Uz hranu i piće u opuštenoj atmosferi članovi_ce redakcije portala će obilježiti kraj godine i predstaviti novo, tiskano izdanje odabranih tekstova i ilustracija s portala. Na jednom od rijetkih susreta uživo, uredništvo će se predstaviti, te s autoricama porazgovarati o tekstovima iz zbornika i suradnji s Voxom.

Neke od tema kojima će se autori_ce baviti su budući tekstovi, o čemu bi voljeli_e pisati, ali im uredništvo “ne da”, zatim “koji im je optimalan broj izmjena u tekstu” ili “s kime iz redakcije najradije surađuju”.

Uz promociju, posjetitelji_ce će moći nabaviti i VoxFeminae merch. Neke od ilustracija iz tekstova otisnute su u obliku postera, koji će, kao i zbornik, biti dostupni uz donaciju.

“Vidimo se u Šesnaestici”, poručuju iz redakcije.

“U 17. stoljeću, kada je bavljenje umjetnošću bilo rezervirano za muškarce, talijanska slikarica Artemisia Gentileschi (1593. – 1656.) usudila se prkositi pravilima. Bila je prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno, majstorica barokne drame i svjetla u slikarstvu, ali i umjetnica koja je kroz svoja djela progovarala o snazi, boli i prkosu žena”, stoji u najavi.

Na ovom predavanju sudionici_e će otkriti njezinu životnu priču, obilježenu traumom, hrabrošću i suđenjem koje je potreslo Rim. Zajedno s predavačicom analizirat će se Gentileschijine slike “koje fasciniraju svojom snagom i izražajnošću, u kojima prkosi muškom svijetu umjetnosti i koje su i danas simbol ženskog otpora”, pojašnjava najavni tekst.

Kao uvod u predavanje pročitajte tekst o Artemisiji Gentileschi autorice Tee Schmidichen koji je objavljen na na portalu VoxFeminae u sklopu rubrike Strašne žene.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Upravo tim se pitanjima bavi zbornik Odgovorno novinarstvo: kompendij dobrih praksi borbe protiv dezinformacija, proizašao iz istoimenog projekta koji su od kolovoza 2023. do rujna 2025. provodili Savez udruga Rojca (Radio Rojc), K-zona (VoxFeminae.net) i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Kulturpunkt.hr).

Polazište publikacije jest da novinarstvo ne smije stati na pukom prenošenju činjenica. Ono mora nastojati ponuditi kontekst, tumačenje i društvenu relevantnost – sve ono što omogućuje javnosti ne samo da nešto sazna, nego i da razumije svijet u kojem živi. U tom smislu, provjera činjenica nije odvojena specijalizacija, nego temeljna dimenzija novinarske odgovornosti. No u današnjem okruženju, obilježenom urušavanjem institucionalne podrške i snažnim pritiscima tržišta, fact-checking se često svodi na zakašnjelu i nevidljivu korekciju.

Kompendij okuplja autore i autorice koji iz različitih perspektiva rasvjetljavaju uvjete u kojima je zajednička stvarnost postala prijeporna. Prvi dio publikacije fokusira se na destabilizaciju znanja i gubitak zajedničkih referentnih okvira: Paško Bilić analizira institucionalne, tržišne i tehnološke procese urušavanja društvene uloge medija, a Matko Vlahović promatra kulturne i jezične pomake koji oblikuju našu percepciju stvarnosti. Jelena Berković otvara pitanje što zapravo znači odgovorno novinarstvo i kakvi su institucionalni temelji povjerenja u informacije, dok Petar Vidov razmatra transformacije javne sfere pod utjecajem društvenih mreža i algoritamske logike. Jelena Prtorić i Dario Pavičić, pak, pišu o izazovima data novinarstva i generativne umjetne inteligencije u borbi protiv dezinformacija.

Drugi dio publikacije fokusira se na diskurzivne konstrukcije koje oblikuju percepciju društvene stvarnosti, osobito u odnosu na marginalizirane skupine. Tijana Cvjetićanin piše o rodno i identitetski uvjetovanim dezinformacijama koje reproduciraju stereotipe i društvene nejednakosti, a Sara Gurdulić na primjeru projekta FemFacts razlaže rodno osjetljiv pristup fact-checkingu. Helena Popović analizira obrasce izvještavanja o migrantima u hrvatskim medijima, dok Marija Krstanović u mreži pojmova e-ERIM prepoznaje alat za razgradnju ustaljenih narativa o migracijama. Publikaciju zaključuje tekst Vlade Vincea o transformacijama društvenih mreža i njihovom utjecaju na javni prostor.

Kompendij Odgovorno novinarstvo ne nudi gotova rješenja niti katalog “ispravnih” odgovora na dezinformacije, već otvara prostor za kritičko promišljanje uvjeta u kojima se proizvode informacije i načina na koji ih razumijemo. Odgovorno novinarstvo, u tom smislu, uključuje više od puke provjere činjenica – ono podrazumijeva propitivanje struktura moći, jezika i diskurzivnih obrazaca koji oblikuju našu stvarnost.

Osobe zainteresirane za teme poput rodne ravnopravnosti, feminizma, socijalne inkluzije, LGBTIQ prava, radničkih prava, umjetnosti i kulture pozivaju se na prijavu za radno mjesto urednice na portalu.

Organizacija nudi ugovor o radu na neodređeno s nepunim radnim vremenom (20 sati tjedno) uz probni rok od četiri mjeseca, fleksibilno radno vrijeme i rad u uredu u Zagrebu, uz mogućnost povremenog rada od kuće. Osim toga, moguće je sudjelovanja u razvoju i provedbi drugih programa ili projekata udruge prema osobnim afinitetimima i prelazak na puno radno vrijeme.

Odgovornosti urednice podrazumijevaju pisanje autorskih tekstova, uređivanje i objavljivanje tekstova na portalu, komunikacija i suradnja s autoricama i suradnicama te drugim članicama tima, sudjelovanje u osmišljavanju tematskih cjelina i uređivačke politike i praćenje aktualnosti i predlaganje relevantnih tema.

Idealna osoba za ovu poziciju:

• ima uredničke i/ili novinarske vještine i prethodno iskustvo u pisanju, uređivanju ili vođenju medijskog sadržaja
• donosi svježe ideje i želi aktivno sudjelovati u razvoju portala
• zainteresirana je za osmišljavanje i razvijanje vlastitih rubrika, formata i tematskih serijala
• ima osjećaj za jezik i stil te uređuje tekstove pažljivo i s poštovanjem prema sadržaju i autorstvu
• ima interes i/ili iskustvo kreiranja sadržaja za društvene mreže
• prepoznaje feminističke i kvir perspektive te prati što se događa u kulturnom i društvenom prostoru
• samostalna je u radu, ali zna i voli surađivati s drugima

Očekivani početak rada je u travnju ili svibnju 2025., a iznos plaće za nepuno radno vrijeme je 581,01 eura bruto + naknada za prijevoz i paušalna naknada za prehranu.

Prijave se šalju mailom na info@voxfeminae.net s naslovom Prijava za urednicu, a potrebno je priložiti životopis i primjere objavljenih ili neobjavljenih tekstova koji tematski odgovaraju portalu. Kandidati_kinje izabrane u uži krug bit će pozvani_e na razgovor uživo uz kratko pisano testiranje uredničkih i novinarskih kompetencija, nakon čega će uslijediti finalni izbor.

Više detalja pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 15. travnja.

Sudionici_e će se na radionici baviti konceptom rodno transformativne komunikacije i “dobiti perspektivu na to kako primijeniti ovaj pristup u medijima kroz praktične primjere. Rodno transformativna komunikacija nije samo teorijski koncept, već alat koji može transformirati način na koji mediji komuniciraju s publikom rodnu (ne)ravnopravnost”, stoji u najavi.

Edukacija se odvija u sklopu projekta Odgovorno novinarstvo, a za više detalja možete se javiti na mail ili pregledati priručnik Lejle Huremović pod nazivom Rodno transformativna komunikacija u medijima: Put prema inkluzivnosti i ravnopravnosti koji je dostupan ovdje.

Lejla Huremović je završila Odnose s javnošću na Fakultetu političkih nauka. Radila je u Vijeću za štampu i u Sarajevskom otvorenom centru. Godinama radi na edukaciji medija te analizi medijskog izvještavanja o LGBTIQ temama. Organizirala je niz medijskih kampanja, a kao koordinatorica programa u Sarajevskom otvorenom centru godinama se bavila odnosima s javnošću. Od 2014. do početka 2020. godine uređivala je portal lgbti.ba. 

Prijave na radionicu se vrše do 22. siječnja u ponoć putem poveznice.

Nagradu je na ceremoniji zatvaranja, 4. listopada, dodijelio međunarodni žiri na čelu s redateljicom i autoricom Marine Mane, uz glumice Jelenu Stupljanin i Tihanu Lazović, dramaturga i pisca Dimitrija Kokanova te novinarku i kritičarku Natashu Tripney. “Ovo je autentična, precizno artikulirana, višeslojna izvedba u formi predavanja-performansa u kojem autorica razmatra tradicionalne patrijarhalne i kapitalističke granice u praksama izvođačkih umjetnosti”, navodi se u obrazloženju žirija. “Bili smo zapanjeni mješavinom nježnosti, velikodušnosti i iskrenosti ovog solo performansa, i posebno smo željeli istaknuti i podržati krhkost i neuništiv sadržaj ovog performansa”, zaključuju.

Primajući nagradu Žmak je izjavila: “Hvala žiriju i publici, bilo mi je divno na Bitefu. Posvetila bih ovu nagradu svima s nezavisne scene u regiji, kao i svim ženama koje su žrtve seksualnog nasilja i diskriminacije, a naročito onima koje su o tome progovorile.”

Žmak se u predstavi bavi svojim odnosom prema umjetničkom polju preispitujući vlastite i tuđe autorske pozicije te odgovornost i anksioznost koje one impliciraju. Polazeći od osobnog iskustva iz 2011. godine kada je, kao članica publike na predstavi Mandićstroj redatelja Bojana Jablanovca i glumca Marka Mandića, zbog pucnja kazališnim pištoljem dobila tinitus i hiperakuziju, Žmak u ovom Žmakstroju istražuje načine na koje umjetnost oblikuje stvarnost koju živimo. Iako naizgled nepovezane, teme tinitusa i patrijarhata postaju centralne okosnice ove predstave koja operira na granici stand-upa i izvedbenog predavanja. Stajući prvi put na scenu u ulozi izvođačice, Žmak, inače dramaturginja, bavi se pitanjima istinitosti i reprezentacije, participativnosti i odgovornosti, provodeći publiku kroz vlastita dramaturška i seksualna iskustva, postavljajući pritom pitanja o važnosti i smislu umjetničke proizvodnje u doba divljeg kapitalizma. 

Izvođačica je Jasna Jasna Žmak, oblikovatelj svjetla Anton Modrušan, podrška za pokret Ana Kreitmeyer, producentice su Romana Brajša, Špela Trošt (Via Negativa) i Barbara Zonta (Mesto žensk), fotografkinja Sanja Merćep, a dizajner Pavao Kuharić. 

Iduća izvedba u zagrebačkom KunstTeatru je 24. listopada u 20 sati, a ulaznice su dostupne na platformi ulaznice.hr. 

Iva Nenadić predavačica je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i European University Institutu u Firenzi. Fokus interesa joj je medijski pluralizam u kontekstu politika kuriranja sadržaja i moderiranja online platformi, kao i posljedice koje takve politike mogu imati na demokraciju. U Centru za pluralizam i slobodu medija (CMPF) koordinira i nadzire provedbu Alata za praćenje medijskog pluralizma u području političke neovisnosti. Riječ je o istraživanju koje se redovito provodi u svim državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama kako bi se mapirao i pratio razvoj rizika za medijske slobode i pluralizam u područjima temeljnih prava i zaštite, tržišnih uvjeta, političke neovisnosti i društvene uključivosti.

Istraživanja Centra za pluralizam i slobodu medija ukazuju na to da su se mnogi uvjeti za rad medija i novinara_ki tijekom vremena srozali diljem Europe. Posebno je problematično kada vladajući političari, zaduženi za osiguranje i zaštitu poticajnog okruženja za novinarstvo, stvaraju uvjete koji novinarima_kama otežavaju ili čak ugrožavaju rad. To je dovelo do kreiranja Europskog akta o slobodi medija (EMFA), koji predstavlja iskorak s obzirom na to da EU tradicionalno nije imala izričitu nadležnost u ovom području, već su medijske politike bile pod nacionalnom nadležnošću država članica.

Ovo predavanje, organizirano u sklopu projekta Come Together, predstavit će stoga ključne elemente EMFA-a i raspraviti o nekim izazovima za njegovu uravnoteženu provedbu u svim zemljama EU-a. Predavanje se odvija na engleskom jeziku, putem platforme Zoom te je za sudjelovanje potrebno ispuniti prijavni obrazac.

Prvog dana konferencije fokus će biti na praksama uključivosti i raznolikosti koje provode poslodavci u privatnom i javnom sektoru u Hrvatskoj i Sloveniji, dok će glavne teme drugog dana konferencije biti usmjerene na najbolje prakse sindikata i zaštitu prava LGBTIQ+ radnika_ca, osnaživanje LGBTIQ+ zaposlenika_ca kao i međusekotrsku suradnju organizacija civilnog društva i poslodavaca te izazove s kojima se na radnom mjestu i prilikom zapošljavanja susreću trans, inter i rodno varijantne osobe.

Na konferenciji će izlaganja održati stručnjakinje i stručnjaci te predstavnice i predstavnici poslodavaca, sindikata, relevantnih institucija i organizacija civilnoga društva iz Europe, koji aktivno djeluju u području ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba na radnom mjestu i pri zapošljavanju.

“Vjerujemo da ova konferencija predstavlja odličnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu znanja i iskustava kao i jače povezivanje svih sudionika_ca, te da će doprinijeti razvoju i primjeni politika i praksi kojima je cilj stvaranje uvažavajućih i sigurnih radnih mjesta za LGBTIQ+ osobe”, poručuju organizatorice_i.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, ali je potrebno ispuniti obrazac za prijavu. Program konferencije kao i obrazac za prijavu možete pronaći ovdje. Krajnji rok za prijavu je 4. prosinca u podne. Službeni jezik konferencije je engleski, a osiguran je simultani prijevod s engleskog na hrvatski jezik na platformi Zoom.

Radionica se bavi predstavljanjem strašnih žena iz povijesti kroz tehniku kolaža koji će polaznice_i modificirati. “Počinjemo s definicijom koncepta, gdje biramo motiv ilustracije – sliku žene i simbole njezinih postignuća. Zatim radimo linijsku skicu ilustracije kao bazu za kolaž. Papire pripremamo različitim teksturama, šarama, kapanjem i slično kako bismo dobile teksturu. Putem paus ili indigo papira precrtavamo glavne oblike na odabrane boje, režemo i lijepimo u kompoziciju iz skice. Konačno, dodajemo detalje koji su prekomplicirani za izrezati sa olovkom ili kistom i potpisujemo rad”, stoji u najavi.

Predznanje nije potrebno, a sudjelovanje je besplatno!

Prijaviti se možete do 24.11. ispunjavanjem obrasca.

Za sva pitanja, obratite se na tihana@voxfeminae.net.

Radionice će se održati kroz 6 popodnevno-večernjih susreta (30.3., 19.4., 22.4., 27.4., 29.4., 4.5. i 5.5.) tijekom ožujka i travnja te završiti nastupom na otvorenju VFF-a u svibnju. Voditeljice radionice su Tena Rak i Tajana Josimović.

Na radionicama će polaznice predložiti i odabrati pjesme koje će se potom tekstualno prilagoditi temama koje budu odabrane na zajedničkom sastanku, i naučiti pjevati metodom “po sluhu”. Tijekom rada učit će se tehnike zagrijavanja glasa i upjevavanja te zborskog pjevanja u jednoglasju ili višeglasju. Svi su dobrodošli_e, potrebna je želja za pjevanjem, no ne i predznanje.

Tena Rak ima višegodišnje muzičko iskustvo u raznim bendovima. Završila Srednju glazbenu školu u Varaždinu koja joj je usadila ljubav prema solfeggiu i notama. Od tad gušta u raspisivanju pjesama za višeglasja, a trenutno to aktivno koristi u vođenju amaterskog zbora Ružmarinka koji je pokrenula u ljeto 2022. Tajana Josimović diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Neformalno obrazovanje od 2008.g. stječe pjevačkom praksom u Le Zboru pod vodstvom Lidije Dokuzović. Pohađa radionice i glazbene kampove etno glazbe (Ethno Grožnjan, TradInEtno), a od 2014. uz Maju Bolić radi s vokalnim sastavom VINS u Rijeci, te vodi tematske radionice.

Slobodni_e ste predložiti i teme i/ili pjesme koje biste voljeli_e obrađivati. Zbog specifičnosti radnog procesa, molimo da se na radionicu prijave osobe koje se mogu posvetiti redovnim dolascima na probe. Zainteresirani svoje ime, prezime i kontakt broj mobitela, uz kratko motivacijsko pismo i opis dosadašnjeg iskustva s pjevanjem (ako ga imaju) trebaju poslati putem maila, najkasnije do 24. ožujka.