Tema U petak, 20. rujna u četiri hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kao i u ostatku svijeta održava se još jedan u nizu globalnih prosvjeda za klimu. I ovaj prosvjed inspiriran je školskim štrajkovima djece i mladih koji su proteklu godinu, umjesto u školu, petkom izlazili na ulice, zahtijevajući odlučne akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Štrajkove je 2018. godine pokrenula mlada Šveđanka Greta Thunberg, a po uzoru na njeno bojkotiranje škole i sjedenje ispred parlamenta svakog petka, na tisuće mladih počelo je redovito izlaziti iz škola i privlačiti pažnju na pitanje globalnog zatopljenja koje će najviše pogoditi upravo nove generacije. Školski štrajkovi brzo su se proširili europskim gradovima i ostatkom svijeta, a prvi globalno koordinirani prosvjed održan je 15. ožujka. Drugi veliki prosvjed održan je u svibnju, tik pred izbore za Europski parlament, koji su pokazali kako je pitanje klimatskih promjena jedno od najvažnijih za europske glasače/ice, posebno mlade koji su izašli na izbore u rekordnom broju.
Uz brojne globalne pokrete koji su trenutno fokusirani na zatvaranje ugljenokopa i lobiranje za donošenje klimatski progresivnih zakona u pojedinim zemljama, Fridays for Future, pokret proizašao iz školskih štrajkova u vrlo kratkom roku postao je jedan od najmasovnijih globalnih pokreta. Thunberg istovremeno postaje jedna od najvećih medijskih zvijezda za čiju se pažnju i priliku za fotografiranje otimaju razne političke ličnosti. Njen trenutni boravak u SAD-u praćen je očekivanim medijskim interesom što američki aktivisti pokušavaju iskoristiti za stavljanje dodatnog pritiska na politička tijela koja bi trebala donositi nove zakone o ograničavanju proizvodnje i potrošnje fosilnih goriva. Osim sastanka s političarima naklonjenim progresivnim ekološkim politikama, Thunberg je s još nekoliko mladih aktivista o posljedicama zanemarivanja problema klimatskih promjena govorila pred Američkim kongresom, a Senatorskom odboru za klimatske promjene jasno je poručila: “Žao mi je, ali ne radite dovoljno”.
Nadolazeći klimatski štrajk trebao bi podcrtati upravo ovu Thunberginu izjavu, jer iako pitanje klimatskih promjena postaje goruća tema političkih rasprava diljem svijeta, koraci koji se zaista poduzimaju su premali i nedovoljni ako želimo ostati unutar zacrtanih ograničenja ispuštanja CO2 kako se Zemlja ne bi zagrijala više od predviđenih 1.5 stupnjeva Celzijevih. Štrajk se održava tik pred Klimatski samit UN-a 23. rujna gdje bi zemlje članice trebale povećati napore za dostizanje ovih ciljeva. Štrajkovi i prosvjedi održat će se u više od 130 zemalja s više od četiri tisuće koordiniranih događaja.
U Hrvatskoj prosvjede organizira inicijativa mladih Fridays for Future Croatia, a odvijaju se u Splitu u 13 sati, te u Zagrebu, Rijeci i Osijeku u 18 sati. Ovog puta jedan od službenih suorganizatora prosvjeda je i Zelena akcija iz koje poručuju kako u potpunosti podržavaju globalni štrajk i prosvjed za klimu, te im je iznimno drago da se nakon skoro 30 godina djelovanja Zelene akcije javljaju nove generacije mladih koje se priključuju borbi za klimatsku pravdu. “Pomalo je tužno što učenici i učenice moraju žrtvovati svoje obrazovanje odlazeći s nastave kako bi pozvali vlade na hitno djelovanje po pitanju klimatske krize. No s druge strane, štrajk je vrlo snažna metoda građanskog neposluha koja se u povijesti pokazala iznimno uspješnom i tu svakako vidim povezanost s borbom za radnička prava”, objašnjava Marija Mileta.
Nakon brojnih štrajkova i prosvjeda, mladi ovaj put pozivaju sve građane da im se pridruže u zajedničkoj borbi. Zanimljivo je također kako nije samo riječ o prosvjedu, nego se specifično naglašava ideja “štrajka”. Organizatori pozivaju građane da tog dana napuste svoja radna mjesta i pridruže se mladima koji na jednak način štrajkaju već mjesecima. Osim Splita, u Hrvatskoj se prosvjedi ipak održavaju izvan radnog vremena, a Leonarda Šmigmator iz Fridays for Future Croatia kaže kako su se za to vrijeme odlučili poučeni primjerom s prošlih prosvjeda u kojem su učenici, studenti i zaposleni bili u problemima zbog izostajanja s nastave/radnog mjesta, a svejedno su htjeli podržati inicijativu i doći na prosvjed. “Smatramo da je 18 sati idealno vrijeme s obzirom na to da se ispunjava ideja markiranja s nastave, a opet je optimalno vrijeme za sve zaposlene”, objašnjava aktivistica.
Klimatski štrajk su prvi put podržali i sindikati diljem svijeta, pozivajući svoje članove da se pridruže štrajku u zemljama u kojima je to zakonom omogućeno, a sve druge da se pridruže drugim prosvjednim akcijama. “Solidarnost sindikalnog pokreta u svijetu je uz vas”, poručila je Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne sindikalne konfederacije, dodavši da “nema poslova na mrtvom planetu”. Dan uoči prosvjeda štrajk je podržao i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. SSSH također zahtijeva donošenje strategije pravedne tranzicije, osnivanje posebnih fondova za osposobljavanje, prekvalificiranje i socijalnu zaštitu radnika, kao i investicijski plan za transformaciju europske ekonomije koja će istodobno biti u stanju osigurati kvalitetna radna mjesta. Naglašavaju kako je ove elemente potrebno ugraditi i u Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. koja je u procesu izrade. U medijskoj objavi predsjednik SSSH Mladen Novosel pozvao je članove i članice sindikata, kao i radnike i građane da se pridruže ovoj borbi za planet i za socijalnu pravdu, naglasivši da klimatske promjene zahtijevaju drukčiju industrijsku revoluciju, a pravedna tranzicija je jedini način da osiguramo da se taj proces ne odvije na štetu radnika već u korist svih ljudi.
Na saslušanju u Američkom kongresu 18. rujna, Thunberg je između ostalih postavljeno i pitanje zašto bi Amerika morala poduzimati drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena, ako isto ne rade druge velike zemlje kao što je Kina. Thunberg je na to odgovorila kako ona dolazi iz male zemlje gdje se političari koriste istom argumentacijom, ali za negativnu usporedbu uzimaju SAD. Hrvatski građani isto bi se vjerojatno s pravom mogli pitati zašto bi Hrvatska morala prilagođavati svoje zakone kada nismo ni blizu najvećim zagađivačima u svijetu. Šmigmator ipak kaže kako prosvjedi u Hrvatskoj nisu ništa manje važni od ostalih u svijetu. “Ako gledamo potrošnju po osobi, Hrvati su među glavnim proizvođačima CO2 iz osobnih vozila. No čak i da nismo, klimatske promjene nas neće zaobići stoga moramo djelovati i tražiti alternativnija i zelenija rješenja za određene projekte i industrije ako želimo hodati ulicom bez zaštitne maske na licu. Klimatske promjene tiču se svih građana, neovisno o nacionalnosti s obzirom na to da su lančani proces koji će promijeniti klimu u cijelom svijetu, a samim time i način života” objašnjava Šmigmator .
Svoje zahtjeve, među kojima su primjerice obustava svih fosilnih projekata u razvitku i ulaganje u razvoj ekološki prihvatljivih oblika obnovljivih izvora energije, te uvođenje edukacije o antropogenim klimatskim promjenama u nastavni program, mladi aktivisti uputili su Hrvatskoj vladi, no nisu zadovoljni s njihovom reakcijom pa poručuju da će ovaj put biti direktniji i glasniji. “Možda odluče spasiti život svoje djece dok još mogu”, poručuje Šmigmator.
ObjavljenoObjavljeno
