Međunarodna selekcija ovogodišnjeg izdanja obuhvaća 30 video radova iz 20 zemalja, koji će se moći besplatno pogledati na lokacijama i online. Program uključuje izbor video radova međunarodnih i domaćih umjetnika: Mire Manojlovića, Ane Hušman, Ivana Faktora i Zdravka Mustaća, razgovor s Vladislavom Kneževićem i predstavljanje hrvatskog grupnog eksperimentalnog video projekta Topografije mogućeg.

Program festivala Interface temelji se na istraživanju novih medija, video umjetnosti i eksperimenta u filmskom mediju te nudi uvid u stvaralaštvo šireg kruga umjetnika bez unaprijed zadanih kustoskih okvira.

Više informacija o festivalu možete pronaći na web stranici festivala.

Program je javan i ulaz slobodan. Filmove će predstaviti Boris Poljak. Nakon projekcije diskusiji će se virtualnim putem pridružiti autori.

“Filmovi ovotjednog programa teže rekonstrukciji objekata i poetizaciji istih. Objekt nije nužno samo stvar, on može sa sobom nositi emocije, sjećanja, ili pak biti okidač veće ideje. Svakidašnje postaje nesvakidašnje dok uranjamo u svjetove vizualnih poezija autora. 

Program počinje filmom Yesterday was today autorice Isabele Andrade Obregon, istražujući našu percepciju svakidašnjeg kroz suptilne refleksije. Četiri filma Andreja Polukorda nas provode kroz naizgled jednostavne procese pecanja, prelaska kanala, kao i tipove dizala koje pronalazi u svijetu oko sebe. Peuplades Florine Mougel istražuje ljudski identitet počevši s motivom stolice. Miljana Niković u svom video eseju A line is not a line istražuje vrijednosti, ideologije, prava i mišljenja kroz formu ljubavnog pisma pojednicu. Zdravko Musać u Zovem se film poetizaciju izvršava na metamedijski način – poistovjećivanjem sa samim filmom”, stoji u najavi programa.

Više o programu i autorima filmova možete pročitati u objavi na web stranici Kino kluba Split. Programom U kvadrat usporedno se prikazuju filmovi članova kluba iz povijesti, eksperimentalnog filma, recentne klupske produkcije te suvremenih autora koji djeluju u sličnim produkcijskim uvjetima diljem svijeta. Zainteresirani posjetitelji mogu se informirati o programima i radu Kino kluba Split.

Ivan Martinac (1938 – 2005) jedan je od najznačajnijih jugoslavenskih autora eksperimentalnog i alternativnog filma, underground filmaš s titulom “majstora amaterskog filma”. Tijekom amaterske i profesionalne karijere kratkometražnog filmaša snimio je preko 50 naslova, a većina ključnih radova nastaje tijekom 1960-ih. Njegovi antologijski kratki filmovi iz šezdesetih obišli su svijet predstavljajući kreativne vrhunce Kino kluba Split i hrvatskog alternativnog filma. Njegov jedini cjelovečernji film (Kuća na pijesku, 1984-85) spaja poetski egzistancijalizam s postulatom “montaže u kvadrat”, a talijanski filmolog Sergio Germani Martinca je nazvao “istočnim Kubrickom“.

Nakon dvije monografske knjige o Martincu, kojima je izdavač Hrvatski filmski savez (HFS), DVD-izdanja s izborom njegovih amaterskih i profesionalnih filmova te dokumentarnog filma Martinac Zdravka Mustaća (2015) u produkciji HFS-a, pokrenut je web-arhiv posvećen njegovu liku i djelu. Arhiv je pokrenuo njegov nećak Ivan Vuković. Uz biografske i iscrpne filmografske podatke, u njemu se može naći cjelovita filmografija, PDF-verzije Martinčevih pjesničkih zbirki, bibliografija i pretisci njegovih autorskih tekstova, popis likovnih i drugih djela, fotografije te recenzije i kritike Martinčevih filmova.

“Sadržaj ovog websitea na žalost ne uključuje sve što je Martinac pisao i radio u svojoj karijeri, što zbog obima njegova rada, što zbog tragične sudbine koja ga je zadesila pred kraj života. Martinac je preminuo sam u svome stanu u Splitu 2005. godine. Nakon njegove smrti taj stan je prodan, a bogata Martinčeva arhiva i ostavština (zapisi, bilješke, neobjavljene pjesme, pisma, knjižnica…) koja se nalazila u stanu uglavnom je izgubljena”, navodi autor weba te sve koji na bilo koji način žele i mogu pridonijeti dopunjavanju Martinčeve web-arhive poziva da ga kontaktiraju.

Martinac je jednosatni film o životu i stvaralaštvu pokojnog avangardnog splitskog filmskog redatelja i pjesnika Ivana Martinca (1937 – 2004). Vrsta je to biografskog filma u kojem se u frenetičnom ritmu izmjenjuju izjave Martinčevih suvremenika, prijatelja i suradnika s mnoštvom inserata iz njegovih filmova te s prizorima iz postaja (Beograd, Split) na njegovom životnom putu, dočaravajući na taj način uz kompleksnost autorske osobnosti i njegova turobna životna putovanja. Film je portret jedne izuzetne filmske pojavnosti. 

Autori ovoga dokumentarca, Mustać, zaslužan za scenarij i režiju i Boris Poljak, direktor fotografije, “potekli” su iz Kino kluba Split i ne začuđuje činjenica kako su upravo oni odlučili snimiti film o Ivanu Martincu, važnom autoru “splitske škole filma”.

Ivan Faktor agilan je filmski konceptualist i performer, filmski, video i multimedijalni eksperimentator. Zdravko Mustač majstor je eksperimentalnog filma ekspresionizma i nadrealizma. Boris Poljak čarobnjak je vizualno impresivna i efektno estetizirana filma, a Damir Čučić tvorac je eksperimentalnih, kako u montaži tako i u režiji, igranih filmova o Domovinskom ratu i poraću. Autori su to zapamtljivih opusa, koje će tuškanačka publika imati priliku vidjeti i čuti. Prvu večer s Ivanom Faktorom nakon projekcije razgovor će voditi Josip Grozdanić, koji će ujedno biti i moderator razgovora preostalog autorskog trojca (Poljak, Mustać i Čućić) na kraju zadnje filmske večeri u četvrtak, 15. listopada. Program počinje u ponedjeljak, 12. listopada.

Raspored programa potražite ovdje.

Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva, kao završna godišnja priredba neprofesijskog filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj, svake se godine održava u drugom gradu. Revija je jedna od najstarijih smotri neprofesijskog filma na kojoj se jedanput godišnje okupljaju autori, teoretičari, predstavnici filmskih organizacija i ostali zaljubljenici u sedmu umjetnost radi praćenja novih stremljenja u različitim žanrovima hrvatske filmske produkcije. 

Ovogodišnja selekcija filmova za 46. Reviju trajala je čak dva dana. Ocjenjivački sud u sastavu Igor Bezinović i Zdravko Mustać, redatelji, Ana Hušman, vizualna umjetnica i animatorica, Dinka Radonić, direktorica fotografije, i Ivan Kelava, producent, od 119 pristiglih radova odabrao je 25 filmova koji će se predstaviti u konkurenciji. Među filmovima uvrštenim u selekciju nalaze se dokumentarni filmovi Nikice Zdunića i Gilda Bavčevića, igrani Luke Čurčića, Silve Ćapin i Višnje Vukašinović, eksperimentalni Tamare Bilankov i Vane Gaćine, animirani Alme Ćakić i Luane Lojić. Potpuni popis potražite ovdje.

Izvor: HFS

“MAFAF, Međuklupski i autorski festival amaterskog filma, manifestacija je koja se od 1965. do 1990. odvijala u Puli neposredno prije Festivala igranog filma. Dvadeset godina nakon posljednjeg izdanja, putem dostupne dokumentacije i arhivskih materijala, pokušat će se učiniti vidljivom nevidljiva povijest MAFAF-a, kako bi se festival  kontekstualizirao, valorizirala njegova važnost i rehabilitiralo sjećanje na festival koji je brojem prijavljenih filmova i prisutnih autora bio najveća manifestacija alternativnog i neprofesionalnog filmskog stvaralaštva u Jugoslaviji”, zapisala je Branka Benčić.

Informativni program / Nevidljivi MAFAF predstavlja istraživačku platformu, projekt koji se u etapama realizira kroz prepoznatljive prezentacijske formate – izložbu, programe filmskih projekcija, serije razgovora, publikacije, a ima ulogu u stvaranju arhiva, čuvanju i prikupljanju  građe. Prezentacija filmskog materijala i dokumentacije odvijala se u galerijskom kontekstu, a izmještenost filmskog materijala u galerijski kontekst može omogućiti novo čitanje i razumijevanje kako dokumentacije tako i cjelokupnog konteksta festivala MAFAF i produkcije kino klubova.  Riječ je o pokušaju otvaranja novoga diskurzivnog prostora i stvaranje subjektivne reinterpretacije.

Nevidljivi MAFAF je već bio predstavljen na ovim prostorima: u Puli u sklopu Festivala igranog filma te u Ljubljani i Beogradu. 

KP / HAVC

Od igranih filmova tu je i kratki nagrađivani film Tanje Golić Nije da znam nego je to tako, u kojem redateljica secira suživot dvaju bića kroz burne razmirice mladog para, kao i Blizine Zdravka Mustaća. Na programu je i drama Nevena Hitreca Čovjek ispod stola o složenim odnosima ljudi koje povezuje tržnica na periferiji velegrada.

Publika će vidjeti i Ništa osobno Marka Šantića, a od dokumentarnih filmova tu su Druga strana Wellesa, redatelja Daniela Rafaelića i  Leona  Rizmaula, koji prikazuje život, rad i intelektualnu ostavštinu Orsona Wellesa u Hrvatskoj.

Dobro jutro kultnog Ante Babaje, zadnji je iznimno značajan dokumentaristički uradak velikog filmskog genijalca, samozatajnog autora europske provinijencije u kojem na duhovit i nimalo patetičan način bilježi digitalnom kamerom zadnje trenutke svojeg života u zagrebačkom domu za stare i nemoćne osobe. Možete pogledati i animirani film Soba Ivane Jurić koji je dobio Grand Prix na drugom izdanju Festivala hrvatskog animiranog filma.

Od eksperimentalnih filmova publika će vidjeti jedan od najznačajnijih radova međunarodno afirmirane likovne i video umjetnice Helene Schultheis, nastao u profesionalnim uvjetima studija u Londonu, Zora prije svitanja. Tu su i Kangaroo Court Ivana Faktora kao i Ready-made: Osjećaji 1-9 Tomislava Gotovca.