U okviru projekta KA-operativa predviđeno je održavanje više edukacija i studijskih posjeta te drugih aktivnosti jačanja mreže, no možda najvažniji zadatak koji si je mreža postavila jest pokretanje komunikacije s lokalnom upravom kako bi se unaprijedila pozicija nezavisne kulturne scene i kulture mladih u Karlovcu. Organizacije uključene u mrežu KA-operativa žele aktivno sudjelovati u kreiranju gradske kulturne politike, u prvom planu kako bi potaknuli otvaranje i uređenje prostora za aktivnosti nezavisne kulture.

Povodom osnivanja KA-operative i organiziranja javne tribine na temu potrebe dodjeljivanja, otvaranja i upravljanja javnog prostora namijenjenog karlovačkoj sceni, zamolili smo koordinatora mreže Domagoja Šavora i asistenta na projektu Denisa Mikšića da ukratko predstave mrežu.  

KP: Zašto i kako nastaje KA-operativa? 

DM: Potreba za boljim okvirom za bavljenje nezavisnom kulturom u Karlovcu postoji već čitav niz godina. Uz nepostojanje lokalne kulturne politike direktan povod za povezivanje više organizacija tijekom protekle godine bilo je nepostojanje infrastrukture za programe nezavisne kulturne scene u Karlovcu, koji se gotovo u potpunosti odvijaju tijekom ljetnih mjeseci dok se s hladnijim vremenom aktivnosti sporadično odvijaju u za to neadekvatnim prostorima. 

DŠ: Ono što nas je dodatno potaknulo da oformimo mrežu je prisutnost dovoljnog broja organizacija koje redovito rade programe i događanja nezavisne kulture, a godinama se bore s problemom prostora za djelovanje. Prvenstveno je to klupski prostor, a također i izvedbeni prostor, rezidencijalni prostor itd. Osim toga se stvorilo nezadovoljstvo načinima prepoznatljivosti i marginalizacije nezavisne kulture koja zapravo svojim sadržajima u Karlovcu konkurira u odnosu na one u institucijama. Jedan od važnih aspekata u cijeloj priči su i kriteriji financiranja programa nezavisne kulture. 

KP: Koje udruge i inicijative su se do sada uključile u KA-operativu i koji su njihovi programski fokusi?  

DŠ: Trenutno je u mrežu uključeno 10 organizacija i jedna neformalna inicijativa iz različitih nezavisno-kulturnih sfera, od organizatora festivala, koncerata, partija, performansa do organizacija s višegodišnjim iskustvom u zagovaranju i lokalnim politikama. Početne partnerske organizacije su udruge Studio 8, Free Dance, Carpe Diem, Poluga i Domaći, a naknadno su se priključili Kinoklub Karlovac, Eko Pan, Ka-Matrix, Kajda, Izvan fokusa i neformalna skupina karlovačkih breakera.

KP: Obraća li se primarno KA-operativa Gradu Karlovcu ili je ona i platforma putem koje će se karlovačka nezavisna scena promovirati “prema van”, tj. lakše surađivati s udrugama i pojedincima u Hrvatskoj i regiji? 

DM: Prva ideja KA-operative upravo je povezivanje aktera na lokalnoj sceni te artikulacija svojih potreba prema lokalnoj upravi, ali i široj javnosti. Iako se već gotovo deset godina u okviru raznih festivalskih događanja u Karlovac dovode programi s nezavisne kulturne scene sam termin nezavisna kultura upravo je stavljen na lokalnu agendu početkom godine kroz više-manje sustavno djelovanje nekoliko organizacija. Dio organizacija uključenih u mrežu duže vrijeme surađuje s udrugama, inicijativama i pojedincima iz Hrvatske i šire no i dalje nam se čini da je ta interakcija s drugim sredinama nedovoljno vidljiva i prepoznata u Karlovcu. Prometna, organizacijska i informativna povezanost s drugim sredinama u Hrvatskoj i regiji nedovoljno se koristi pa, što se tiče suradnje, više se radi o “ekscesima” nego pravilu.

KP: Prilikom predstavljanja inicijative napomenuli ste kako je dio aktivnosti već održan početkom godine. Možete li istaknuti neke od njih i naznačiti smjer kretanja KA-operative u ovoj godini? 

DŠ: Prvih par mjeseci ove godine smo proveli u okrupnjavanju mreže, u kojem smo od početnih pet članica narasli na sadašnjih jedanaest. U veljači smo odradili radionicu o javnim politikama gdje smo se dotakli i zagovaračkih alata, dok smo u ožujku posjetili AKC Mediku gdje smo odslušali i o povijesti i modelu upravljanja zagrebačkog Pogona. U ostatku godine nas čeka posjet Puli i Rojcu, strateško planiranje mreže, radionica zagovaranja i jedno vikend događanje koncertnog tipa u koji su uključeni članovi mreže. Nakon što se formira nova gradska vlast počet ćemo i kontinuirano se sastajati s njima na mjesečnoj razini i rješavati tekuća pitanja i potrebe organizacija u nezavisnoj kulturi. Pisani trag našeg cijelog ovogodišnjeg procesa prezentirat ćemo krajem godine putem pisma preporuke gradskim vlastima na temu stanja nezavisne kulture i koraka koje je važno poduzeti kao bi se situacija poboljšala.

KP: Koji su problemi u Karlovcu gorući i kojima se KA-operativa mora najprije posvetiti? 

DŠ: Vjerojatno najznačajniji pomak napravilo je naše otvoreno pismo gradskim vlastima i ostatku javnosti po pitanju uređenja male scene Hrvatskog doma. Tu smo postigli dobre rezultate kritizirajući ishitrenost odlučivanja gradske uprave te zahtijevajući transparentnost. Osigurali smo pomak u dijalogu koji se još uvijek nastavlja kroz seriju radionica u organizaciji gradske uprave, uveli smo termin centra za nezavisnu kulturu, prezentirali model upravljanja u vidu javne ustanove koji je prihvaćen kao najbolji te napravili procjene potreba za prostorima organizacija u nezavisnoj kulturi. Trenutno nam je glavna preokupacija organizacija javne tribine koja će se održati krajem travnja, a na kojoj ćemo predstaviti problematiku organizacija u vidu prostora za djelovanje, a koja će se simbolički održati na maloj sceni Hrvatskog doma. Kontaktirati ćemo i kandidate na lokalnim izborima, predstavnike odjela za društvene djelatnosti, medije i sve zainteresirane i nadamo se da ćemo svojim prezentiranjem još više otvoriti oči budućim gradskim vlastodršcima.

DM: Uz samo pitanje infrastrukture problematika se širi na općenitu poziciju neinstitucionalne kulture u gradu, počevši od traženja prostora z produkciju pa sve do nepostojanja gradske kulturne politike. Zbog navedenih problema postoji potreba za mogućnosti provedbe programa tijekom cijele godine, mogućnosti smještaja i rada umjetnika na rezidencijalnim programima u za to adekvatnim uvjetima, kontinuitet programskih sadržaja, razvoj publike, a sve to uz jasan i transparentan model upravljanja. 

KP: Za 30. travnja najavljena je javna tribina s temom potrebe dodjeljivanja, otvaranja i upravljanja javnog prostora namijenjenog nezavisnoj kulturnoj sceni. S obzirom na dosadašnje upravljanje Grada Hrvatskim domom i reakcija nezavisne scene na donesene odluke, možete li nas izvijestiti o trenutnoj situaciji s tim prostorom? 

DM: Situacija s Hrvatskim domom je i dalje prilično zamršena. Formalno je i dalje na snazi ugovor kojim Grad Karlovac daje zgradu u koncesiju Hrvatskoj seljačkoj stranci na 99 godina dok je upravo u procesu potpisivanje ugovora između Grada i gradske tvrtke Mladost d.o.o. o upravljanju dijelom zgrade, klubom Mala Scena.

Prostor Male Scene (radi se o pozornici velike dvorane Hrvatskog doma) i pripadajuće prostorije obnovljeni su početkom godine na što su se također oglasile i udruge okupljene u KA-operativu. Komentari su bili na sam početak procesa obnove o kome je javnost bila izviještena tek kad su radovi počeli, o detaljima izvedbe nisu konzultirani relevantni akteri na lokalnoj sceni, niti su bili definirani namjena, model upravljanja, rukovođenja i programiranja. Nakon reakcije od strane udruga i dijela medija krenula je komunikacija između Grada i javnosti putem nekoliko savjetovanja što je rezultiralo nacrtom Pravilnika o korištenju Male Scene na koji se zainteresirana javnost može očitati i poslati komentare i prijedloge do 3. svibnja. Otvaranje Male Scene, kao i upravljanje prostorom od strane gradske tvrtke Mladost d.o.o. treba biti samo prijelazna faza u obnovu ostalih prostora Hrvatskoga doma kao ustanove namijenjene djelovanju i razvoju nezavisne kulturne scene. 

Petra Novak  / Foto: KAportal

Osim Kontrapunkta, asocijaciju čine udruge Pres to exit, Buden teatar, Lokomotiva, Centar za savremenu umetnost, Institut za slobodne misli NISMA, Stotrojka, F.R.I.K, Line I+M, Ploštad Sloboda i Centar za dramsku umetnost T-haus iz Skoplja te Fakultet za raboti što se ne učat i Mladinski kulturni centar iz Bitole. Kako je najavljeno, do kraja svibnja bit će upućen poziv i drugim makedonskim udrugama, neformalnim grupama i pojedincima kako bi zajednički pridonijeli rješavanju ključnih pitanja rada nezavisne kulturne scene. Konkretno, Jadro planira zagovarati na području prostornog planiranja, zakonodavstva i suradnje s ostalim akterima civilnog društva.

Prema navodima predstavnika nezavisne kulture scene u Makedoniji, združeno djelovanje korak je prema demokratizaciji društvenih i kulturnih prostora koji će omogućiti bolju artikulaciju na području kulture, kulturne politike, samoorganizirane umjetničke produkcije i kulturnog aktivizma. Glavne aktivnosti Jadra te u njemu ujedinjenih pojedinaca i neformalnih grupa na nezavisnoj kulturnoj sceni, bit će usmjerene ka osiguravanju šire vidljivosti društvenog značaja nezavisnog kulturnog sektora, ponajprije preko kontinuiranog predstavljanja programskih aktivnosti, zalaganja za stabilan razvoj sektora, jačanje njegovog značenja u širem društvenom kontekstu te kroz aktivan razvoj alternativne kulturne prakse na nacionalnom, lokalnom i regionalnom nivou.

Kako je naglašeno, cilj udruženih nezavisnih kulturnjaka iz Makedonije jest postati proaktivnim sudionikom procesa odlučivanja i razvojne dinamike kulture. Kroz ovu platformu kultura će biti stimulirana kao stalan proces dinamičnih, heterogenih ideja, identiteta i formi umjetničkog izražavanja.

KP / Jadro