<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Zvučna slika podmorja &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/zvucna_slika_podmorja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 17 Mar 2016 12:49:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Zvučna slika podmorja &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Zvučna slika podmorja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/zvucna-slika-podmorja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Mar 2016 12:49:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[drugo more]]></category>
		<category><![CDATA[Filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[ivo vičić]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[Zvučna slika podmorja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zvucna-slika-podmorja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nakon što je je početkom prošle godine izložio zvučnu instalaciju <em>Trag u vremenu</em> koja je tematizirala riječku industrijsku baštinu, Ivo Vičić predstavlja svoj novi rad.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.8px;">Kako pod vodom zvuči remorker koji isplovljava iz luke? Ili brodski vijak, propela, udaljen desetak metara od lukobrana? Kakav je zvuk mora – ispod vodene crte – koji udara u krmu ribarice vezane za kraj? Kako ribe &#8220;čuju&#8221; udaljen zvuk lanaca lučkih bova na buri?</span></p>
<p>Nakon što je je početkom prošle godine izložio zvučnu instalaciju <em>Trag u vremenu</em> koja je tematizirala riječku industrijsku baštinu, <strong>Ivo Vičić</strong> će <strong>od 17. ožujka do 2. travnja u galeriji Filodrammatica</strong> predstaviti svoj novi rad: <em>Riječka luka – zvučna slika podmorja</em>.</p>
<p>Zbog činjenice da voda odlično prenosi zvuk, čak četiri puta brže od zraka, zvukovi u vodi dobro se čuju i na velikim udaljenostima, a to fizikalno svojstvo vode intenzivno koriste morski sisavci u komunikaciji, navigaciji i lovu. Nažalost, podvodna buka koju stvaraju ljudski strojevi također se jednako dobro prenosi na veće udaljenosti, što danas predstavlja sve veći globalni problem.</p>
<p>Snimanje zvuka pod vodom različito je od &#8220;normalnog&#8221; snimanja jer se pritom koriste specijalni podvodni mikrofoni – hidrofoni – koji su jako osjetljivi na vibracije, pa je i snimanje s njima prilično zahtjevno. U vodi se udaljeniji izvori zvuka čine bližima nego što doista jesu i teško je odrediti smjer iz kojeg dolaze. Razlog tome leži u fizikalnom svojstvu vode da lakše absorbira više frekvencije (tj. one kojima lociramo zvuk u prostoru), a teže one srednjeg i nižeg čujnog spektra. Stoga je podvodnu prostornu sliku (stereo) zvuka jako teško postići, pa je puno bolja (ako ne i jedino moguća) ona koja je vezana za bliže izvore zvuka.</p>
<p>U moru postoji i sveprisutno pozadinsko &#8220;pucketanje&#8221; mora, zvuk koji je to glasniji što smo bliže obali ili plićem moru. Uzrokuju ga milijuni sitnih morskih organizama, vrlo malih račića ili kozica koji uzrokuju kavitaciju u vodi naglim i jako brzim zatvaranjem svojih kliješta, čime omamljuju plijen kojeg love. Na podvodnim snimkama riječke luke vrlo je izraženo pucketanje koje proizvode, jer se snima s lukobrana koji je njihovo stanište. Osim toga, more u riječkoj luci je relativno plitko pa je podvodni mikrofon bliži tim organizmima nego što bi bio tijekom snimanja u dubokom – odnosno na otvorenom moru.</p>
<p>Uz sveprisutni zvuk živih organizama, ostali zvukovi koje možemo čuti u ovoj zvučnoj kompoziciji/instalaciji su zvukovi ljudske aktivnosti: zvukovi brodova, brodskih agregata, propelera, lučkih dizalica koje udaraju u štivu dok iskrcavaju rasuti teret, itd.</p>
<p>Podmorje riječke luke vrlo je zanimljivo i prilično bučno mjesto s nizom zvukova koji su, na ovaj način, prvi put predstavljeni javnosti. Zvučna kompozicija/instalacija <em>Riječka luka – zvučna slika podmorja</em> rezultat je višegodišnjeg snimanja podvodnog akvatorija riječke luke i sadrži odabir zanimljivih snimki.</p>
<p>Osim snimljenog materijala korištenog u zvučnoj kompoziciji/instalaciji, u galerijskom prostoru Filodrammatice posjetitelji imaju priliku poslušati podmorje luke u stvarnom vremenu. Naime, tijekom izložbe će u moru biti postavljeni hidrofoni s kojih će se putem interneta zvuk prenositi s botela Marina u galerijski prostor.</p>
<p>Ivo Vičić bavi se snimanjem zvuka, zvučnim instalacijama, autorskom glazbom i glazbenom produkcijom (Soundcloud, Bandcamp). Svoj rad započinje kao DJ (DJ Arexx) još ranih 90-tih, a paralelno s tim ulazi u svijet produkcije glazbe, stvarajući skladbe koje su nebrojeno puta i dio multimedije, umjetničkih izložbi i instalacija. Surađuje s mnogim glazbenicima i bendovima u raznim glazbenim produkcijama kao i u edukativno-znanstvenim projektima. 2000. godine ulazi u svijet radio difuzije i do danas radi kao vanjski suradnik HRT Radio Rijeke. Od 2000-2009. u istoj radijskoj kući uređuje i vodi progresivnu glazbenu emisiju pod nazivom <em>The Art Of Mixing</em> koja prati moderne trendove u produkciji glazbe i zvučnom eksperimetiranju.</p>
<p>Sa snimanjem zvukova prirode i ambijenta započinje 2002. godine. Snimljene zvukove koristi u vlastitoj glazbenoj produkciji, ali i radi stvaranja zvučne arhive. Tijekom godina usavršava tehniku snimanja i pristupa u vrlo zahtjevnim situacijama, kao što su snimanje životinja, udaljenih prirodnih lokaliteta, u lošim vremenskim prilikama i sl. 2011. godine ulazi u svijet filma i povremeno radi na on-location projektima – snimanju za više dokumentarnih filmova. Radi kao tonski snimatelj ambijenata i naracije. U novije vrijeme aktivno sudjeluje u turističkoj promociji Hrvatske u svijetu i jedini je “terenski tonac” iz Hrvatske čije su snimke uvrštene na prestižnu svjetsku mapu zvukova prirode.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
