana i korištenje Doma sedam dana u tjednu. Također, istaknula je da Grad nije spreman uložiti niti početnih milijun eura, na koliko je procijenjena izvedba prvog scenarija, ako to podrazumijeva financiranje i “hladnog pogona”. Gradska vlast spremna je financirati društveno-kulturni centar, bio to Hrvatski dom ili neki drugi prostor, ali koji će biti samoodrživ, rekla je.
Što se tiče modela upravljanja željenim centrom, njen bi pravni oblik bio javna ustanova u kulturi, nominalno civilno-javno partnerstvo, po uzoru na zagrebački Pogon. Radi se o najvišem mogućem obliku suradnje javne uprave i organizacija civilnoga društva gdje je ravnopravno suodlučivanje formalizirano, odnosno institucionalizirano. Na istom su tragu i nastajuće inicijative diljem Hrvatske: Društveni centar Čakovec, Hartera u Rijeci, splitski Dom mladih, Rojc u Puli. Društveno-kulturni centri predstavljaju novi oblik kulturnih institucija, koji povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem. Kao što je u intervjuu Kulturpunkt.hr-u objasnila Emina Višnić, ravnateljica Pogona, u pozadini toga je ideja razumijevanja kulture kao prostora javnog djelovanja koji s jedne strane omogućuje specifično umjetničko djelovanje, ali s druge strane stavlja naglasak na važnost društvene komponente same kulture, kao i njeno povezivanje s drugim važnim društvenim djelatnostima i temama.
O samim programima i aktivnostima na tribini se nije mnogo govorilo. Prošlogodišnje istraživanje mreže KAoperativa o potrebama u nezavisnoj kulturi obuhvatilo je 270 ispitanika od kojih čak 90 posto smatra da bi otvaranje Doma u njegovom punom kapacitetu pridonijelo kulturnoj ponudi, kvalitetnijem korištenju vremena građana i Gradu općenito. Istražene su i ideje o budućim aktivnostima u društveno-kulturnom centru, podijeljene na specijalizirane aktivnosti (od kojih su najviše podrške dobile radionice), multifunkcionalnu dvoranu, dnevni boravak i DIY prostor te zabavu i izlaske. I na samoj tribini posjetiteljima je podijeljen upitnik o mogućim aktivnostima budućeg centra. No, tribina je pokazala da se pod “kulturnim” u ovom slučaju i dalje podrazumijeva umjetničko stvaralaštvo na nezavisnoj sceni i njegova konzumacija, dok “društveno” ostaje pomalo u pozadini. Potrebe karlovačke zajednice su kvalitetniji život, zapošljavanje i samozapošljavanje, cjeloživotno učenje, hobizam, razvoj zajednice, javni prostori, zajednička dobra, razvoj demokratskog suodlučivanja. I sve su to potrebe koje bi društveni centar morao obuhvatiti. Svakako je dobro što je zainteresirana javnost, budući korisnici prostora, uključena u osmišljavanje aktivnosti zajedničkog prostora. No teme poput društvenog poduzetništva, razmjene znanja i vještina ili razvijanja zelene ekonomije trebaju u fokus razgovora postaviti oni koji taj dijalog iniciraju – same organizacije civilnoga društva. Kao što je na tribini istaknula Miljenka Buljević iz SU Operacija grad, potrebe treba stvoriti, a društvenost proizvesti.
Potencijal stvaranja društvenosti svakako imaju kolektivno iskustvo i zajednički rad, samoorganiziranje i postavljanje pitanja od šireg interesa, no svakoj je društvenosti potreban prostor. Trenutno je na javnoj raspravi Nacrt prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, dokument kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030. Nacrt Strategije stavlja naglasak na bolju iskorištenost već korištenih prostora – napuštenih, zapuštenih ili nedovršenih prostora ili prostora bez adekvatne namjene, “uz nužan zaokret u institucionalnom i pojedinačnom stavu o kulturnom nasljeđu i memoriji prostora”. Znači li to da će se prostori koje želimo preoblikovati u društveno-kulturne centre morati nakon sanacije i adaptacije braniti od nasrtaja komercijalnih sadržaja, preostaje nam vidjeti. S druge strane, unutar strukturnih fondova Europske unije postoji prostor za financiranje djelovanja društveno-kulturnih centara, obrazovnih aktivnosti i zapošljavanja. No, kulturne aktivnosti odnosno redovni kulturni program i dalje će se morati financirati iz lokalnih proračuna. Stoga je karlovački slučaj, volja Grada da utroši tri milijarde u infrastrukturu, a ništa u financiranje njenih troškova, problematika koju će organizacije civilnog društva morati kad-tad iznijeti na pregovarački stol.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
