Blic Piše: Matija Mrakovčić
Magacin u Kraljevića Marka u nekadašnjem skladištu izdavačke kuće Nolit nadomak Geozavoda na Savamali, ambiciozno je najavljen početkom 2007. godine kao prvi kulturni centar čije će programske aktivnosti osmišljavati organizacije s nezavisne kulturne scene. Te je godine ustupljen Domu omladine Beograda koji uz podršku gradskih vlasti raspisuje natječaj za izbor organizacija koje bi dobile prostor za rad i realizaciju programa na dvije godine. Temeljem natječaja u kojem je sudjelovalo 28 organizacija iz područja kulture, odabrano ih je šest. Magacin je službeno otvoren 1. lipnja 2007. godine, no s odabranim organizacijama nikada nije potpisan ugovor s obzirom da prostorni uvjeti predviđeni natječajem nisu osigurani. Renoviranje je prvobitno najavljeno do 1. svibnja te godine, ali nikada nije završeno. Ipak, Magacin od tada funkcionira kao otvoreni prostor za umjetnike, studente, udruge, neformalne grupe i druge kojima je potreban prostor za rad, iako radi nelegalno zbog odbijanja gradskih vlasti i Doma omladine da reguliraju pravni status njegovih korisnika.
Magacinu je prijetilo zatvaranje i krajem 2014. godine, no spriječila ga je Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) koja je sredinom veljače 2015. organizirala prezentaciju i javnu diskusiju o novom modelu korištenja tog prostora, nakon koje je Magacin počeo funkcionirati po modelu otvorenog kalendara, temeljenog na principima dostupnosti velikom broju organizacija. Model nema uredništvo, kustosa i programsko određenje, već se centar koristi kao resurs i predstavlja podršku malim produkcijama. Na javnoj raspravi o novom modelu sudjelovali su predstavnici Doma omladine i tadašnji gradski sekretar za kulturu Vladan Vukosavljević, a sadašnji ministar kulture i informisanja Srbije. Tom je prilikom Vukosavljević više puta naveo, prenosi Seecult, da je prijedlog NKSS dobar potencijal za daljnji razgovor, te da NKSS treba imati svoj prostor s obzirom na veliki doprinos nezavisne kulture gradskom kulturnom životu.
Samo tijekom 2016. u Magacinu je održano gotovo tisuću događanja, u prosjeku oko tri dnevno, a mnogi programi kojima publika može prisustvovati na drugim mjestima u gradu pripremani su, uvježbani i stvoreni u Magacinu. Prostor je tijekom 2016. koristilo više od 60 organizacija i pojedinaca. Usporedbe radi, formalni korisnik tog prostora – Dom omladine Beograda – godišnje izvede oko 1600 programa, i to uz veliki broj zaposlenih, naplatu ulaznica i značajna budžetska sredstva. Magacin nema zaposlenih i funkcionira isključivo samoorganizacijom njegovih korisnika. Iako su tijekom protekle dvije godine vođeni razgovori s Domom omladine o načinu rješavanja statusa kulturnog centra, 1. prosinca 2016. korisnici prostora primili su obavijest o roku od 15 dana za iseljenje, a koji je posljedica odluke Doma omladine da se povuče kao posrednik i formalni korisnik, uz obrazloženje da nema dovoljno ljudskih i financijskih kapaciteta da o njemu brine, te zahtjeva vlasnika, Grada Beograda, da se prostor Magacina prije primopredaje isprazni.
Na konferenciji za medije 12. prosinca predstavnici Asocijacije NKSS poručili su da organizacije neće iseliti iz prostora te najavili cjelovečernji program za taj dan u Magacinu, osmišljen kao prezentacija potencijala svih prostora tog kulturnog centra te podrška za više od 60 organizacija koje u njemu rade i stvaraju. Između ostalog, bit će otvorena izložba Rascenzurisaše li ti se umetnici koja će predstaviti neke od radova koji su u različitim institucijama bili predmet cenzure, a kojom se ujedno u dijelu Magacina otvara Ostavinska galerija. Upravo taj prostor, naglasio je član Upravnog odbora Asocijacije NKSS Luka Knežević Strika, demantira izjave da je pravno nemoguće Magacin dati NKSS-u jer je posebnim ugovorom bio prethodno dodijeljen Goethe Institutu na dugi niz godina. “Činjenica je da se odluka o tome može da donese i to je prostor mogućeg, kako u stvarnosti, tako i u pravnim okvirima, jer je to pokazala dosadašnja praksa”, rekao je Knežević Strika, dodajući da je potrebno napraviti pritisak da gradske vlasti shvate da je i za njih najbolje rješenje prepustiti NKSS-u prostor Magacina na upravljanje i korištenje.
Osim što korisnicima Magacina ponovno prijeti iseljenje, značajna je i njegova lokacija. Savamala je poprište događanja koja su dovela do ovogodišnjih masovnih prosvjeda u Beogradu. Radi se, prvenstveno, o sustavno zanemarivanom dijelu grada koji je prešao put od najstarijeg urbanog dijela prepunog zaštićenim spomenicima kulture do jednog od zapuštenijih i ekološki najugroženijih. Ipak, posljednjih je godina Savamalu počelo koristiti sve veći broj umjetničkih inicijativa, a u Savamali se nalazilo i Miksalište, prostor za pomoć izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka. Miksalište je srušeno krajem travnja, nakon što su gradske vlasti počele u noći rušiti objekte u toj četvrti, a kao što se pretpostavljalo, radi projekta Beograd na vodi. “Sa više strana potvrđeno nam je da su maskirani ljudi, sa fantomkama na glavama, presretali, pretresali i čak vezivali i protivzakonito lišavali slobode stanovnike i radnike u okolini Hercegovačke ulice. Za to vreme mehanizacija je rušila preostale objekte u okolini čak ni ne obavestivši vlasnike, pa su im stvari i dokumenta ostala zatrpana. Porušen je restoran Savski ekspres, porodična kuća, firma Iskra i nekoliko već ispražnjenih objekata, a sutra je na redu Miksalište”, javili su tada iz inicijative Ne da(vi)mo Beograd. Slobodan Tanasković, čuvar objekata, preminuo je ubrzo nakon što su ga u noći rušenja maltretirali napadači s maskama, još uvijek neidentificirani, kao i nalogodavci rušenja. Nadležne službe odbile su reagirati, a srpski mediji izvještavati o ovim događajima, te je uslijedilo nekoliko mjeseci masovnih prosvjeda građana i medijskog linča organizatora prosvjeda.
Zanimljivo je i da se Magacin nalazi nadomak zgrade Geozavoda koju je Vlada Srbije krajem studenog 2016. besplatno, na trideset godina ustupila poduzeću Beograd na vodi, uz mogućnost daljeg najma prostora. U dokumentu koji je temeljem Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja BIRN dobio od Direkcije za imovinu Republike Srbije, nema obrazloženja odluke po kojoj se više od 6000 kvadrata prostora u javnom vlasništvu daje bez naknade privatnom poduzeću u kojem Republika Srbija nema upravljačka prava. Poduzeće Beograd na vodi u većinskom je vlasništvu poduzeća Eagle Hills, investitora projekta Beograd na vodi. Prethodnim ugovorom o zakupu, Direkcija za imovinu je istoimenom poduzeću predala zgradu Geozavoda na besplatno korištenje tijekom prve dvije godine zakupa, nakon čega bi poduzeće bilo obavezno plaćati zakupninu. Novim ugovorom kojim je prostor ustupljen na korištenje bez naknade, precizirano je također i da Republika Srbija ne može raskinuti ugovor prije isteka naznačenog perioda trajanja ugovora, dok poduzeće Beograd na vodi može raskinuti ugovor po svom nahođenju i u bilo kojem trenutku.
Gradske vlasti za N1 tvrde da korisnici Magacina ne moraju iseljavati, već da će prostor prijeći u vlasništvo Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove, a o čemu će ih obavijestiti Sekretarijat za kulturu.
ObjavljenoObjavljeno
