Prošle je godine HGF obilježio otvorenje potpuno novog Centra urbane kulture u Zaboku. Na pozornicu renoviranog kluba Regenerator prvi su 27. prosinca stali Let 3 i Lika Kolorado, čime je započela nova, 28. sezona HGF Zabok – nacionalne platforme demo rock scene Hrvatske.

Pokrenut 1996. godine u Dvorcu Gjalski u Zaboku, HGF je tijekom godina predstavio brojne bendove. Od svojih početaka, HGF je prerastao u prepoznatljiv glazbeni događaj u europskom kontekstu, s tradicijom koncertnih večeri diljem Hrvatske i posebnim nagradama uvedenim 2009. godine.

Nakon 30 godina postojanja, HGF se transformirao u HGF Refresh – nacionalnu platformu i festival posvećen novom rock i sličnom glazbenom stvaralaštvu. Umjesto klasičnog natjecanja, svake subote od 18. listopada do 06. prosinca 2025. u CUK Regenerator predstavit će se po tri nova benda. Završni događaj ciklusa bit će showcase festival HGF Refresh.  

Finalni prosinački vikend donosi bogat program panela, radionica i glazbenih nastupa, uz sudjelovanje glazbenika, producenata, kritičara, izdavača i koncertnih organizatora. Cilj je stvoriti prostor za razmjenu iskustava, umrežavanje i promociju mladih bendova u profesionalnom glazbenom okruženju.

Prijave se vrše putem online obrasca do 10. listopada.

Idu Hobiti zagorski je hip hop duo koji je nastao na ljeto 2021., a čiji se glazbeni izričaj gradi na sempliranju manje poznatih i zaboravljenih Ex-Yu pjesama sedamdesetih i osamdesetih godina. 2021. godine dvojac je izbacio svoj prvi, samonaslovljen album Idu Hobiti, dok drugi album naziva Idu Opet izdaju 2024. godine. Lokalpatriotizam, svakodnevni stres, odrastanje, zaljubljenost, prošlost, i upitne životne odluke uobičajene su teme koje se pojavljuju u njihovim rimama.

RH Space orkestra grupa je mladih glazbenika poznata po energičnim nastupima, a prije par tjedana objavili su novi EP Vrlo dobro. Njihov zvuk može se opisati kao sonični fusion koji spaja eksperimentalni hip hop u jazz, funk i druge stilske utjecaje, stvarajući žanrovski neodredive pjesme.

Bend se sastoji od Tituša Cvancigera na bubnjevima, Andrije Sentića na gitari, Andrije Đurđevića na saksofonu, Ante Buzova na basu te MC-a Splintera RH, Rudarčine i Škoca, koji navode Madliba, Gregorya Isaacsa i MF Dooma kao svoje glazbene utjecaje.

Ulaznice za koncert možete nabaviti ovdje.

Ova širokoj publici poznata autorica slavu je stekla svojim popularnim romanima čija reizdanja i “ukoričenja” dokazuju da Zagorka svoju publiku ima i danas. U predavanju će biti riječ o Zagorki i njezinu radu te kojim se to sve temama autorica zapravo bavila, odnosno što je specifično za Zagorkino novinarsko, književno i zapravo javno djelovanje.

Neda Novosel bavi se Zagorkom od srednjoškolskih dana. Tada je po prvi put čula o Zagorki kao spisateljici šundliterature, pa je odlučila doznati tko je kreirao takvo mišljenje o autorici. S istraživanjem nije stala do danas, a u međuvremenu je postala i suradnica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, gdje sudjeluje u vođenjima sobe, ciklusima predavanja te na književno-znanstvenim skupovima u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke.

Više informacija o predavanju možete pronaći ovdje.

Dino Pešut rođen je u Sisku 1990. godine. Diplomirao je dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Drame su mu postavljane u mnogim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je nagrade Marin Držić Ministarstva kulture za drame: L.U.Z.E.R.I., (Pret)posljednja panda ili statika, Veliki hotel Bezdan, Stela, poplava, Olympia Stadion te Granatiranje. Osvojio je nagrade Deutschen Jugentheaterpreis te nagradu Heartefakt fondacije za najbolji suvremeni socijalno angažirani tekst. Polaznik je rezidencijalnog programa za nove dramatičare u kazalištu Royal Court u Londonu. Drame su mu prevedene na engleski, njemački, francuski i poljski jezik. Svoj prvi roman Poderana koljena objavio je 2018.

Kroz priče raznih protagonista Dević portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata”. Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. “Što ostaje poslije nas?”, pitanje je koje ovaj film otvara.

Irene je majka četvero djece koja se suočava sa sindromom napuštenog gnijezda kada njezina najstarijeg sina, tinejdžera Fernanda pozovu da igra rukomet za profesionalni klub u Njemačkoj. Taj dramatični događaj pokrenut će lavinu promjena, inspirirajući je da završi srednju školu, pronađe novi posao i nastavi s planovima za novu kuću žonglirajući pritom obavezama vođenja velike obitelji. Dok se neke stvari primiču kraju, nove započinju.

Gustavo Pizzi rođen je u Rio de Janeiru. Njegov dokumentarac Simple Past (2006.) bavi se glasovitim bordelima u Riju. Koautor je scenarija za debitantski dugometražni film Craft (2011.) zajedno s Karine Teles, s kojom je surađivao i na drugom dugometražnom filmu Voljeni.

Švedska redateljica Jane Magnusson film je snimila povodom obilježavanja 100 godina od Bergmanovog rođenja, a kao polaznu točku za istraživanje uzima 1957. kao iznimno plodnu godinu u Bergmanovom filmskom i privatnom životu.

Sačinjen od rijetkog arhivskog materijala, kao i niza intervjua s njegovim suradnicima, film pokazuje kako je Bergmanov profesionalni put prepleten s osobnim previranjima i kompleksnim ljubavnim i obiteljskim životom. Autorica se pritom dotiče i tema poput Bergmanove mladenačke simpatije prema nacizmu.

Ulaz na projekciju je slobodan.

Radnja filma odvija se u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo jedva krpaju kraj s krajem, preživljavajući uglavnom od bakine mirovine. Zbog toga Osamu i njegov sin povremeno pribjegavaju krađi, a tijekom jedne akcije naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda siromašni, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident ne otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…

Novi film majstora Hirokazua Kore-ede ovogodišnji je dobitnik Zlatne palme na filmskom festivalu u Cannesu, a trenutačno je u utrci za nagrade Oscar i Zlatni globus u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Prije par tjedana Hladni rat je pomeo konkurenciju na dodjeli Europske filmske nagrade gdje je pobijedio u čak pet kategorija, od šest u koliko je bio nominiran, uključujući i one za najbolji film godine, najboljeg redatelja, najbolju glavnu glumicu, najbolji scenarij i najbolju montažu.

Film prati ljubavne turbulencije Wiktora i Zule tijekom godina, uvelike pod utjecajem političkih zbivanja koje ih prate kroz cijeli život. On je cijenjeni pijanist i dirigent koji 50-ih godina u Poljskoj organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji bi izvodili priredbe poljskih kulturnih običaja.

Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između njih dvoje uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak.

Film je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu bio u službenoj konkurenciji za Zlatnu palmu, a Pawlikowski je proglašen najboljim redateljem festivala. Kako se napominje u najavi Discoveryja, nakon premijerne projekcije u Cannesu publika je na nogama pljeskala punih 18 minuta.

Nacionalno udruženje kritičara SAD-a film je već proglasilo najboljim stranim filmom godine, a smatra ga se i jednim od sigurnih kandidata za nagradu Oscar, ne samo u kategoriji stranog filma.

Našao se i na nedavno objavljenom popisu Akademije s devet naslova koji će konkurirati za nominacije u kategoriji stranog filma.

Pawel Pawlikowski rođen je u Varšavi, ali je u dobi od 14 godina napustio Poljsku kako bi otišao živjeti u Ujedinjeno Kraljevstvo. Njegovi raniji filmovi Last Resort i My Summer of Love osvajaju britanske nagrade BAFTA. S filmom Ida iz 2015. godine osvaja prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma, pet Europskih filmskih nagrada te BAFTA-u i Goyu.

Film govori o izbjegličkoj krizi iz perspektive malog, siromašnog bugarskog sela uz Tursku granicu, koje je zbog svoje lokacije godinama bilo poznato pod imenom Velika Vrata. Danas je to selo jedna od najvažnijih postaja na migrantskoj ruti, a njegovo se malobrojno preostalo stanovništvo počinje suočavati pitanjem odnosa prema migrantima.

Lokalni poštar Ivan stoga se odlučuje kandidirati za gradonačelnika i oživiti selo velikodušnim prihvaćanjem imigranata, dok se s druge strane nalazi dio mještana koji zagovaraju zatvaranje granice. Kako kampanja napreduje, Ivan uskoro shvaća da dobre namjere često nisu dovoljne, ali i uviđa vrijednost najmanjeg dobrog djela.

Film je distribuiran kroz KineDok platformu.

Ulaz na projekciju je slobodan.