Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s umjetnikom koji se u svom radu bavi svakodnevicom i estetikom kiča. Kako piše u popratnom tekstu Dore Meštrović, “Ilija Jan Vuletić u izložbi Čuvajte me, oštri psi također pažnju posvećuje običnome: odbačenome i strašnome, ali u ovome slučaju razotkrivajući intimnu temu. Što je muškarac, kako on izgleda, kako se ponaša, mora li biti agresivan i može li iskazati nježnost, te kako prekinuti krug toksičnog maskuliniteta neka su od pitanja koje postavlja izložbom, a na koja nas navodi poetski tekst ispisan na CD-ovima postavljenima u prostoru.

Za razliku od tipičnog popratnog teksta u obliku eseja, poezija manje objašnjava, a više sugerira, ostavljajući otvoren prostor za interpretaciju, čineći društvo fotografijama. Crno-bijele fotografije narativno su najpovezanije s tekstom, dok one u boji asocijativno povezuju niti priče. Serija prikazuje oštećene karoserije automobila, zaraslo šipražje, oružje i ožiljke, dok je heklani tabletići, ćilim i drvena krunica oko retrovizora smještaju u nostalgično balkansko okruženje. Nostalgija na Ilijinim fotografijama pak nije romantična, autor ne žudi za nekom idealnom prošlošću, već stvara svijet u kojem prihvaća stvari onakve kakve jesu, sa svojim dobrim i lošim stranama”.

Izložba ostaje otvorena do 29. travnja.

Ciklus fotografija okupljenih izložbom Nar tematizira prijelaz iz djevojaštva u odraslu dob. “Djevojaštvo se često prikazuje kao krhko i nemirno razdoblje – vrijeme titranja između sigurnosti i sumnje, između igre i ozbiljnosti – prostor u kojem se identitet tek naslućuje, iskušava i mijenja. Ako djevojaštvo definiramo kao prostor identitetske ambivalencije, tada se postavlja pitanje nestaje li ona preuzimanjem društveno normirane uloge odrasle osobe ili se nastavlja, ali pod drugačijim društvenim pritiscima”, stoji u popratnim tekstu Marka Drmaća.

No, ova izložba “ne nudi konačan odgovor na pitanje kada djevojka postaje žena, niti joj je to cilj. Umjesto toga, ona zadržava pogled na detaljima: na krhkom tijelu kukca, na pljuvački i na razbijenoj staklenci meda. Upravo u tim sitnim, gotovo neugodnim prizorima prijelaz postaje vidljiv, ne kao spektakularni čin, nego kao proces raspadanja, mijenjanja i ponovnog sastavljanja”, zaključuje Drmać.

Kala Eror završila je preddiplomski studij Snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija redovito izlaže na semestralnim izložbama u galeriji f8, sudjeluje na fotografskim radionicama u Grožnjanu te djeluje kao demonstratorica na radionici pod mentorstvom Vjerana Hrpke. Dobitnica je Rektorove nagrade 2019. za rad na operi Pepeljuga. Radi kao fotografkinja i scenografkinja te asistira u sektoru kamere na studentskim i profesionalnim filmskim produkcijama.

Više detalja o izložbi pročitajte ovdje.

Umjetnice se prilikom izrade radova koriste fotografskim procesom cijanotipije, odnosno monokromatski prepoznatljivog plavog otiska. Radovi se međusobno tematski razlikuju, a nastali su uz pomoć voditeljice radionice Glorije Lizde i pod mentorstvom Lane Stojićević.

Kako stoji u tekstu Sare Mikelić: “Kroz vlastite nacrte za narative autorice nude prošireno shvaćanje raznolikih tema i motiva koji se bave tradicijskim običajima u suvremenom kontekstu, imaginarnim situacijama, obiteljskim nasljeđem, te specifičnim aspektima interijera i eksterijera.”

Svoje radove izlažu: Marija Bare, Jelena Jurčević, Hana Kalebić, Matea Križanović i Đina Radulj. Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s autoricama.

Izložba ostaje otvorena do utorka, 27. svibnja, a više informacija možete pronaći na ovom linku.

Poziv je namijenjen autorima_cama i kustosima_cama koji djeluju na području fotografije i srodnih medija. Moguće je prijaviti samostalnu izložbu ili manje skupne izložbe, a u obzir ulaze i prijedlozi za organizaciju radionica i predavanja. Poziv je otvoren autorima_cama svih generacija iz Hrvatske i inozemstva.

Prijava treba sadržati:

• popunjenu prijavnicu
• kratku biografiju
• opis rada
• vizualnu dokumentaciju (slati wetransferom; max. veličina jednog vizuala do 1 MB);
• izjavu ako je isti projekt prijavljen na natječaj neke druge galerije u Hrvatskoj

Pristigle prijedloge razmatrat će članice Ureda za fotografiju te Savjet Galerije Spot. Realizacija izložbi i programa kojima će biti odobrena financijska sredstva, bit će ostvarena tijekom 2025. godine u suradnji s kustoskim timom Galerije Spot.

Rezultati poziva bit će objavljeni u srpnju na stranici Suvremena hrvatska fotografija.

Više detalja o natječaju možete pronaći ovdje.

Prijave se šalju mailom ili poštom (Ured za fotografiju, Čanićeva 6, 10 000 Zagreb) do 1. srpnja.

Izložbu Arhiviranje za zaborav čini niz fotografija koje je umjetnica dokumentirala u (post)pandemijskom razdoblju nakon prekida veze. Marinov je u godinu dana zabilježila 260 autoportreta okupljenih u fotografski arhiv, kojeg se “umjetnica paradoksalno, ne želi sjećati” ističe Tena Starčević u popratnom tekstu.

Osim odabranih autoportreta, postav izložbe čini i fotografska knjiga koja omogućuje prisnije povezivanje s mislima i osjećajima umjetnice. “Povratak privatnoj arhivi nastaloj u izazovnom poglavlju života ujedno označava oslobađanje kompleksnih sjećanja umjetnice kako bi se oslobodio nevidljivi prostor za nove ideje i iskustva”, stoji u popratnom tekstu.

Na otvorenju izložbe održat će se vodstvo i razgovor s autoricom.

Više detalja o izložbi možete pronaći ovdje.