Tridesetak domaćih i stranih umjetnika, građana, istraživača i teoretičara izvest će projekte u vidu samostalnih ili suradničkih inicijativa, između 8. travnja i 31. svibnja 2014., na teritoriju od glavne pješačke zone – Korza do ruba Sušaka i parkirališta Delta, preko Gata Karoline Riječke do industrijske zone u okolici željezničkog kolodvora. Na repertoaru su jednokratna ili višednevna događanja, radionice, predavanja i javne akcije; izlaženje iz užeg susjedstva Muzeja, te ulaženje u specifiku pojedinih gradskih toponima, za i u korist kreativne razmjene i podupiranja ideje grada kao mjesta stvaranja društvenih alternativa.

Spajalica se nastavlja na aktualne kulturne prakse vezane uz reaktiviranje javnog i urbanog prostora, a dodatno se bavi nesnalaženjem (pozicioniranjem) čovjeka u socijalno-ekonomskim stremljenjima u kojima se kanalizira kretanje svjetskog kapitala. K tome dodajemo i dileme vezane uz priželjkivanje bolje budućnosti, kojoj možda vrijedi doskočiti svjesnom preusmjeravanju želja i potreba pojedinaca. Zbog toga Spajalica i dalje smjera njegovanju neformalnih odnosa, kako bi se stvorile situacije međusobnog povjerenja i osjećanja uzajamnosti.

U radu ovogodišnje Spajalice sudjeluju Kreativni Kolektiv Kombinat, ARCHIsquad, Holger Pohl, Tanja Vujasinović, Rino Efendić, Tajči Čekada, Luiza Margan, Dunja Tišma, Marija Kajapi, Una Rebić, Kruno Jošt, Lucija Ukić, Sanja Gergorić, Čiko i dokoličari, Mateja Bučar / DUM, Stéphane Querrec, Josip Pino Ivančić, Katze und Krieg, Nika Rukavina, Petra Mrša, Ivana Lučić i Igor Eškinja.

U razgovorima Jesu li javni prostori zajednički? i Imamo li vremena za dokolicu? koji će se održati u Malom salonu sudjeluju Andreja Kulunčić, Raumlabor – Axel Timm,  Siniša Labrović, Valentina Zrnić Gulin, Zona 00 – Nina Sindičić, Aaron Schuster, Archisquad, Tina Peraica, Kruno Jošt, Maja Kohek te Suzana Marjanić.

Kustosice projekta su Ksenija Orelj i Sabina Salamon, a voditeljica projekta Nataša Šuković. 

Detaljan program nalazi se ovdje. 

Izvor: MMSU

Može biti individualna strategija traženja zaklona kao i kolektivni eksperiment zajedničkog življenja. Skvotirani i “samoupravljački društveni centri” doprinose obnovi borbe za grad diljem čitave Europe i često su povezani s većim političkim projektima. Ipak, ne dijele svi skvoteri iste ciljeve, resurse, podrijetlo ili želju za vidljivošću. 

Zbornik Squatting in Europe: Radical Spaces, Urban Struggles, kojeg je uredio Squatting Europe Kollective, pokušava ciljati dalje o konvencionalnih znanja o skvotiranju. Povijesne usporedbe i analize stapaju se u istraživanju skvotiranja u Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj. U njemu članovi SqEK-a, istraživačke mreže fokusirane na pokret skvotera, istražuju raznovrsne, radikalne i često kontroverzne prakse skvotiranja kao tipa militantnog istraživanja i “samoupravne” proizvodnje znanja. 

Mreža Squatting Europe Kollective želi proizvesti pouzdanja i detaljnja znanja o skvoterskom pokretu, ali ne tek kao cilj sam po sebi već kao javni resurs, posebno za same skvotere i aktiviste. Kritička analiza i komparativni pristup čine bazu njihova projekta. Grupa se deklarira kao otvoreni transnacionalni kolektiv čiji članovi predstavljaju raznolikost disciplina i polja, a koji žele bolje razumijeti pitanja i probleme povezane sa skvotovima i “društvenim centrima” diljem Europe. 

Tekstove u zborniku potpisuju Miguel Martínez, Gianni Piazza, Hans Pruijt, Pierpaolo Mudu, Claudio Cattaneo, Andre Holm, Armin Kuhn, Linus Owens, Florence Bouillon, Thomas Aguilera i ETC Dee. Elektroničko izdanje zbornika možete besplatno preuzeti ovdje. 

Izvor: Minor Compositions

U prosincu prošle godine i u Zagrebu je krenula ideja o lokalnom HUB-u. Po osnivanju Udruge za promicanje socijalnih inovacija “Pokreni Ideju” za koju je odlučeno da će biti nositelj projekta HUB Zagreb, svjetska je HUB mreža u studenom potvrdila ovaj projekt kao službenu HUB inicijativu. O najnovijim informacijama o napretku domaćeg ogranka, razgovarali smo s Hermesom Arriagom, jednim od osnivača Zagreb HUB-a.

“Prvotni zagrebački tim HUB-a, okupio se prije godinu i pol dana kako bi zajednički radili na mjestu koje će pružati podršku svim onima koji žele kreirati pozitivne društvene promjene”, kazao je Arriaga dodavši: “Danas nalazimo tridesetak funkcionalnih HUB prostora diljem svijeta koji udomljuju i opskrbljuju preko četiri tisuće članova. Zagrebački HUB uskoro će se pridružiti ovoj globalnoj mreži i s vlastitim inkubatorom ideja”.

Na pitanje kako ide traženje prostora, Arriaga je odgovorio: “Specifični kriteriji za zagrebački prostor HUB-a (relativna veličina, blizina centra grada, mnoštvo prirodnog svjetla, dostupnost javnog prijevoza, itd.) svakako je jedan od izazova s kojima smo se susreli proteklih nekoliko mjeseci. Međutim, pronašli smo nekoliko zanimljivih opcija koji bi ove kriterije mogle zadovoljiti te smo trenutno blizu odluke”. 

Arriagu smo upitali i koliko članova do sad broji zagrebački ogranak HUB-a: “Za sada se stotinu i šezdeset ljudi prijavilo za redovite novosti o našim aktivnostima, iako još uvijek nismo pronašli fizički prostor. Po otvaranju predregistracije za sudjelovanje, zaprimili smo dvadeset i pet zahtjeva za članstvom. Svi zainteresirani još uvijek se mogu prijaviti, jer je okvirni plan da budući prostor zagrebačkog HUB-a, u četvrtoj godini svog djelovanja, bude u mogućnosti ugostiti 250 članova”. Kako kaže Hermes Arriaga, plan je krenuti s djelovanjem na jesen, no članovi ove inicijative trude se i ranije započeti s radom. 

Ukoliko mislite da organizacijski model HUB-a na bilo koji način može pružiti podršku vašim radu, te ako želite podržati njegovu realizaciju ili saznati više, hubovci vam poručuju da ih svakako kontaktirate. Dodatne informacije o samoj projektu i mogućnostima sudjelovanja pronađite na stranicama zagrebačkog HUB-a.

KP / HUB Zagreb / Foto: HUB Bruxelles