Prema službenim podacima, Donji grad je u deset godina izgubio gotovo šest tisuća stanovnika, no stvarna brojka vjerojatno je i višestruko veća. Među onima koji su otišli je i Vanja Stamenković, bivši predstavnik stanara zgrade u kojoj autorica živi i ujedno voditelj Botaničkog vrta. Ispričao je kako je proživio potres i zašto je na kraju odlučio odseliti iz kvarta.

Autorica: Barbara Matejčić
Oblikovanje zvuka: Magda Mas
Fotografija: Ana Opalić 
Produkcija: ⁠Kurziv⁠ – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

U zgradi u kojoj uglavnom žive starije žene – nešto što bi mogla biti i njezina budućnost – saznala je povijest kuće i razgovarala sa susjedom Inom Krklec, vrlo aktivnom umirovljenom inspicijenticom kazališta Gavella, o zajedništvu koje je sve rjeđe i o tome kako je tragično da se, unatoč blizini, zapravo ne poznajemo.

Autorica: Barbara Matejčić, buduća starija gospođa Donjeg grada
Oblikovanje zvuka: Magda Mas, studira upravo Oblikovanje zvuka na Akademiji dramske umjetnosti u Donjem gradu
Ilustratorica: Hana Tintor, misli i crta u Donjem gradu
Produkcija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva; na adresi donjeg Donjeg grada

Mini audio serijal Donji Donji grad posvećen je dijelu južnog Donjeg grada i socijalnim vezama koje se stvaraju i raskidaju između novih i starih stanovnika. Serijal zalazi iza oštećenih fasada i osluškuje u kakvom su stanju susjedstva; jesu li postala povezanija, solidarnija i otpornija na buduće promjene i moguće katastrofe ili je tkivo zajedništva, već narušeno gentrifikacijom i odljevom stanovništva, dodatno oslabilo. 

Susjeda

U drugoj epizodi autorica preispituje život u susjedskoj anonimnosti. Nakon godina kurtoaznog pozdravljanja susjeda kojima nije znala imena, odlučila je pozvoniti im na vrata, predstaviti se i pitati kako su…

Potreseno susjedstvo

U trećoj epizodi audio serijala autorica se vraća na ožujak 2020., kada je potres u nekoliko sekundi promijenio život Donjeg grada. Dva mjeseca kasnije, po povratku u stan, promatrajući mrak i tišinu susjednih zgrada, činilo se kao da je susjedstvo nestalo.

Mali lokal

Četvrta epizoda serijala posvećena je prostoru koji je od malog kvartovskog dućana pretvoren u moderan, pomno uređen kafić. Mora li ta preobrazba uvijek značiti i gubitak za zajednicu?

Budne uši

U posljednjoj epizodi serijala vraćamo se zvuku. Osluškuje svemo ono što ispunjava svakodnevicu Donjeg grada – zvukove kojima se rado prepuštamo i one od kojih ne možemo pobjeći. Neki od njih postaju prostor sigurnosti, a neki izvor nemira…

Autorica: Barbara Matejčić, buduća starija gospođa Donjeg grada
Oblikovanje zvuka: Magda Mas, studira upravo Oblikovanje zvuka na Akademiji dramske umjetnosti u Donjem gradu
Ilustratorica: Hana Tintor, misli i crta u Donjem gradu
Produkcija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva; na adresi donjeg Donjeg grada

Projekt nosi naziv Zagrebački zvukohod i istražuje kako Zagreb zvuči, a što o njemu govori način na koji ga čujemo. Sudionici će u sklopu dvosatne šetnje slušati, promatrati i razgovarati o zvukovima koji čine identitet Zagreba. Prikupljene informacije koristit će se za izradu znanstvenog članka o slušanju kao povijesnoj metodi istraživanja.

Dobrodošle su osobe starije od 18 godina, bez obzira na prethodno iskustvo – raznolikost sudionika posebno se cijeni. Budući da je broj mjesta ograničen na 10 po terminu, preporučuje se rana prijava.

Oni koji se odluče sudjelovati naučit će kako svjesno slušati svoj okoliš i pritom doprinijeti znanstvenom radu. Sudjelovanje zahtijeva tek olovku, a svi sudionici dobit će bon za besplatnu kavu kao mali znak zahvale.

Prijaviti se možete ispunjavanjem kratkog online obrasca gdje ćete dobiti dodatne informacije.

Zaposlenje uključuje probni rad na dva mjeseca, a pozicija podrazumijeva rad na tehničkoj pripremi, provedbi i koordinaciji programa, upravljanje uređajima za projekciju, oblikovanje i vodstvo scenske rasvjete i video projekcija i slične poslove.

Kandidat_kinja mora imati završenu srednju stručnu spremu (SSS), najmanje godinu dana radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti te vozačku dozvolu B kategorije.

U prijavi je potrebno priložiti životopis, osnovne biografske podatke i kontakt informacije, dokaz o stečenoj stručnoj spremi, dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje o nekažnjavanju i dokaz o važećoj vozačkoj dozvoli.

Prijave na natječaj s traženom obveznom dokumentacijom dostavljaju se elektroničkom poštom na mail adresu: posao@noviprostorikulture.hr s naslovom “Natječaj za radno mjesto – Organizator tehnike”. Elektronička poruka sa svom dokumentacijom ne smije biti veća od 25 MB, a prijavitelji_ce će dobiti povratnu elektroničku poruku s potvrdom zaprimanja prijave.

Više detalja o natječaju pročitajte ovdje.

Rok za prijavu je 19. ožujka.

U ovom performansu autorica bijelom kredom iscrtava po površinama haustora, bilježeći tok svijesti na temu odnosa djetinjstva i odraslosti. “Crtajući, ona uranja u dob kada joj se činilo da je samo odraslost postojanje u svojoj (zadanoj) kompletnosti, a djetinjstvo nasuprot tome tek nastojanje da se ‘nešto’ postane i pokušavanje odgonetavanja što se to točno postati treba. Na plohama haustora izranjaju apstraktno znakovlje i dječji piktogrami – kao pokušaj realističnog linearnog prikazivanja ‘stvarnosti’ koje je kod djeteta otežano nedostatkom motoričkih vještina i percepcije fizičkih proporcija, a kod odrasle osobe grubošću alata i površine na kojoj se iscrtava misao”, stoji u najavi.

Posjetitelji su pozvani aktivno sudjelovati u performansu, u kojem igra svjetla i sjenki na procesualnom crtežu stvara začudan ambijent i jedinstveno iskustvo. Izložba će ostati vidljiva dok prva kiša ili prolaznici ne izbrišu crteže svojim koracima.

Ivana Ognjanovac (Vukovar, 1983.) magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1999. izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu, a većina njenih projekata realizirana je putem međunarodnih umjetničkih rezidencija.

Više informacija o događaju možete pronaći ovdje.

Projekt Ilica: Q’ART bavi se transformacijom napuštenih javnih prostora u središtu Zagreba, odnosno u njegovoj glavnoj ulici Ilici. Cilj projekta je dugoročno promijeniti urbano iskustvo kroz društveno djelovanje umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana unutar zajednice.

U sklopu Projekta Ilica osmišljen je Q’ART u tvom kvartu kako bi osnažio lokalnu kulturnu scenu i stvorio prostor za kreativnu razmjenu ideja među umjetnicima, zanatlijama i građanima. Održavanje ovakvih manifestacija pridonosi očuvanju identiteta kvarta, ali i jačanju zajedništva, nudeći priliku svim generacijama da se međusobno povežu kroz zajednički doživljaj umjetnosti i kulture. Program je pažljivo osmišljen kako bi potaknuo raznolikost izraza i omogućio umjetnicima da izlažu u neformalnoj, pristupačnoj atmosferi, pružajući posjetiteljima bogato iskustvo kroz radionice, izložbe, glazbene nastupe i interaktivne sadržaje.

Festival će službeno započeti pjesmom Moja Trešnjevka koju je napisala Božica Trnka, a izvest će ju Andrej Kopčok. Studenti Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Hrvatskog likovnog društva predstavit će svoje radove. Uz likovni program festival uključuje i glazbeni program, i radionice za djecu.

Više informacija o programu dostupno je ovdje.

“Tugujemo za svakim izgubljenim životom, za svakom osobom koja je nastojala izgraditi siguran i ispunjen život za sebe i ljude koje voli, slobodan od straha i nasilja. Kolektivnim okupljanjem želimo se sjetiti i djece čija su djetinjstva okrutno prekinuta te iskazati duboku pobunu protiv nastavka genocidâ koji se najtočnije mogu opisati kao ratovi protiv djece”, piše u najavi organizatora. 

U genocidu u Gazi izraelska vojska je ubila preko 17000 djece, a njihova ubojstva ostaju upisana u našem kolektivnom sjećanju. Hind Rajab je djevojčica koja je ubijena nakon što je satima čekala spas u autu s ubijenim rođacima; mrtva tijela Tariqa i Reem Badwan držao je njihov djed govoreći da su duše njegove duše; Tala Abu Ajwa ubijena je sa svojim ružičastim koturaljkama; šestomjesečni blizanci Wesam i Naeem Abu Anza nemilosrdno su ubijeni nakon dugogodišnjih pokušaja začeća. Izraelska vlada nastavlja ovaj brutalni genocida i u Libanonu gdje su u dva dana ubili više od 50 djece, uključujući Fatimu Abdallah, ubijenu u eksploziji pejdžera te četvero braće i sestara Farah, Fatima, Jalal i Ali Al-Fares, koji su svi mlađi od 6 godina. U Sudanu je u 17 mjeseci ratovanja ubijeno više od 1.000 djece, a u Siriji više od 33000 od 2011. godine.  

Inicijativa za slobodnu Palestinu poziva građanke i građane da se pridruže iskazu solidarnosti s narodima Palestine, Libanona, Sirije i Sudane te da polože cvijeće i zapale svijeću u znak sjećanja na izgubljene živote. Iz ekoloških razloga, organizatori mole da se donesu svijeće bez plastike.

Više informacija potražite ovdje.

Kao i dosad, program festivala održat će se krajem rujna u galeriji InArt (MO Trnsko, Trnsko 34 a, Zagreb), točnije, u razdoblju od 27. do 29. rujna.

Kao i prošlih godina, u sklopu festivala će se organizirati besplatne likovne i kreativne radionice crteža za građane i izložba crteža zagrebačkih umjetnika_ca, uz prateću virtualnu izložbu i prezentaciju čitavog događanja na portalu Zagrebački likovni umjetnici. Umjetnici_e iz Zagreba i Zagrebačke županije bit će
predstavljeni na “realnoj” izložbi u galeriji InArt, a svi ostali umjetnici_e koji nisu iz Zagreba bit će predstavljeni na virtualnoj izložbi šestog Zagrebačkog festivala crteža 2024.

Pozivaju se svi likovni umjetnici_e koji u svom radu preferiraju i crtačke tehnike, da pošalju svoje prijedloge za izložbu crteža na 6. Zagrebačkom festivalu crteža 2024 s temom Ispričaj svoju priču. Kroz festivalsku temu želi se potaknuti umjetnike_ce da medij crteža dožive i kao svojevrsno psihološko, terapeutsko, introspektivno sredstvo za povezivanje s osobnim iskustvima i pričanjem bilo koje svoje osobne priče ili upečatljivog doživljaja iz realnog življenja, ali i snova koje su sanjali i ideja koje su zamišljali. Pošaljite vaše karakteristične crtačke radove, pri čemu će se vrednovati autentičnost i originalnost likovnog izraza, a uz crteže po želji možete priložiti i izjavu o vašem radu, koja će biti postavljena uz vaše radove ako prođu žiriranje i budu odabrani za festivalsku izložbu.

Predlažu se neopremljeni crteži u svim crtačkim tehnikama na papiru i jasne fotografije predloženih radova u jpg. formatu, do 5 radova, rezolucije 300 dpi, koje treba poslati na mail udruge HDLU Zagreb: hdlu.zagreb@outlook.com u privitku maila – do 30. kolovoza do 12 sati, s nazivom, tehnikom i dimenzijama radova, uz kraću strukovnu biografiju umjetnika_ce (do 5 rečenica). Izložba je bez kotizacije, imat će katalog besplatan za izlagače_ice, a po završetku natječaja, svi pristupnici_e u roku od nekoliko dana dobit će obavijest o rezultatima na svoju mail adresu.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

Digitalno restaurirani film Ljudi s Neretve jedan je od “najcjenjenijih predstavnika hrvatskog poetskog dokumentarnog filma i rijetkih tadašnjih dokumentaraca snimljenih u widescreenu” stoji u najavi. Pretežno sniman u blizini Vida, naselja nedaleko od Metkovića, film prikazuje život seljana u močvarnoj delti Neretve te kontrast između “tradicionalnog života i melioracije koja proždire prirodu”.

Papićev film Lisice mnogi “filmski kritičari smatraju najboljim hrvatskim filmom” i jedan je od rijetkih “s određenom reputacijom u svjetskim okvirima”. U okolici Vrlike, u dalmatinskoj Zagori uslijed raskola Tita i Staljina 1948., na seosku svadbu stižu dva “udbaša”. Napetost među ostalim uzvanicima raste jer je jasno da su došli uhititi nekoga optuženog da je Staljinov pristaša. Zbog svoje “političke provokativnosti filmu nije bilo dopušteno igrati u glavnom programu festivala u Cannesu, ali nakon navodne Titove pohvale, Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile četiri Zlatne arene, uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film”. Film će se prikazivati s engleskim titlovima.

Ulaz na projekciju je slobodan. Više detalja pronađite ovdje.