zofka kveder – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Mon, 15 Jan 2018 09:59:09 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png zofka kveder – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Slojevit doprinos raspravi o ženskoj emancipaciji https://kulturpunkt.hr/najava/radionica/slojevit-doprinos-raspravi-o-zenskoj-emancipaciji/ Mon, 15 Jan 2018 09:59:09 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=slojevit-doprinos-raspravi-o-zenskoj-emancipaciji Na novom Motoru mijene raspravlja se o djelima revolucionarnog aktivista Augusta Cesarca i sufražetkinje Zofke Kveder.

]]> Na prošlom Motoru mijene – na raspravi o Cesarčevu romanu Bjegunci – govorilo se, među inim, o liku Bugine majke, aktivistice zagrebačkog i jugoslavenskog feminističkog građanskog pokreta. Riječ je o Zofki Kveder, kojoj Cesarec nije priuštio laskavo ovjekovječenje. Prisjetivši se Krležine poslovične – nietzscheanske – mizoginije (na prvom sastanku bilo je riječi o izostavljanju progresivnih ženskih karaktera u Golgoti), detaljno se raspravljalo o ženskom pitanju u Bjeguncima i došlo do zaključka da roman – izuzev obračuna s građanskim feminizmom uopće i Zofkom Kveder ponaosob – kroz glavni lik Buge predstavlja slojevit doprinos raspravi o ženskoj emancipaciji u širem kontekstu internacionalnih revolucionarnih gibanja.

Unatoč stilizaciji majke kao narcisoidne, megalomanske i nacionalističko-buržujske, svegutajuće zvijeri, njen lik prepoznat je i kao važna, pomno građena, moćna ženska pojava, koja se od kćeri Buge razlikuje bar utoliko što je aktivna, odlučna, politički subjektivirana (nedvojbeno “organska intelektualka” svoje klase).

“Zato smo – a i da ne potpadnemo sasvim Cesarčevoj polemičkoj poziciji – odlučili kontrastirati antipode: revolucionarnog aktivista, smjernog ideologa Augusta Cesarca i Zofku Kveder, zagovarateljicu jugoslavenskog meštrovićevskog nacionalizma, spisateljicu i sufražetkinju koja 1917. godine prva javno traži žensko pravo glasa (što je ostvareno tek 11. kolovoza 1945.)”, stoji u najavi novog Motora mijene koji se održava 17. siječnja u Booksi.

Literaturu potražite ovdje.

]]>