Od 10.30 do 13 sati u Hrvatskom saboru u dvorani Ivana Mažuranića organiziran je okrugli stol o pravima djece u duginim obiteljima. Tematiziranje duginih obitelji (LGBTIQ+ roditelja te njihove djece) često se usmjerava na različite rasprave o pravima LGBTIQ+ osoba, kvalitetnom roditeljstvu, različitim obiteljskim modelima, pitanjima vrijednosti i tradicije. Okrugli stol Prava djece u duginim obiteljima je facilitirana rasprava različitih stručnjaka koja se fokusira upravo na temu pozicije i prava djeteta u duginim obiteljima. 

Zbog reguliranog ulaska u Hrvatski sabor potrebna je prijava na e-mail najkasnije do 16. svibnja u 17 sati.

U popodnevnim satima u dvorani Mueller kina Europa, u suradnji sa Subversive Film Festivalom održava se društveni program.

Od 16 do 18 sati živa knjižnica Savezništva za solidarnost neće imati samo naslove o LGBTI* temama kao što su dugine obitelji ili rodni identitet, nego i druge knjige s naslovima o temama kao što su migranti, nacionalne manjine i drugi LGBTI saveznici i saveznice, u skladu s ovogodišnjom temom. 

Borba za ravnopravnost nije samo borba LGBTI* osoba, nego mnogih drugih manjina i ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije prilika je da ojačamo savezništva s drugim ugroženim skupinama, te podsjetnik na potrebu solidarnosti unutar manjinskih zajednica, budući da prava jedne skupine ne mogu biti čvrsto osigurana ako nisu osigurana i prava drugih ranjivih skupina.

U 18 sati prikazuje se film Last Chance (Une dernière chance). Dokumentarni film režisera Paul-Émile d’Entremonta prati priče pet LGBT osoba koji traže pravo na azil u Kanadi kako bi izbjegli progon ili homofobno nasilje u svojim domovinama.

Umjesto knjiga imat ćete priliku “posuditi” ljude i u kratkom razgovoru preispitati svoja razmišljanja i uvjerenja koja ste do sada imali. Žive knjige su pripadnici marginaliziranih skupina koji su se susretali/susreću s raznim, duboko ukorijenjenim pretpostavkama o sebi.

Cilj Žive knjižnice je povećanje tolerancije i empatije, upoznavanje različitosti te osvještavanje i suzbijanje predrasuda, a u Zagrebu se održava u petak, 17. srpnja u 17 sati. 

U Danskoj je 2000. godine, kao način obuzdavanja vršnjačkog nasilja, nastala živa knjižnica (Human Library), koja je od tada prerasla u uspješan međunarodni projekt. Razlika između žive i svake druge knjižnice je u tome što su knjige ljudi koji ne samo da informiraju, već mogu odgovarati na pitanja, ali ih i postavljati, te tako i sami steći nova znanja. Čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odaberu i “posuđuju” knjigu na ograničeno vrijeme te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike trideset minuta) “vraćaju na policu knjižnice”.

Neposrednim, otvorenim i prijateljskim razgovorom između “čitatelja” i volontera koji sudjeluju u projektu, na inovativni način mijenjaju se dotadašnji stavovi, smanjuju negativne tenzije te jača empatija prema drugima i drugačijima. Također, projektom se promovira solidarnost, razumijevanje i vidljivost svih društvenih skupina.

U Narodnoj čitaonici u Rijeci, u listopadu 2015. godine održana je uspješna Živa knjižnica: ne sudi knjige po koricama, u organizaciji Udruge PaRiter. “Građani su pokazali velik interes za ‘čitanjem’, a posebno vrijedi istaknuti da su u događanju sudjelovali pripadnici svih generacija. Posjetitelji su s oduševljenjem prihvatili ovu metodu te su strpljivo, i po pola sata, čekali u redu za knjige”, prenosi udruga na svojoj stranici. Tom su prilikom građanima kao “žive knjige” svoje priče ispričali pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, socijalno ugrožene osobe te migranti iz Nigerije i Sirije.

Tijekom ožujka planira se održavanje dviju živih knjižnica i to usmjerenih prvenstveno na probleme žena. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci, 4. ožujka održat će se druženje studenata i studentica sa “živim knjigama”, dok će se 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, održati živa knjižnica otvorena za javnost u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka. Tom prilikom u fokusu će biti “ženske” priče stoga organizatori pozivaju da se pridruže i živu knjižnicu obogate svojom životnom pričom, predstavnice etničkih i rasnih skupina, te nacionalnih i vjerskih manjina, predstavnice seksualnih i rodnih manjina, žene s invaliditetom, žene s više od troje djece, žrtve nehumanog poroda, žene koje su postale majke prije punoljetnosti, izbjeglice i migrantice, žene koje su se odlučile na karijeru ili rade takozvane muške poslove, žrtve mobinga, žrtve obiteljskog nasilja, žene koja su abortirale, kao i sve ostale koje se u ovome prepoznaju.