Za 2023. godinu radi se o iznosu od gotovo 93 milijuna eura.

Ti se prihodi raspodjeljuju za financiranje programa organizacija koje djeluju u područjima propisanima člankom 8/1. Zakona o igrama na sreću: za organizacije koje promiču razvoj sporta, pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, tehničkom kulturom, kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te koje pridonose razvoju civilnoga društva.

Raspodjela prihoda odvija se prema postocima koje od 2009. na godišnjoj razini određuje Vlada Republike Hrvatske, no može se reći da se radi o kontinuitetu. Najveći je prekid izazvala Uredba za 2016. godinu kada su sredstva Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva gotovo prepolovljena (6.88), da se nikada ne bi vratila na razinu 2015. godine (14.21), a kamoli 2012. kada je postotak za organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva iznosio 20.66. S druge strane, sredstva za financiranje programa organizacija koje promiču razvoj sporta višestruko su veća od svih ostalih područja i kontinuirano rastu iz godine u godinu. 

U tom je pogledu područje kulture stabilno: postotak minimalno raste iz godine u godinu, ali istovremeno raste i broj aktivnosti koji se financira iz tih sredstava, pa prividno povećanje zapravo postaje kontinuirano smanjenje potpora u svim područjima aktivnosti. Za 2023. radi se o gotovo 13 i pol milijuna eura za područje koje dijele Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (12.88 posto) te Ministarstvo kulture i medija i ostali vezani proračunski korisnici (87.12 posto). Inovativne, interdisciplinarne ili nove kulturne i umjetničke prakse tu su možda i u najnezahvalnijem položaju. Radi se o izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni koja od svih podsektora kulture najbrže raste i proizvodi najveći broj aktivnosti besplatnih za krajnjeg korisnika, a istovremeno se suočava s najmanjim potporama za svoje programe i za svoj rad. U prijedlogu Uredbe za 2023. to je iznos od 905 196 eura i ponešto centa.

Prijedlozi raspodjele izrađuju se na temelju provedenih sektorskih analiza te na njima temeljenih potreba i planova koje javna tijela kojima se sredstva doznačuju dostavljaju Ministarstvu financija. Ti dokumenti nisu dostupni javnosti niti su sastavni dio prijedloga Uredbe. Kriteriji za raspodjelu utvrđuju se “sukladno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga društva”. U kontekstu kulture, osim nedavno donesenog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji je naišao na veliko protivljenje javnosti, nadležno Ministarstvo ne raspolaže analizama prioritetnih sektorskih problema koji se u 2023. godini planiraju rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva, a trenutno je otvoreno pitanje, možda i igra na sreću, hoće li Ministarstvo kulture i medija prije objaviti svoj strateški plan za 2023-24 ili Nacionalni plan razvoja kulture i medija do 2027. godine.

Drugačija od ove koja je sada na savjetovanju pojavila se Uredba na dnevnom redu Savjeta za razvoj civilnog društva sredinom prosinca 2022. Tada su postoci dodijeljeni pojedinim aktivnostima unutar resora Ministarstva kulture i medija bili viši od onih koji su danas na javnom savjetovanju i svakako viši od onih za 2022. godinu. U Uredbi na javnom savjetovanju poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, nakon 1.69 posto izdvajanja u 2021. i 2022. godini svedeno je na nulu. No, zato je u Uredbu ušao novi proračunski korisnik kojem je za programe audiovizualne djelatnosti dodijeljeno 6.38 posto odnosno 856 847 eura i ponešto centa, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). U prijedlogu Uredbe o kojem se raspravljalo na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva HAVC se ne nalazi među korisnicima. 

Dodijeljeni iznos Hrvatsko audiovizualno vijeće dodjeljuje za otprilike dva debitantska dugometražna igrana filma godišnje, dakle neznatan iznosu u kontekstu funkcioniranja HAVC-a. Za usporedbu, iznos je to malo manji od ukupnog budžeta namijenjenog inovativnim kulturnim i umjetničkim praksama. Tijekom dva mjeseca koja su prošla između rasprave na Savjetu i objave javnog savjetovanja, sredstva za inovativne (sada interdisciplinarne i nove) umjetničke i kulturne prakse već su podijeljena te je u odnosu na iznos predviđen u Uredbi na toj stavci ostalo neutrošeno gotovo 164 000 eura. 

Koji je razlog smanjenju postotaka po (gotovo svim) aktivnostima i uvođenju HAVC-a po prvi put od osnivanja u korisnike lutrijskih sredstava, nije poznato jer, kao što je istaknuto, javnosti nisu dostupne analize prioritetnih sektorskih problema ni dostavljeni zahtjevi za sredstvima, a Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva strateški je dokument istekao 2021. godine. Tijekom dva mjeseca koja su prošla između rasprave na Savjetu i objave javnog savjetovanja raspisan je i natječaj za ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra. Rok za prijavu na natječaj istekao je 2. ožujka 2023. 

Imajući sve navedeno u vidu, ne iznenađuje da je javno savjetovanje o Uredbi otvoreno samo 10 dana, suprotno svim dobrim praksama. Javnost je i ovdje isključena iz sudjelovanja u donošenju odluka, što je pak na tragu dosadašnjeg odnosa Vlade i Ministarstva kulture RH prema civilnom društvu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.