Ni “K” od kulture

Piše: Martina Domladovac

Europska mreža kulturnih organizacija Culture Action Europe pokrenula je peticiju kojom se od nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen traži da u se u naziv Povjerenstva za inovacije i mlade koje je dodijeljeno bugarskoj zastupnici Mariy Gabriel, vrati i pojam “kultura”. U trenutnom sazivu Jean-Clauda Junckera ovo povjerenstvo nosilo je naziv Europsko povjerenstvo za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, no iako njegov program i dalje sadrži ključna pitanja vezana uz kulturu i njene potrebe, naziv mu je sada sveden tek na inovacije i mlade. 

Europska komisija je izvršno tijelo Europske unije koje predlaže zakone i implementira donesene odluke, a sastoji se od 28 povjerenika/ca koji predstavljaju svaku pojedinu članicu Unije. Nakon ovogodišnjih izbora, novi Europski parlament imenovao je zastupnicu iz njemačkog CDU i Europske pučke stranke Ursulu von der Leyen kao predsjednicu Komisije. Prva žena u povijesti na ovoj poziciji imenovana je kao sinonim stabilnosti, a nakon turbulentnih vremena trebala bi EU vratiti u sigurne i stabilne vode. I prije službenog preuzimanja pozicije, Von der Leyen je kritizirana da s podjelom povjerenstava previše igra na sigurno jer se naizgled čini da su i velike i male članice dobile što su htjele, a nominirani potpredsjednici/ce su u skladnoj rodnoj i regionalnoj ravnoteži. No problem je što se prema nominiranim povjerenicima čini da i nakon ovih izbora EU nastavlja s politikom istoga, te da će se nedostatak novih ideja pokazati kao fatalan za Komisiju koja bi trebala izgledati radikalno drugačije od one koju smo imali do sad.

S obzirom na to da imena novih povjerenstava više liče na listu lijepih želja (primjerice: Europski zeleni plan, Europa spremna za digitalno doba, Gospodarstvo u interesu građana, Snažnija Europa u svijetu), Povjerenstvo za Inovacije i mlade ne čini se toliko problematično. Osim toga, ovo je povjerenstvo mijenjalo imena u više navrata. Primjerice 2004. godine zvalo se Europsko povjerenstvo za obrazovanje, obuku, kulturu i multilingvalnost, Juncker ga 2014. mijenja u Povjerenstvo za obrazovanje, kulturu, mlade i građanstvo, a potom i u Povjerenstvo za obrazovanje, kulturu, mlade i sport. No puno važnije od imena je opseg djelovanja povjerenstva koje između ostalih uključuje pitanje jedinstvenog digitalnog tržišta i zapošljavanja mladih te programe kao što su Kreativna Europa i Erasmus+. Za razliku od povjerenstava za promet, trgovinu ili unutarnja pitanja koji se bave vrlo praktičnim pitanjima političke organizacije Unije, povjerenstvo koje se bavi obrazovanjem i kulturom ima puno kompleksniji zadatak definiranja europskih kulturnih prioriteta, razvoja jedinstvenog obrazovnog standarda i studentske mobilnosti te kulturne integracije i stvaranja zajedničkog identiteta koji bi u trenucima političke nestabilnosti trebao držati ekonomsko-politički vrlo različite zemlje na okupu. 

Upravo zbog osjetljivosti ovih politika Junkerov izbor Mađara Tibora Navracsicsa, ministra iz Orbanove vlade i ideologa stranke Fidesz, poznate po ksenofobnim i euro-skeptičnim stavovima, za Povjerenika obrazovanja, kulture, mladih i sporta izazvao je svojevrsne kontroverze i inicijalni otpor u Europskom parlamentu. Za vrijeme svog mandata Navracsics je morao politički navigirati između Budimpešte i Brisela, pri čemu su ga u vlastitoj zemlji ubrzo prozvali indoktriniranim liberalom, dok je u samoj Komisiji od početka dočekan sa skepsom i nepovjerenjem. Također, ako pogledamo zadatke koji su Navracsicsa dočekali u Junkerovom mandatu i usporedimo ih s Mandatnim pismom koje je upućeno novoj povjerenici, vidjet ćemo da se unatoč izborima, novom sastavu Parlamenta i novoj Europskoj komisiji, politika EU prema kulturi i obrazovanju nije pretjerano promijenila. 

Mariya Gabriel, članica bugarske GERB stranke i stranke Europskih pučana trenutno je Povjerenica za Digitalnu ekonomiju i društvo, a na tu poziciju imenovana je 2017. godine nakon odlaska njene zemljakinje Kristaline Georgieve. Ursula von der Leyen sada joj je dodijelila Povjerenstvo za inovacije i mlade, koje također uključuje i obrazovanje, istraživanje, kulturu i sport. Za razliku od Junkerovog, Mandatno pismo Von der Leyen odvaja obrazovanje, istraživanje i inovacije koji imaju ulogu “ostvarivanja europskih ambicija i širih ciljeva”, od mladih, kulture i sporta za koje se naglašava da predstavljaju slobodu izražavanja, identiteta i raznolikosti. Također je istaknuto kako je osobito bitno promovirati i očuvati našu kulturnu baštinu u vrijeme kad se stvari kreću puno brže i sve kraće su aktualne. Glavne točke Mandatnog pisma u polju kulture odnose se na osiguravanje implementacije Nove europske kulturne agende, razvijanje strategije za očuvanje kulturne baštine, posebno kroz digitalne tehnologije, promociju kreativnih industrija kao katalizatora inovacije, poslova i ekonomskog rasta te maksimizaciju potencijala ambicioznog programa Kreativne Europe. Na kraju se naglašava važnost kulturne kooperacije kao načina sklapanja partnerstava sa zemljama diljem svijeta. 

Mreža Culture Action Europe već je upozoravala na važnost kulture za europski projekt, a u sklopu kampanje 1% za kulturu donijela je Manifest kojim se kultura ističe kao “temelj europskog jedinstva”. U Manifestu se također navodi kako kultura ima ključnu ulogu pri održavanju zajedničkih europskih vrijednosti i stvaranja međusobnog razumijevanja i inkluzivnog društva. U suradnji s istraživačkom organizacijom Budapest Observatory Mreža je objavila publikaciju koja pokazuje kako osim utjecaja na obrazovanje, društvenu koheziju, jednakost i dobrobit građana, kultura u Europi ima važan utjecaj i na ekonomiju. To se prvenstveno odnosi na kulturni turizam, ali također utječe i na međunarodnu trgovinu, stvaranje radnih u kreativnim industrijama koje posebno zapošljavaju puno mladih, te povezanost s digitalnom industrijom čiji ekonomski utjecaj nije još jasno vidljiv. Također, prema Eurobarometru iz 2017. godine, europski građani upravo kulturu smatraju najvažnijim faktorom percepcije svojeg pripadanja europskoj zajednici. Povjerenstvo za kulturu i obrazovanje unutar Europske komisije uglavnom se smatra neatraktivnim i jednim od niže rangiranih na listi prioriteta Unije, pa činjenica da se kultura više ne nalazi u nazivu povjerenstva vjerojatno neće previše uznemiriti ostale parlamentarce i donosioce odluka. Ipak, s obzirom na važnost kulture – društvenu i ekonomsku – njen izostanak iz naziva povjerenstva šalje krivu poruku i doprinosi daljnjoj marginalizaciji kulture unutar politika Europske Unije. Culture Action Europe zato poziva da se povjerenstvo ponovno preimenuje u Povjerenstvo za inovacije, mlade i kulturu.