U prvoj fazi poziva prikupljaju se studentski prijedlozi i ideje, na temelju kojih će biti odabrano do 10 sudionika. Odabrani studenti nastavit će razvijati i povezivati svoje ideje u zajedničko rješenje kroz radionice i mentorski proces pod vodstvom Petre Pavleke.

Cilj natječaja je odabrati studentske prijedloge za modularni urbani vrt, pri čemu će u drugoj fazi projekta sudjelovati najviše 10 studenata, neovisno o tome prijavljuju li se individualno ili kao članovi tima. Konačni izgled vrta neće biti rezultat jednog pobjedničkog rada, nego kolektivni proizvod svih odabranih studenata, njihovih ideja i procesa zajedničkog odlučivanja. Projekt naglašava demokratičnost upravljanja, ravnopravno sudjelovanje i otvoreni dijalog.

Prijaviti se mogu studenti_ce krajobrazne arhitekture, šumarstva, dizajna, arhitekture i drugi zainteresirani studenti i studentice. Pri odabiru žiri će vrednovati inovativnost i jasnoću koncepta, održivost i upotrebu recikliranih materijala, funkcionalnost i modularnost, doprinos edukaciji i zajednici te estetsku i prostornu kvalitetu te potencijal za integraciju u zajedničko rješenje.

Prijava treba sadržavati PDF dokument s konceptom, kontakt podatke i kratku biografiju, a šalje se e‑mailom na adresu: bib-zagreb@goethe.de. Više detalja o natječaju pronađite ovdje.

Rok za sudjelovanje je 29. ožujka u 23:59.

Riječ je o radu realiziranom u sklopu Pogonovog programa Pogonator 2022. godine. Izvedba funkcionira kao instalacija koja kreira atmosferu distopije i zauzima gotovo čitav prostor Pogona Jedinstvo, a scenografiju čine osvijetljeni punktovi sastavljeni od biljaka i elektroničkog otpada koji su za predstavu posuđeni od Reciklažnih dvorišta Čistoće Zagreb.

Na Vrtu s Bubaš surađuju umjetnici Tin Dožić na zvuku, Silvio Vujičić na kostimima, te dramaturginja Nikolina Rafaj. 

Ulaz na izvedbu je slobodan.

Otvorenje izložbe pod nazivom Vrt održat će se u utorak, 11. siječnja u Galeriji SC, s početkom u 20 sati.

“Odlučimo li zakoračiti u Vrt kao u mjesto mikro i makro događanja, beskrajne kreacije, neprestanog mijenjanja, cikličnog rađanja i umiranja – ulazimo u svijet apsolutnog, čistog i meditativnog. U trenutku kada se odlučimo otvoriti ka drugoj dimenziji – onoj koja zaobilazi modernu (kažu i zapadnjačku) brzinu, spektakl, instant informacije, površnost i sveprisutni egoizam – autoričin Vrt možemo početi sagledavati primjerenim lećama.

Nemojmo se zavaravati da je ovo običan vrt – za razliku od ostalih, ovaj ima svoga gledatelja, koji se trudi, shvaća, opaža i vidi…, te svoga pisca, koji marljivo bilježi promjene, detalje i bezbrojne paralelne živote. Stoga njegovu pojavu, koliko god (kao i sva priroda) uobičajeno lijepo izgledala, želimo li naslutiti Maričinu ideju, moramo shvatiti potpuno drugačije.

Umjetnica nas uvodi u svoj rad ambijentalno, poetično, subjektivno i krajnje iskreno. Ona svome Vrtu prilazi sa strahopoštovanjem, gotovo ponizno, koristi najrazličitije medije ne bi li ga dočarala, i poklanja mu bezbroj malih memorija. Pridajući Vrtu osobine živoga i bezvremenski lijepoga, u maniri zen budizma i jednostavnosti haiku pjesama, ona proviruje u najintimnije djelove stabala, cvjetova, travki, listova, zemlje… – osjećajući da zrače valovima specifične frekvencije.

Autoričina radost otkrivanja zabilježila je skup rezultata, uobličivši ih u multimedijalne eksponate. Iako nam ona ne nameće perspektivu, stav ili zadatak, postoje brojna pitanja koja sami sebi možemo postaviti: Je li moguće čuti u tišini? Kako prirodu povezati sa introspekcijom? Na koji način komunicirati sa biljkama?

Maričin nam Vrt, samo pod odgovarajućim lećama, iz ničega otvara čari, mukom govori… Usudimo li se saslušati ga do kraja, možda dođemo do spoznaje da nam u brzini kotača pod neonskim svjetlima promiču brojne frekvencije.

Jesmo li na koncu beskrajno mali spram prirode ili pak beskrajno veliki kroz  naše jedinstvo s njom? Čini se da je čovjek istovremeno oboje, ovisno iz koje mikroperspektive ga promatramo. U nedostatku jasnoće riječi, možda je najmudrije zaustaviti se i slušati…”

Marica Vitas rođena je 1987. godine u Zadru. Maturirala je na grafičkom odsjeku u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Diplomu prvostupnice grafike Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu stekla je 2009,  a diplomu magistrice grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi doc. Roberta Šimraka, 2010. godine.

Izložba ostaje otvorena do 18. siječnja.