Upravo se tim izazovima bavila tribina Uloga lokalnih aktera u stvaranju uključivih zajednica, održana 23. veljače u prostorijama Knjižnice grada Zagreba (KGZ) u Podsusedu. Predstavnici civilne scene, mjesne samouprave i gradskih knjižnica adresirali su jaz između postojećih lokalnih programa i njihove dostupnosti novim stanovnicima Zagreba. Iskusnim organizatorima pridružili su se novi pokretači u stvaranju mreže koja bi pridošlima zaista osigurala okolinu podrške.

U razgovoru su sudjelovali_e knjižničarka i koordinatorica Knjižnice Podsused Iva Bunčić, ravnateljica Centra za kulturu Susedgrad Nikolina Mazalin, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Špansko-Sjever Krešimir Čukman, antropologinja i članica MO Podsused Ivona Grgurinović te glazbenik i edukator Commi Balde Kouyate. Razgovor je moderirala Lucija Mulalić, aktivistkinja Centra za mirovne studije.

Prvi dio tribine obilježila su iskustva i interesi govornika_ca. Bunčić stoji iza KGZ-ovog programa Drugi pogled, na kojem ljudi iz različitih zemalja predstavljaju svoju zemlju, kulturu i tradiciju. KGZ je nedavno proglasio 2026. godinom migracija te će se na njihovim lokacijama odvijati i niz drugih interkulturnih programa. Uz to, članstvo je od ove godine besplatno za migrante s privremenom ili trajnom dozvolom boravka, iako se zasad, prema Bunčić, tek mali broj ljudi oslobodio doći u knjižnice. No smatra da su baš su one ključni lokus uključivosti: “Knjižnice su otvoreni, sigurni prostori i upravo bi se u njima trebale upoznavati nove kulture, ne samo kroz književnost i pisanu riječ, nego i kroz susrete sa živim ljudima.”

Grgurinović je podijelila da i MO Podsused planira programe koji bi funkcionirali kao sigurni prostori za susrete i uključivanje svih njegovih mještana_ki: “To su ljudi iz naših četvrti, koje viđamo svaki dan, naši susjedi,” naglasila je. Čukman je zatim podijelio iskustvo MO Špansko-Sjever, koji održava besplatan tečaj hrvatskog jezika već više od godinu dana. Ocjenjuje da imaju dobar broj polaznika_ca, no ipak uočava problem prilaženja ljudima i jezične barijere: “Kao da ih je strah, a često se neće uključiti i zbog nepoznavanja engleskog jezika”, iako mogu učiti jezik i drugim metodologijama koje ne zahtijevaju takvo predznanje. Pitanje privlačenja ljudi, istaknula je Mulalić, ključno je i aktualno i u radu CMS-a unatoč njegovom dugom iskustvu, a problem je slojevit.

Mazalin je identificirala slične barijere i u dosadašnjim programima CZK Susedgrad. Za razliku od postojeće publike, migranti ne doživljavaju kulturni centar kao “svoje” mjesto, a provod u tom centru često ni ne može biti prioritet zbog radnog vremena i količine obaveza i odgovornosti koje dolaze s njihovim položajem, “no centar može postati sigurno, otvoreno mjesto gdje znate da ćete dobiti informaciju kamo dalje.” CZK Susedgrad, smješten u Gajnicama, zato planira otvoriti info pultove za strance kroz umrežavanje s gradskim Sektorom za ljudska prava.

Mulalić je napomenula i da je Grad Zagreb krajem prošle godine donio petogodišnju strategiju za integraciju koja će uključivati jednogodišnje operativne planove. Jedna od predviđenih aktivnosti je povećanje kapaciteta gradskog Centra dobrodošlice, a u planu je i izgradnja Interkulturnog društvenog centra u Trnju. U svemu tome, bit će ključna suradnja svih aktera kako bi zaista došlo do sadržajnih pomaka.

Za takvu suradnju elementarno je slušati one koji govore iz iskustva. Sljedeći je zato govorio Balde Kouyate, izvorno iz Senegala. Balde već više od 10 godina živi u Zagrebu, radi kao kuhar, podučava djembe i afričke plesove u raznim kulturnim centrima, školama i vrtićima, svira u bendu Kaira Kela te organizira događanja i festivale. No primjećuje da uglavnom radi izvan Gajnica, četvrti u kojoj živi, iako je ona iznimno prikladna za takva događanja: “Ja bih da podijelimo i taj dio – kad već tamo živim, zašto ne? Gajnice trebaju plesati, trebaju svirati.” Razmijenio je kontakte s Mazalin kako bi zajedno kreirali aktivnosti u CZK Susedgrad.

Razgovor je zatim skrenuo na podučavanje jezika. Bunčić je istaknula da su liste čekanja za tečajeve koje financira Grad duge, a mnogi korisnici_e ne znaju da postoje i drugi besplatni programi. Nove izmjene Zakona o strancima obvezivat će ljude da prođu testiranje za A1 razinu jezika nakon godinu dana života u RH. Za taj preduvjet nije potreban formalan certifikat te je moguće naučiti hrvatski kroz tečajeve poput onih u knjižnici u Španskom, kojeg trenutno pohađa 30 polaznika_ca. Knjižnice, istaknula je Bunčić, također vode individualnu edukaciju o korištenju sustava e-građani: “Provodimo konkretne programe i projekte koji su zaista vezani za integraciju i bolje snalaženje u društvu.”

Među prisutnima su bili i suradnici drugih programa, poput Centra za kazalište potlačenih POKAZ, koji uz niz drugih provode i besplatan kazališni program podučavanja hrvatskog jezika. POKAZ-ov Dinko Kreho istaknuo je da je u raspravama o svim tim programima ključno da ih ne gledamo kao davanje, već razmjenu: “Mi zapravo svi skupa učimo, svi skupa razmjenjujemo znanja, vještine, ideje.” Podijelio je i da osim engleskog do većine novih susjeda možemo doći putem hindskog, arapskog i ruskog te podsjetio je da su krucijalni i neformalni elementi inkluzije poput druženja, roštilja i izlazaka. POKAZ-ova Josipa Lulić je kao primjer takve prakse navela program Trešnjevka – kvart utočište koji povezuje ljude kroz hranu, filmove i razgovore.

U završnom dijelu tribine, sudionici_e su govorili_e o ulozi svojih institucija i aktivnosti u povezivanju zajednice. Čukman je izrazio da bi MO trebao biti upravo ta zajednica, davati informacije i približavati se ljudima kako bi se osjećali dobrodošli. Sličan sentiment podijelila je i Mazalin – iako je većina kazališnih programa CZK Susedgrad na hrvatskom, istaknula je da “glazba ima univerzalni jezik” te centar može postati mjesto na kojem grupe i zborovi raznih nacionalnosti stvaraju i imaju rezidencije. Balde Kouyate je podijelio da, iz njegovog iskustva s polaznicima_ama, na slab odaziv utječu česte promjene lokacija programa, jer posjetioci nisu upoznati sa svim prostorima grada ni upućeni kako doći do njih, te bi upravo njihovo konzistentno održavanje u jednom prostoru osiguralo da će ljudi znati gdje se uključiti. 

Grgurinović je istaknula da lokalni akteri, osobito kroz suradnju, mogu pružiti okolinu podrške. Ponovno je naglasila da je ključno pristupati međukulturnoj razmjeni i upoznavanju, a ne jednosmjernoj integraciji u dominantnu kulturu. Sličnu je misao izrazila i Bunčić te dodala da su razgovori poput ovog važni kako bi se akteri osnažili i pokrenuli konkretne promjene. Obećavajući razgovor završio je zato neformalnim tonom i interkulturnom razmjenom – uz sirijsku hranu i senegalske ritmove, okupljeni su razmjenjivali ideje i iskustva koja mogu pomoći da naši novi susjedi što rjeđe nailaze na zatvorena vrata.

Tekst je objavljen u sklopu projekta Kulturni hodogram, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.

Sudionici rasprave upozorili su da se kroz prijedlog izmjena Zakona o strancima provlači niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu. Ocijenili su i da se predviđenim novčanim sankcijama dodatno obeshrabruje solidarnost među ljudima. Zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati, smatraju predstavnici Centra za mirovne studije, a prenosi Hina.  

Pomaganje osobama u nereguliranom statusu, kad je iz humanitarnih razloga, ne smije biti kažnjivo, rekla je Vanja Bakalović iz CMS-a i napomenula da su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla ostaju živjeti tu u nereguliranom statusu. “Pomaganje ljudima iz humanitarnih razloga koji zbog nepoznavanja jezika ili pravnog sustava nisu zatražili međunarodnu zaštitu, predstavlja protupravni temelj za kažnjavanje”, rekla je Bakalović i ocijenila da u tim slučajevima treba osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti.

Istaknula je i da bi se nedopuštanjem saslušanja stranaca pri donošenju rješenja o odobrenju ili odbijanju ulaska i o protjerivanju, kršilo prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite ako se osobu o njoj ne ispita. “Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja koje je zaštićeno Ustavom. Onemogućavanje saslušanja stranca suprotno je stečevini Hrvatske i EU, a time se daju i prevelike diskrecijske ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulascima stranaca”, kazala je.

Upozorila je i da je jedna od osnova za oduzimanje slobode (detenciju) stranca to što ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava ili nema osiguran smještaj u Hrvatskoj, što bi prema prijedlogu zakona, trebalo upućivati na rizik izbjegavanja obveze napuštanja europskog gospodarskog prostora. “Nedostatak financijskih sredstava i smještaja po prirodi stvari ne predstavlja okolnost koja ukazuje na postojanje takvog rizika”, rekla je Bakalović i upozorila da su moguće zlouporabe te mjere.

Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić rekla je da su uvažili prijedlog Centra za mirovne studije i da pomaganje strancima u nezakonitom ulasku, boravku i kretanju po Hrvatskoj u slučaju humanitarnog pomaganja neće biti kažnjivo. “Pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga ne smatra se pomaganjem – spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja i pružanje hitne medicinske pomoći. Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj – ukoliko vas uhvate možete biti kažnjeni za pomaganje, bilo da se radi o osiguranju smještaja ili prijevozu stranca”, dodala je.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na javnom je savjetovanju do 22. travnja.

Rasprava će se održati kroz dva panela. Raspravu će u 11 sati otvoriti Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova (očekuje se potvrda). U prvom panelu od 11.15 do 12.45 sati sudjeluju Vanja Bakalović iz Centra za mirovne studije, Mario Krešić, zamjenik Pučke pravobraniteljice, Drago Župarić iz Inistituta za migracije i narodnosti, Zlatko Sokolar, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, kao i Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija osvrnut će se na predložene izmjene Zakona o strancima, a koje se odnose na kriminalizaciju solidarnosti, detenciju i postupke povratka. 

Kroz predložene izmjene provlači se niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu i kroz novčane sankcije dodatno obeshrabruje solidarnost među građanima. Naime, zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati. 

Bitan aspekt predloženih izmjena odnosi se i na migrantski rad, odnosno uvjete koje Hrvatska nudi stranim radnicima, a kojima će raspravljati Dženana Kalamujić, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Ana Miličević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske te Mario Iveković iz Novog sindikata u drugom panelu od 13 do 14 sati.