Pogonov program Snažnije periferije usmjeren je na europski Jug. Možeš li nam objasniti kako je došlo do povezivanja na ovoj kulturnoj i geografskoj osnovi? I što ste kroz dosadašnji rad saznali o periferijalnosti organizacija u kulturi s područja koja možemo podvesti pod pojam Juga? 

Južna koalicija koja provodi ovaj projekt ustanovljena je kao, rekla bih, “logičan slijed” nekoliko dosadašnjih europskih projekata. Prvo su, potaknuti nekim promišljanjima o radu u kulturi i zadovoljstvu u umjetnosti koje nas i danas progone, portugalska mreža Artemrede te talijanski rezidencijalni centar L’Arboreto i festival Pergine dizajnirali A Manual on Work and Happiness. Tom prilikom je i udaren temelj samoj koaliciji. Prije Snažnijih periferija neki su se partneri upoznali i spojili na projektima BeSpectative! i RESHAPE – na kojem je sudjelovao i Pogon. Povezivanje partnera “s Juga” rezultat je te već postojeće europske suradnje, ali i potrebe da se suradnja nastavi, da se adresiraju potrebe kulturne i umjetničke zajednice i da se na njih reagira. Prilikom osmišljavanja projekta Snažnije periferije, te s obzirom na trenutno stanje stvari u državama koje su se uključile, izdvojena su tri stupa rada u kulturi koja su možda “najpotrebitija” – kapaciteti umjetničkih organizacija, umjetničke kolaboracije te stanje u kulturnim politikama.

I sada, što je u tome svemu periferno? Otprilike sve! Uključeni partneri dolaze ili iz država u kojima je položaj kulture i umjetnosti u društvu marginaliziran (u primjerice Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji), ili iz država u kojima je pitanje kulturnih politika sređenije, pa se onda između partnera uspostavlja razmjena iskustava i jačanje kapaciteta na toj iskustvenoj liniji. Valja međutim napomenuti da u “sređenijim sredinama” sudjeluju partneri koji ne dolaze iz centara poput Pariza ili Lisabona, već su to organizacije iz necentralnih prostora u Portugalu, Francuskoj, Italiji ili Španjolskoj te manjih lokalnih sredina.

I tako učimo jedni od drugih i detektiramo što je potreba, što mogućnost, što se da promijeniti u fragilnim kulturnim strukturama i je li moguće kolektivnim zagovaranjem poboljšanja stanja stvari u kulturi i umjetnosti ustabiliti kulturne politike u Europi uopće. Konkretnije: europski Jug je uslijed recesija i desnih vladajućih politika ekonomski fragilan, kultura u svakom slučaju snažno pati, ne smatra se relevantnom granom. I mi u Južnoj koaliciji to želimo mapirati, želimo učiti jedni od drugih i kroz jedan uvijek otvoren dijalog želimo potrebe perifernih zajednica adresirati kao važna mjesta duhovnog i društvenog razvoja.

Trenutno je otvoren poziv namijenjen povezivanju hrvatskih umjetnica_ka s portugalskim kontekstom. Krovna tema programa (kao i poziva) je “rad i sreća”, a on uključuje i niz drugih tema koje se nadovezuju na tematiku periferije. Kome je poziv namijenjen, što se nadate postići u suradnji s izabranim umjetnicima_ama? I kako bi opisala tematski obuhvat programa?

Poziv je otvoren umjetnicama_ima koji se profesionalno bave suvremenim izvedbenim umjetnostima  – kazalištem, plesom, cirkusom, performansom, hibridnim transdisciplinarnim formama. Svima onima koji se u svom umjetničkom izvedbenom radu bave uključivanjem nekih društvenih zajednica koje imaju određenu potrebu ili problem te im se kroz rad s njima ili o njima želi dati glas, želi se adresirati neki društveni problem u nekom društvenom kontekstu. Ta participativnost je široko postavljena i uključuje čitav spektar društveno-političkih fokusa  – no važno nam je da ona nije deklarativna, već da se umjetnici_ce sustavno, duboko i iskreno bave određenom društvenom skupinom.

U idealnom slučaju, naša želja je imati ugodnu i pametnu suradnju bez previše problema i odabranom umjetniku_ci ponuditi sve što je u našoj produkcijskoj i financijskoj moći za proaktivan i dostojanstven rad – vrijeme, novac, organizacijsku podršku i za istraživanje i za rad. Ono što inače na nezavisnoj sceni ne postoji (pogotovo za istraživanje koje gotovo nikada nije plaćeno ili vrednovano kao “rad”). Također se nadamo da će tako postavljeni uvjeti omogućiti uistinu dubinsko istraživanje određene teme i problematike odabrane društvene skupine, ali i inovativnost u umjetničkoj kreaciji. Velike su to nade, no ovo je uistinu sjajna prilika koju treba iskoristiti!

Što se tematskog okvira tiče, njega ostavljamo mašti na volju. Mislim da kao postsocijalistička država imamo štošta za reći i da su poslovi tvorničkih radnika, prosvjetnih radnika, kulturnih radnika, umjetnika – koji su nekada bili sretni – danas ugroženi, prezreni, marginalizirani, nesretni. Hrvatska je plodno tlo za temu rada i sreće, odnosno nerada i nesreće, i sva moguća križanja tih pojmova.

Izabrani umjetnici_e će, uz Pogon, imati priliku surađivati s portugalskim domaćinom: mrežom Artemrede, a poziv posebno naglašava i suradnju s lokalnom zajednicom. Možeš li nam reći više o domaćinu i lokalnom kontekstu?

Portugalska partnerska organizacija Artemrede je mreža koja uključuje 18 članova – od kojih su njih 17 kazališne institucije čiji je osnivač lokalna samouprava, dakle gradska kazališta. Kroz Artemrede se članovi umrežuju i ostvaruju suradnju, nešto slično našem Clubtureu, te im mreža omogućuje turneje, umjetničke koprodukcije i slično. Artemrede također i producira izvedbena djela i vrlo su jaki u kulturnoj medijaciji u Portugalu, pa će kao takvi zasigurno našoj umjetnici ili umjetniku osigurati sjajnu kulturno-umjetničku podršku u otkrivanju one zajednice kojom se on/ona želi baviti – ekipa iz Artemredea uistinu zna puno zanimljivih ljudi, aktera u kulturi i izvan nje, i vrlo će zanimljivo biti pratiti koje će sve vidike otvoriti u ovoj koprodukciji. Jedna od članica mreže je i grad Santarem, koji je u ovom slučaju također uključen u proces tandema i čiji će predstavnik sudjelovati na radionici iduće godine i sudjelovati u procesu selekcije. To je sve što zasad mogu reći, osim što mogu eventualno dodati da se Portugal, baš kao i Hrvatska, kroz povijest nakrcao različitim kulturama koje su se tamo miješale. Ostatak lokalnog konteksta, kao i sreću u radu u Portugalu, odabrani umjetnik morat će potražiti sam 🙂

Pored poziva, postoji li još aktivnosti Južne koalicije koje će se u bližoj budućnosti odvijati u Hrvatskoj? 

Da! Nadamo se da ćemo uspjeti organizirati da neke druge produkcije razvijene u okviru SP-a dođu u Zagreb i da malo ofarbaju ovu sivkastu međunarodnu ponudu!