Piše: Hana Sirovica
U desetak hrvatskih gradova akteri nezavisne kulturne scene okupljeni u udruge i saveze zajedno s gradskim upravama razvijaju modele upravljanja velikim prostornim resursima namijenjenim kulturnim i društvenim aktivnostima. Još od kraja 1990-ih u kulturnoj memoriji lokalnih sredina etabliraju se kao prostori društvenosti Rojc u Puli, Palach u Rijeci, Dom mladih u Splitu, Hrvatski dom u Karlovcu, Lazareti u Dubrovniku. Tim prostorima trenutno upravljaju zajednički civilni i javni sektor, putem različitih modela javno-civilnih partnerstava. Riječ je o novom obliku kulturnih institucija gdje je upravljanje demokratizirano tako što su predstavnici civilnog društva i građana uključeni u članstvo upravljačkih tijela. Koncept je to primjenjiv na sve javne institucije i javna poduzeća, ali i poprilično udaljen od stvarnosti.
Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade Pogon jedinstven je primjer bottom-up inicijative kulturnih aktera gdje je ravnopravno odlučivanje i upravljanje institucionalizirano. Godine 2008. Savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb potpisuju ugovor o osnivanju ove javne neprofitne ustanove, što Pogon čini prvom takvom javnom institucijom u kulturi u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Takav je model postavio primjereniji okvir za stvaranje društveno-kulturnih centara i u drugim gradovima. Nazivamo ih društveno-kulturnim centrima jer povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem. Radi se o prostorima u kojima se odvijaju programi načelno neprofitnog karaktera, prostorima u kojima zajednica stvara i konzumira programe kritičkih i refleksivnih praksi suvremene umjetnosti i kulture, prostorima društvenog aktivizma te ekonomskih djelatnosti usmjerenih zajednici i zajedničkom.
Uspostava modela Pogona ujedno je inicirala dugogodišnji proces zagovaranja za uspostavu institucionalnog okvira za društveno-kulturne centre u čitavoj zemlji. Kao jedan od rezultata tog procesa, 28. svibnja 2020. osnovana je Mreža društveno-kulturnih centara (DKC-HR). Riječ je o nacionalnoj mreži udruga i saveza koji razvijaju društveno-kulturne centre u desetak gradova diljem zemlje te zagovaraju javnu politiku za održivu infrastrukturu društveno-kulturnih djelatnosti temeljenu na sudioničkom upravljanju i civilno-javnom partnerstvu. Osnivači Mreže su Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Forum udruga nezavisne kulture – FUNK (Koprivnica), Platforma Doma mladih (Split), Platforma Hvar (Hvar), Savez udruga KAoperativa (Karlovac), Savez udruga Klubtura (Zagreb), Savez udruga Molekula (Rijeka), Savez udruga Operacija Grad (Zagreb) i Savez udruga Rojca (Pula). Za predsjednicu Mreže na osnivačkoj je Skupštini odabrana Mirela Travar iz SU Operacija Grad, dok su u Upravni odbor odabrani Antonia Kuzmanić iz Platforme Doma mladih, Luka Rodela iz SU Molekula, Denis Mikšić iz SU KAoperativa i Teodor Celakoski iz SU Klubtura. S članovima i članicama Upravnog odbora razgovarali smo o razlozima i važnosti osnutka Mreže te njezinim potencijalima.
“Društveno-kulturni centri temeljeni na civilno-javnom partnerstvu, kao i druge prakse sudioničkog upravljanja, razvijaju se unutar sustava koji ne prepoznaje hibridne ustanove i formalizirane suradnje civilnog i javnog sektora u upravljanju javnom infrastrukturom. Zakonodavni okvir stoga ne može pratiti progresivne prakse koje su društveno-kulturni centri uspostavili, odnosno nije s njima usklađen”, pojasnila je predsjednica Mreže Mirela Travar, istaknuvši kako je upravo neusklađenost zakonodavstva i prakse temeljni razlog za osnivanje ovog tijela. “Mreža je osnovana kao jedinstvena platforma koja bi na nacionalnoj razini mogla zagovarati uspostavu zakonodavnog okvira koji će moći pratiti te prakse. Dosad se zagovaračka aktivnost odvijala pretežno na lokalnoj razini, a cilj je Mreže da ujedini pojedinačne aktere koji u svojim lokalnim zajednicama zagovaraju za uspostavu civilno-javnih partnerstava i razvijaju modele sudioničkog upravljanja u jedinstveni subjekt koji će zagovarati uspostavu funkcionalnog institucionalnog okvira za civilno-javno partnerstvo na nacionalnoj razini.”
Presudnu važnost jačanja vidljivosti društveno-kulturnih centara istaknuo je i Denis Mikšić iz KAoperative, saveza udruga koji upravlja prostorom Male scene Hrvatskog doma u Karlovcu. “Iako su u Hrvatskoj i Jugoslaviji postojali i funkcionirali kulturni centri, za društveno-kulturne centre novije generacije koji se temelje na civilno-javnom partnerstvu specifična je nezavisnost od političkih utjecaja. Javne ustanove u kulturi nalaze se u financijski boljem i sigurnijem položaju, no u usporedbi s hibridnim ustanovama one proizvode bitno manje sadržaja”, objasnio je Mikšić, naglasivši kako su unatoč raznolikosti ponude i usmjerenosti prema širokom spektru korisnika društveno-kulturni centri još uvijek nedovoljno prepoznatljivi, kako u široj javnosti, tako i od strane zakonodavnog okvira. “Važan potencijal Mreže vidim u njezinoj mogućnosti da široj javnosti pojasni što su društveno-kulturni centri te objasni njihovu važnost i potrebe”, zaključio je.
Uz potrebu za zajedničkim nastupanjem prema poboljšanju zakonodavnog okvira te povećanjem vidljivosti modela civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja u javnosti, važan je razlog osnutka Mreže i osnaživanje položaja pojedinačnih članica u njihovim lokalnim sredinama. Zašto je ovakvo udruživanje važno splitskom kontekstu komentirala je Antonia Kuzmanić iz Platforme koja upravlja prostorom Doma mladih. “Platforma Doma mladih počela je s radom 2013. godine, jedini smo društveno-kulturni centar u Splitu i njegovoj široj okolici i u tom smislu predstavljamo primjer dobre prakse u našoj lokalnoj sredini. Članstvo u Mreži kao tijelu koje djeluje na višoj, nacionalnoj razini Platformi će pomoći u razgovorima s Gradom i županijom. Usto, iznimno je bitan trenutak osnivanja mreže, ne samo u kontekstu djelovanja društveno-kulturnih centara, već i čitavog civilnog društva. Civilno društvo suočava se s administrativnim nasiljem i njegovo je djelovanje ugroženo, te se nadam se da će Mreža prepoznati potrebu da reagira na institucionalne pritiske s kojima smo kao dio neprofitnog sektora suočeni”, kazala je Kuzmanić.
Na važnost trenutka u kojemu se Mreža osnovala pažnju je skrenuo i Luka Rodela iz Molekule, Saveza udruga koji upravlja prostorima Omladinskog kulturnog centra Palach i zgradom Filodrammatice. “Mreža je osnovana u trenutku koji je presudan za kulturni sektor koji je pogođen rezovima uslijed koronakrize. Društveno-kulturni centri u svojim lokalnim sredinama rastu i postaju sve snažniji, stoga je njihovo umrežavanje logičan i neophodan idući korak. Mreža će društveno-kulturnim centrima pomoći da snažnije nastupaju i lobiraju u vlastitim kontekstima u ovom prijelomnom trenutku i u tom će smislu služiti će kao važno pojačanje. Osim toga, ona predstavlja nastavak dobrih praksi udruživanja koje su važne za funkcioniranje neprofitnog sektora”, naglasio je Rodela.
Mreža će, dakle, zagovarati javnu politiku za održivu infrastrukturu društveno-kulturnih djelatnosti temeljenu na sudioničkom upravljanju i civilno-javnom partnerstvu, reprezentirati postojeće društveno-kulturne centre prema donositeljima odluka na nacionalnoj i lokalnim razinama te pružati podršku postojećim centrima i lokalnim inicijativama kroz prijenos znanja i iskustava. Njezin osnutak dogodio se u trenutku koji je po svemu sudeći presudan za neprofitni kulturni sektor u državi, kada se umrežavanje, komunikacija i suradnja pokazuju kao neophodni potezi ne samo za jačanje, već i opstanak modela horizontalnog odlučivanja i upravljanja utemeljenog u sudioničkim praksama. Sljedeći koraci Mreže stoga uključuju provedbu operativnog i strateškog planiranja, širenje na nove inicijative, platforme i organizacije u Hrvatskoj te jačanje vidljivosti ovih hibridnih institucija.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno