I am Martin Parr nastao je u režiji Leeja Shulmana, a radi se njegovom premijernom prikazivanju hrvatskoj publici. Film je intiman, duhovit i vizualno raskošan dokumentarni portret koji prati slavnog fotografa kako se vraća na lokacije gdje je snimao svoje najznačajnije fotografije. Osim toga, kamera bilježi i Parrov rad iza kamere, njegove interakcije s kolegama, kustosima i članovima obitelji, ne prikazujući ga isključivo kao fotgrafa, već i kao značajnog kulturnog kroničara.

Riječima organizatora_ica događaja: “Kroz mješavinu osobnih sjećanja, arhivskih snimaka i komentara kolega kao što su Bruce Gilden, Harry Gruyaert i Grayson Perry, film istražuje slojeve Parrove estetike i njegove opsesije – od humora i ironije, preko opsesivne potrebe za dokumentiranjem, do suptilne
političke poruke o konzumerizmu, globalizaciji i društvenoj nejednakosti.”

Više informacija o projekciji možete pronaći ovdje.

Ciklus slikarskih djela donosi prizore grada i urbane strukture kroz perspektivu multikulturalnog New Yorka. Umjetnik istražuje kako utopijski gradovi, arhitektura i suživot čovjeka i urbanog prostora reflektiraju njegov identitet, dok novi radovi u keramici, izvedeni u suradnji s umjetnicom Hae Won Sohn, dodatno naglašavaju autorovu potrebu za eksperimentom.

“Stipanove preokupacije slikarskom materijom, sredstvima, stilovima, poviješću slikarstva i žanrovima kontinuirano se razvijaju i transformiraju od samih početaka njegovog stvaralaštva. Iako u novim etapama svojeg opusa donosi novu ‘perspektivu’, moguće je locirati poznate trope njegova slikarstva – duboko promišljanje (vlastitih i povijesnih) stilova, eksperimentiranje tehnikama, reinterpretacije historijskog slikarstva i autorefleksivno poniranje u formi portreta. U novim djelima koje je izradio po odlasku u New York, izloženima na ovoj izložbi, Tadić se ponovno zaustavlja na istim ‘mjestima’, ali ih dodatno produbljuje”, piše u popratnom tekstu kustosica izložbe Patricia Počanić.

Stipan Tadić rođen je u Zagrebu 1986. godine. Završio je magistarski studij na Sveučilištu Columbia, na Školi za umjetnost, program vizualnih umjetnosti, 2020. godine, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2011. godine. Njegova prva samostalna izložba bila je 2009., a od tada je imao brojne samostalne i skupne izložbe. Od 2012. godine radi murale u javnim prostorima diljem Europe. Godine 2014. objavio je svoj prvi strip pod nazivom Pariške noćne more i od tada sudjeluje u nezavisnim stripovskim časopisima. Suorganizator je Bijenalnog izložbenog projekta Antisalon, koji je pokrenut 2012. godine i nastavlja se održavati i danas. Trenutno živi i radi u New Yorku.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenog.

Više informacija pročitajte ovdje.

Temeljem nalaza istraživanja, kreirane su smjernice za unaprjeđenje medijskog obrazovanja u formalnom i neformalnom obrazovanju, kao i preporuke za medijsku strategiju, čije donošenje već godinama kasni. 

Budući da je upravo medijska pismenost onaj skup kompetencija koji služi i razvoju kompetencija za aktivno građanstvo i koji može pomoći građankama i građanima – osobito mladima – da upoznaju probleme svojih zajednica i povezuju se oko njihovog rješavanja, pozivamo da nam se pridružite u zaključku projekta i otvorenom razgovoru o koristima i perspektivama medijskog obrazovanja. Tijekom javnog događanja predstavit ćemo nalaze istraživanja, video-materijale, kao i otvoriti diskusiju za relevantne aktere u području medija i medijske pismenosti. 

Projekt Medijsko obrazovanje je važno. MOV, sufinanciran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, započeo je prije nešto više od dvije i pol godine. Nositelj projekta je Gong, a provodi ga u partnerstvu s još 10 organizacija civilnog društva, odnosno akademskih institucija i to: Pragma, Telecentar, Kurziv, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Udruga Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Projekt je obuhvaćao širok spektar edukativnih, analitičkih i konzultativnih aktivnosti, a sada je došao trenutak da predstavimo rezultate toga rada.

Svoj dolazak potvrdite ovdje.

Film donosi priču o Amiri i Tareku, tuniškim migrantima koji su se našli na talijanskoj obali netom nakon Arapskog proljeća. U potrazi za prijevozom do Francuske susreću lokalni bend koji svoju sreću traži na festivalima i vjenčanjima. Članovi benda ih dožive kao bračni par koji očekuje bebu i odluče im pomoći. 

Projekcija je realizirana u sklopu tematskog programa Secret Arts Cinema koji prikazuje filmove o umjetnosti, dizajnu, arhitekturi i zanatima. Više informacija o ostatku programa moguće je doznati na njegovoj Facebook stranici.

U program prvog Berlinale Speciala uklučeni su filmovi proslavljenih redatlja kao i debitanata, poput Toma Tykwera, Larsa Kraumea, Emily Atef, Mie Spengler ili Helene Hegemann. Osim toga, gledatelje očekuje i maraton prve sezone hvaljene serije Babylon Berlin.

Festival će se održati u zagrebačkom kinu Tuškanac od 27. rujna do 2. listopada, u riječkom Art-kinu od 4. do 10. listopada, a u splitskoj kinoteci Zlatna vrata od 13. do 19. listopada. 

Detaljan raspored projekcija potražite ovdje.

Rene, umjetničkog naziva Timoteo, osnivač je i voditelj El Gran Circo Pobre cirkusa koji već 40 godina putuje Čileom i zabavlja obitelji i radničku klasu subverzivnim točkama, cross dressing showovima i nastupima transvestita. Cirkus je ujedno i utočište za malu zajednicu homoseksualnih zabavljača koji s lakoćom propituju pitanje roda i prihvaćaju razlike među članovima s velikom dozom autoironije. Danas, Timoteove poodmakle godine i urušeno zdravlje predstavljaju ozbiljnu prepreku za budućnost cirkusa i zajednice koju je stvorio za sebe i sve kojima je njegov cirkus dom.

Dokumentarni film Lorene Giachino prati svakodnevnicu Timoteovog života u cirkusu – dnevne rutine, sitne sukobe među umjetnicima, ali i njegovu unutrašnju borbu od negiranja mogućnosti da se cirkus ugasi do jake odlučnosti da cirkus nastavi s radom i nakon njegove smrti.

Ulaz na Kino Cirkus je besplatan, a najsretnijeg gledatelja organizator nagrađuje knjigom po izboru.

Film se prikazuje na španjolskom jeziku, s engleskim podnaslovima.

“Uhodane kanale komunikacije političke hegemonije poput obilježavanja ideološki vrjednovanih povijesnih događaja i osoba postavljanjem mramornih spomen-ploča, odnosno, monopoliziranja medijskog prostora za konstruiranje javnog mijenja ideološki programiranim sadržajima, Dimitrijević prisvaja za diseminaciju svojih stavova o umjetnosti kao egzistencijalno važnoj spoznajnoj i suštinski demokratičnoj disciplini. 

U skladu sa svojim radikalnim stavovima, Dimitrijević od sedamdesetih godina koristi muzeje i njihove zbirke kao okruženje podesno za konfrontaciju s ustaljenim poretkom stvarnosti i poligon za humanističku preobrazbu društva. Svojim stvaralaštvom Dimitrijević je doprinio radikalnoj promjeni umjetničkog stvaralaštva i muzeološke prakse u paradigmu kakvu danas poznajemo i živimo”, stoji u najavi događaja.

Izložba Od kamena do videa predstavlja dvije mramorne stele i sedam mramornih ploča s ugraviranim i pozlaćenim iskazima umjetnika na temu smisla i uloge umjetničkog stvaralaštva, kulturnog sustava i civilizacije, u dijalogu sa šest video radova na istu temu. Može se razgledati do 29. travnja 2018.

Redatelj Guillaume Kozakiewiez prati svakodnevni život i izvedbenu i životnu prekretnicu poznatog francuskog virtuoza na žici Antoine Rigota kojem je nakon ozbiljne nesreće dijagnosticirana djelomična paraliza.

Umjesto da ga hendikep i nemogućnost kontrole vlastitih udova natjera da napusti pozornicu, Antoine odlučuje prigrliti paralizu i učiniti sebe i nju objektom i predmetom svojih predstava. Malo po malo, njegova želja za koketiranjem i izazivanjem ravnoteže na žici se vraća…

Antoine Rigot školovao se kao klaun akrobat u nacionalnoj školi Annie Fratellini. Susret s Agathe Olivier odveo ga je na žicu. Godine 1996. osnovali su Les Colporteurs, konstruirali šator svojih snova, a nakon tri godine turneje njihove prve vlastite produkcije Filao Antoine je doživio nesreću. Unatoč hendikepu, već nakon godinu dana vratio se kao glumac, glazbenik i redatelj. Na poticaj novih generacija hodača na žici, 2006. godine režira Le fil sous la neige (Žica pod snijegom), monodisciplinarnu predstavu za sedam hodača na žici. Bilo je to prvo poglavlje trilogije koja se nastavlja sa Sur la route… u kojoj nastupa zajedno s finskom plesačicom na žici Sanjom Kosonen. Les Colporteurs producirali su od tada predstave Le Bal des Intouchables, Le Chas de Violon, Evohe i Sous la toile de Jheronimus.

Film se prikazuje na francuskom jeziku s engleskim podnaslovima.

Kao i svake srijede, ulaz je besplatan.

Nagrađivani dugometražni dokumentarni film o koloniji Kathputli u Indiji, posljednjem utočištu akrobata, žonglera, lutkara, pjesnika i “jadugardi”, uličnih umjetnika koji čuvaju drevnu indijsku tradiciju magije. Više od pola stoljeća više od 2800 umjetnika živi u ovom indijskom slamu.

No 2010. godine korumpirana vlada New Delhija prodala je slam korporacijama koje žele njihov dom urbanizirati. Umjetnici odbijaju preseljenje štiteći tako posljednje ostatke kulture nastale iz narodne umjetnosti i oblikovane siromaštvom.

Kao i svake Cirkuske srijede, ulaz je besplatan.

Cirkuska srijeda edukativni je filmski program uz koji publika može proširiti svoja znanja o slojevitosti suvremene cirkuske umjetnosti, njenom značaju, povijesti i razvoju, ali i hraniti svoju inspiraciju ako se bave nekim oblikom umjetničkog izražavanja.

Festival je to otkrića kako za ljubitelje filma, tako i za ljubitelje književnosti, a predstavlja velika imena iz obaju svjetova, iz svijeta suvremene njemačke književnosti i njemačkog autorskog filma s njemačkim i međunarodnim glumačkim zvijezdama. 

Prikazuju se filmovi Povratak u Montauk Volkera Schlöndorffa, prema romanu Maxa Frischa; Tschick Fatiha Akina, prema romanu Wolfganga Herrndorfa; Opet on Davida Wnendta, prema romanu Timura Vermesa; Pozdravi iz Fukušime Doris Dörrie i Ja i Kaminski Wolfganga Beckera, prema romanu Daniela Kehlmana. 

Više o programu i raspored projekcija potražite ovdje.