<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>VODA I JAVNI PROSTOR &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/voda_i_javni_prostor/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:18:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>VODA I JAVNI PROSTOR &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Borba za vodu počinje na konkretnoj česmi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/borba-za-vodu-pocinje-na-konkretnoj-cesmi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 Mar 2017 10:32:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[1postozagrad]]></category>
		<category><![CDATA[ars publicae]]></category>
		<category><![CDATA[flaširanje vode]]></category>
		<category><![CDATA[Institut za političku ekologiju]]></category>
		<category><![CDATA[jamnica]]></category>
		<category><![CDATA[manduševac]]></category>
		<category><![CDATA[naša voda]]></category>
		<category><![CDATA[poruka u boci]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[zelena akcija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=borba-za-vodu-pocinje-na-konkretnoj-cesmi</guid>

					<description><![CDATA[Javno dostupna besplatna pitka voda je komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te dio zagrebačke urbane tradicije.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matija Mrakovčić</p>
<p>Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi komunalni je standard, a grad Zagreb leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode. Zagreb također ima tradiciju punktova s besplatnom pitkom vodom, no istovremeno je grad koji ima izrazito nisku kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru. Vidljiv je trend neodržavanja i uklanjanja postojećih česmi ili slavina s pitkom vodom, pa tako neki od najpoznatijih gradskih javnih parkova (Cmrok, Tuškanac, Dotrščina), trgova (Trg bana Jelačića, Kvatrić), čitav Gornji grad ili savski nasip nemaju pristup besplatnoj pitkoj vodi.</p>
<p>U najbližem susjedstvu, osim što su zastupnici slovenskog parlamenta u studenom 2016. izglasali promjenu ustava kojom je građanima zajamčeno pravo na pitku vodu kao javno dobro, Ljubljana je iste godine proglašena i zelenom prijestolnicom Europe. U promotivnim materijalima Grada naglašava se da javne česme nisu samo ukras grada već podsjećaju i da se u Ljubljani pije kvalitetna voda. U Rimu postoji ekstenzivna mreža javnih česmi, pitka je voda dostupna gotovo doslovno na svakom koraku, a građani plaćaju račune koji su među najnižima u Europi. Također, pored svake fontane po kojima je Rim poznat, postoji i javna česma.</p>
<p>Povodom tridesete obljetnice obnove Manduševca, platforma <a href="http://1postozagrad.tumblr.com/" target="_blank" rel="noopener">1POSTOZAGRAD</a> pokrenula je kampanju u suradnji s organizacijama civilnog društva i drugim inicijativama da glavni zagrebački trg ponovo dobije punkt s besplatnom pitkom vodom. &#8220;Manduševac je odabran kao važno simbolično i svima poznato mjesto kao bi se javnost lakše senzibilizirala za temu nedostupnosti pitke vode, odnosno i kao uvod u formalnu incijativu za novu mrežu javnih česmi za grad. Činjenica da sva sila gradskih stručnih službi prilikom obnove Manduševca nije prepoznala njegovu primarnu ulogu pojila je prilično nevjerojatna, i taj propust treba ispraviti&#8221;, objašnjava <strong>Saša Šimpraga</strong>, idejni začetnik i voditelj platforme. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Inicijativu podržavaju&nbsp;<a href="http://zelena-akcija.hr/hr" target="_blank" rel="noopener">Zelena akcija</a>, <a href="http://pravonagrad.org/" target="_blank" rel="noopener">Pravo na grad</a>, <a href="https://www.facebook.com/ParKticipacija/" target="_blank" rel="noopener">Parkticipacija</a>, <a href="http://sindikatbiciklista.hr/" target="_blank" rel="noopener">Sindikat biciklista</a>, <a href="http://www.mapiranjetresnjevke.com/" target="_blank" rel="noopener">Mapiranje Trešnjevke</a>, <a href="https://www.facebook.com/ZAKAJZaKAJzericu/?fref=ts" target="_blank" rel="noopener">Zakaj? Za KAJzericu!</a> te <a href="http://hdka.hr/" target="_blank" rel="noopener">Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata</a>. &#8220;Praksa širih podrška incijativa je nešto što 1POSTOZAGRAD prakticira od početka, pa tako i na nizu incijativa koje su u tijeku. 1POSTOZAGRAD sam i osnovao nakon godina samostalnog bavljenja zagovaranjem, a sve kako bi osnažio vidljivost i pospješio uspjeh incijativa. Šire podrške uvjetuju bolju recepciju kod nadležnih gradskih tijela, ali i kod medija. U slučaju Manduševca, radi se o prijateljskim organizacijama i incijativama, koje su ujedno uglavnom i najaktivnije na pitanjima javnog prostora grada. Za primjer mogu navesti izuzetno važnu incijativu Park za Kajzericu i našu najveću do sad listu podrške koja je, kao dio kampanje, uključila i niz javnih osoba&#8221;, kaže Šimpraga. &nbsp;</p>
<p>Udruga Zakaj? Za KAJzericu! prilikom povezivanja s 1POSTOZAGRAD bavila se idejom da se jedina preostala zelena površina u sredini stambenog dijela Kajzerice uredi kao park. Zbog toga su organizirali razna događanja za stanovnike kako bi se površina doživjela kao mjesto središnjeg okupljanja stanovnika, a također su organizirali sadnju voćaka kao početak urbanog vrta, gledanje zvijezda u suradnji s Hrvatskim društvom astronoma, proljetni piknik sa stanovnicima Kajzerice. &#8220;Tijekom vremena povezivali smo se s brojnim udrugama i inicijativama koje djeluju na području Grada, sa željom da se unaprijedi kvaliteta života građana. Podržali smo tako i projekt Savica za Park, građane Središća i slično&#8221;, kaže <strong>Ana Gugić</strong> iz udruge.</p>
<p>Pokretač većine spomenutih inicijativa je neplansko, šerifsko korištenje javnog prostora, konstantna izgradnja na preizgrađenim područjima koje ne prati odgovarajuća infrastruktura, ističe Gugić. &#8220;Mislim da je to glavni razlog pojavljivanja sve većeg broja inicijativa i udruga koje okupljaju pojedince u želji da se neke stvari ipak urede i srede. Pomaci su mali i spori, ali ipak postoje. Samo naša inicijativa se uspjela izboriti da se u kvartu izgrade škola i vrtić koji su godinama bili na čekanju, kao i u mnogim okolnim kvartovima koji ih još nisu dobili. Postigli smo mnoštvo malih pomaka u svrhu sređivanja života u kvartu koji nisu medijski zanimljivi, pa samim time nisu niti poznati, ali to nije niti bitno&#8221;. &#8220;Zagreb je grad koji se vodi klijentelistički i nepošteno i tu je početak problema. Incijative koje se tome protive uglavnom su reakcija na partkularne probleme, a manje politički artikulirane alternative&#8221;, istaknuo je Šimpraga koji je od recentnih incijativa istaknuo borbu za park na Savici.</p>
<p>Osim kao odraz nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Kao što je pokazao <a href="http://prostornapravda.org/nasa-voda-kako-poboljsati-upravljanje-vodoopskrbom-odvodnjom" target="_blank" rel="noopener">izvještaj</a>&nbsp;&#8220;Naša voda: Analiza upravljanja vodnim uslugama&#8221;, u Hrvatskoj dominira model birokratskog upravljanja, ali uz elemente novog javnog menadžmenta, poput koncesioniranja usluga pročišćavanja otpadnih voda i sve većeg oslanjanja na financiranje prodajom usluga potrošačima, a ne iz proračuna. Izvještaj je nastao u okviru projekta protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima Zelene akcije i partnera, a u sklopu projekta za povećanje transparentnosti u upravljanju vodnim i prostornim resursima, <a href="http://ipe.hr/" target="_blank" rel="noopener">Institut za političku ekologiju</a> izradio je <a href="http://prostornapravda.org/wp-content/uploads/2016/12/Poruka-u-boci-kblok-TISAK.pdf" target="_blank" rel="noopener">analizu</a> pod nazivom &#8220;Poruka u boci – Analiza javne politike koncesija za crpljenje vode radi flaširanja i stavljanja na tržište&#8221;.</p>
<p>Nasuprot uvriježenom mišljenju o Hrvatskoj kao zemlji neograničenih vodnih resursa, ako se gledaju samo obnovljive zalihe podzemne vode koje se u pravilu koriste za ljudsku potrošnju, za razliku od površinskih i vanjskih vodnih resursa, analiza je ukazala da bi vodno bogatstvo trebalo koristiti racionalnije. Trenutno raspolažemo s oko 2000 metara kubičnih najkvalitetnijeg vodnog resursa, obnovljivih podzemnih zaliha vode, po stanovniku. Vodu za ljudsku potrošnju kroz uslugu javne vodoopskrbe crpe i isporučuju isključivo javna poduzeća, a crpe i pakiraju odnosno flaširaju radi prodaje na tržištu isključivo privatna poduzeća. Dok flaširanje mineralne gazirane vode ima višestoljetnu povijest, u Hrvatskoj se tek u posljednjih petnaest godina u znatnijoj mjeri počinje flaširati i negazirana voda.&nbsp;</p>
<p>Voda je u Hrvatskoj zakonski određena kao opće dobro, pa privatna poduzeća koja vodu namjeravaju koristiti u gospodarske svrhe moraju odlukom Vlade dobiti pravo korištenja u obliku koncesije na osnovu koje su državi dužni plaćati koncesijsku naknadu. Prema zakonskom okviru, koncesije se iznimno dodjeljuju na zahtjev, no u praksi to se pokazuje kao pravilo. Također, koncesije za zahvaćanje vode za tehnološke potrebe proizvođačima flaširane vode često se dodjeljuju zajedno s koncesijama za flaširanje vode, pa se ista voda koristi za dvije različite namjene. To često dovodi do zloupotreba jer su koncesijske naknade za tehnološke potrebe čak 187 puta manje.</p>
<p>Trinaest privatnih poduzeća, od kojih su tri najveća i s najvećim prihodima Jamnica, Podravka i Cedevita, godišnju koncesijsku naknadu plaćaju prema količini zahvaćene vode u iznosu od 3 lipe po litri zahvaćene vode. Do 2010. tu su naknadu plaćali prema 2,5 posto od prihoda od prodaje flaširane vode, no nakon zajedničkih lobističkih napora spomenutih poduzeća, koncesijska je naknada određena na iznos od 3 lipe. Stoga ne čudi da je Republika Hrvatska u 2015. godini uprihodila oko 13 milijuna kuna na ime koncesijskih naknada, a prihodi domaće industrije flaširane vode procjenjuju se na oko milijardu kuna godišnje. Istodobno, Hrvatska je na 12. mjestu u svijetu po potrošnji flaširane vode, unatoč kvalitetnoj i do 1000 puta jeftinijoj vodi iz javne vodoopskrbe.</p>
<p>Svakako, problem flaširane vode dovodi nas do širih društvenih pitanja. Zaštita prirodnih resursa općenito nije na zadovoljavajućoj razini, a problem dostupnosti besplatne pitke vode &nbsp;jedan je od njenih efekata. Nije naodmet spomenuti da je 2010. pri glasanju o Rezoluciji Ujedinjenih naroda o pravu na pristup pitkoj vodi i odvodnji otpadnih voda kao ljudskom pravu Republika Hrvatska bila suzdržana, te da petnaest posto stanovnika još uvijek nema pristup javnoj vodovodnoj mreži. <strong>Werner Wiartalla</strong>, stručnjak za energetsku i financijsku održivost berlinskog društvenog centra <a href="http://www.ufafabrik.de/en" target="_blank" rel="noopener">Ufa Fabrik</a>, predstavio je početkom listopada 2016. u Zagrebu koncept ekološke održivosti centra. Tom je prilikom istaknuo da mu se čini nevjerojatnim da još uvijek zalijevamo toalete pitkom vodom, dok nam isto ne bi palo napamet da činimo i s vinom. Vino, naime, poentirao je, veoma cijenimo. U Hrvatskoj se još uvijek, na legislativnoj razini, ali i razini građanske svijesti, ne promišlja o mjerama za ponovno korištenje voda, odvodnju koja ne zahtijeva prijenos otpada putem pitke vode, poticanje skupljanja kišnice, kao što se ne sprječava betonizacija izvora ili prirodnih ležišta pitke vode ili devastacija krškog tla.</p>
<p>Program <em>Voda i javni prostor</em>, kojem je u fokusu pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro, zaključen je, kao i projekt u sklopu kojeg je proveden &#8211; <a href="http://arspublicae.tumblr.com/" target="_blank" rel="noopener">Ars Publicae</a>. No, kao što naglašava Saša Šimpraga, &#8220;borba za vodu kao javno dobro počinje na konkretnoj česmi. Kao i ranijih godina, i program<em> Voda i javni prostor</em> ostavlja grad boljim nego kakav je bio kad je program počinjao. Niz incijativa za popravak postojećih česmi, koje su pokrenute kroz program i u suradnji s 1POSTOZAGRAD, ove će godine imati prve rezultate. Bio je to prvi korak prema novoj mreži javnih česmi&#8221;. Stoga je nedavno platforma 1POSTOZAGRAD objavila radni prijedlog nove mreže javnih česmi u Zagrebu o kojem detaljnije možete čitati <a href="http://1postozagrad.tumblr.com/post/157632068279/javno-savjetovanje-radni-dokumentincijativa" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a> te se uključiti u raspravu.</p>
<p>Prema prijedlogu, nužno je voditi računa da česma bude dostupna svima podjednako: djeci, odraslima, starijima i osobama s invaliditetom, odnosno potrebno je uvažiti ljudsku raznolikost po pitanju mogućnosti dosezanja slavine. Kod novih javnih česmi mogućnost konzumacije vode svakako bi trebala biti osigurana i za životinje. Nove gradske česme trebale bi biti suvremeno oblikovane, jedinstvene i prepoznatljive. Time bi, s jedne strane, javni prostor bio opremljen sadržajem koji je nasušno poteban i predstavlja civilizacijski minimum, s druge bi strane bio manifestiran dizajnerski potencijal oblikovanja komunalne opreme koja ulazi u javni prostor grada, te s treće strane, takva bi mreža afirmirala vodu kao javno dobro. &nbsp;</p>
<p><span style="font-size: x-small;"><span style="font-family: Arial; color: #888888; background-color: #ffffff; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta </span><span style="font-family: Arial; color: #888888; background-color: #ffffff; font-style: italic; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Zamagljene slike budućnosti</span><span style="font-family: Arial; color: #888888; background-color: #ffffff; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jarunski i drugi zagrebački otoci</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/jarunski-i-drugi-zagrebacki-otoci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Nov 2016 15:17:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Most slobode]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[zagrebački otoci]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=jarunski-i-drugi-zagrebacki-otoci</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Zagrebački otoci</em> naziv je završne šetnje u sklopu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Šesta i završna šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em> projekta<em> Ars Publicae</em> Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) nazvana je <em>Zagrebački otoci</em>, a održat će se u subotu,<strong> 5. studenog</strong>&nbsp;2016. s početkom u <strong>11 sati</strong> na <strong>Obali Savke Dabčević &#8211; Kučar</strong>, kod <strong>Mosta slobode.&nbsp;</strong></p>
<p>Manje je poznato da je Zagreb grad koji je imao i još uvijek ima svoje otoke. Šetnja će tematizirati aktualno stanje, planove i perspektive koji uključuju prisustvo otoka kroz povijest i sadašnjost: od srednjovjekovnog Otoka sv. Jakova s crkvom i samostanom, preko nekadašnjeg Zaprudskog otoka čija je memorija očuvana do danas u imenu katastarske čestice, do postojećih jarunskih i drugih zagrebačkih otoka. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Voditelj šetnje je <strong>Saša Šimpraga</strong>.&nbsp;</p>
<p>Predviđeno trajanje šetnje je oko 2 sata, a završava na okretištu kod Savskog mosta.&nbsp;</p>
<p>Sudionici šetnje će se pridružiti polaznicima Seminara za hodače i uključiti u jednu od incijativa, onu za postavljanje česme s besplatnom pitkom vodom na okretištu kod Savskog mosta kao jednom od najfrekventnijih zagrebačkih terminala i mjestom gdje takav sadržaj nedostaje.&nbsp;</p>
<p>Sve šetnje u sklopu programa <em>Voda i javni prostor</em> pogladajte<a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/137276798629/ars-publicae-tematske-%C5%A1etnje-programa-voda-i" target="_blank" rel="noopener"> ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Racionalno i lako provedivo rješenje</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/racionalno-i-lako-provedivo-rjesenje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Oct 2016 10:05:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_javniprostor]]></category>
		<category><![CDATA[ars publicae]]></category>
		<category><![CDATA[Nera nejašmić kozina]]></category>
		<category><![CDATA[petar kozina]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[vodek]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=racionalno-i-lako-provedivo-rjesenje</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na natječaju projekta <em>Ars Publicae</em> za idejno rješenje nove zagrebačke česme prvu nagradu osvojio je rad <em>Vodek</em> autora Nere Nejašmić Kozine i Petra Kozine.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Rad <em>Vodek</em> autora <strong>Nere Nejašmić</strong> <strong>Kozine</strong> i <strong>Petra Kozine</strong> osvojio je prvu nagradu na natječaju projekta <em>Ars Publicae</em> za idejno rješenje nove zagrebačke česme. Natječaj je raspisan u okviru ovogodišnjeg programa <a href="http://arspublicae.tumblr.com/" target="_blank" rel="noopener">Voda i javni prostor</a> te procesa zagovaranja veće dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba. Njime se prvenstveno nastoji lansirati ideja nove zagrebačke česme, odnosno ukazati na potrebu veće dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru grada. U okviru skromnog umjetničkog projekta nije planirano ponuditi finalno rješenje koje bi se implementiralo, već potaknuti Grad da na temelju kvalitetnog programa, u odgovarajućim uvjetima i s kompetentnim žirijem sam raspiše natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme i krene u njihovu realizaciju.</p>
<p>Odabir najkvalitetnijih od sedamnaest pristiglih radova temeljio se na kombinaciji i uravnoteženosti između oblikovanja tj. forme i predloženih materijala, funkcije i mogućnosti korištenja te doživljaja pri korištenju samih korisnika svih profila. Ocjenjivala se razrađenost prijedloga, mogućnosti njegove implementacije u različite javne gradske prostore te potencijala, odnosno mogućnosti dodatne razrade s ciljem udovoljavanja svih navedenih kriterija. Pobjednički projekt opisan je kao &#8220;racionalno i lako provedivo rješenje, primjenjivo na različite gradske prostore. Dobro promišljanje pristupa vodi za različite korisnike, jedan glavni vodni priključak na tri razine. Prijedlog je ponudio mogućnost razrade kroz implementaciju različitih materijala i oslikavanja tijela česme kao i dodatnog info sadržaja sugeriranog prijedlogom česmi kao info punktova o zagrebačkim temama vezanim uz vodu&#8221;.&nbsp;</p>
<p>U ovom trenutku otvorenom ostaje mogućnost realizacije jedne česme po prvonagrađenom rješenju na nekoj od gradskih lokacija, a u daljnjem zagovaračkom procesu potrebe službenog gradskog natječaja za nove zagrebačke česme, predložit će se da se nagrađeni autori i autorice uključe kao pozvani sudionici, stoji u priopćenju.&nbsp;</p>
<p>Svi pristigli natječajni prijedlozi bit će izloženi krajem listopada na tribini na temu nove zagrebačke česme u organizaciji projekta <em>Ars Publicae</em>.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Aktualno stanje, planovi i perspektive</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/aktualno-stanje-planovi-i-perspektive/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 08 Sep 2016 12:16:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novi Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Voda u javnom prostoru Novog Zagreba]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=aktualno-stanje-planovi-i-perspektive</guid>

					<description><![CDATA[<p>Održava se peta šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa Voda i javni prostor. Tema je <em>Voda u javnom prostoru Novog Zagreba</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Peta šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa VODA I JAVNI PROSTOR nazvana je <em>Voda u javnom prostoru Novog Zagreba</em>, a održavs se u nedjelju, <strong>18. rujna</strong> 2016. s početkom u <strong>18 sati</strong> na <strong>uglu ulica Vjenceslava Richtera i Ede Murtića</strong> (Središće). &nbsp;</p>
<p>Šetnja će tematizirati aktualno stanje, planove i perspektive koji uključuju prisustvo elementa vode u javnom prostoru Novog Zagreb: od nekadašnjih i postojećih rukavaca i jezera do fontana i punktova s besplatnom pitkom vodom.</p>
<p>Voditelj šetnje je <strong>Saša Šimpraga</strong>.</p>
<p>Predviđeno trajanje je oko 2,5 sata, a šetnja završava u Dugavama.</p>
<p>Projekt Ars Publicae Udruge za intedisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) primarno se bavi pitanjima umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru te javnim prostorom općenito.</p>
<p>Programom VODA I JAVNI PROSTOR u 2016. godini u fokusu je pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro.</p>
<p>Šetnja se održava u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD, Seminarom za hodače, međunarodnim projektom ACTOPOLIS i Facebook grupom Krenimo.</p>
<p>Kako je bilo na ranijim šetnjama pogledajte <a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/147154684799/%C5%A1etnja-vodopadi-9-srpnja-2016" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>. &nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Memorija vodotoka</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/memorija-vodotoka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 30 Jun 2016 09:53:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ars publicae]]></category>
		<category><![CDATA[david kabalin]]></category>
		<category><![CDATA[potok]]></category>
		<category><![CDATA[Razne lokacije]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=memorija-vodotoka</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rad Davida Kabalina <em>Potok</em> bit će izveden u okviru programa Voda i javni prostor projekta Ars Publicae.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Izvedba je zakazana za petak, <strong>8. srpnja</strong>, na lokacijama Tkalčićeve i Splavnice u vremenu od <strong>17</strong> do <strong>21 sat</strong>, a otvorenje će se održati isti dan u Tkalčićevoj ulici ispred kućnog broja 14 u <strong>18.30 sati</strong>. &nbsp;</p>
<p>Odabrana privremena intervencija tematizira nevidljivi tok potoka Medveščaka na potezu današnje Tkalčićeve ulice (nekadašnje ulice zvane Potok), na dijelu od Krvavog mosta do Splavnice i to na tragu (re)afirmacije memorije konkretnog vodotoka, ali i uopće vidljivosti potoka u gradu kao poželjnog elementa javnog prostora i to oslanjajući se na povijest lokacije.&nbsp;</p>
<p>Rad ujedno dodiruje neprimjerenu eksploatiranost javnog prostora terasama kafića, odnosno poslužit će i kao komentar rastućeg problema prekomjerne komercijalizacije javnih prostora.</p>
<p>Ukazujući na infrastrukturu nekadašnjih potoka, rad ujedno potiče buduća urbanistička promišljanja u smjeru (re)valorizacije vodotoka gradskih potoka.</p>
<p>Rad je odabran je za realizaciju na javnom natječaju na temu ovogodišnjeg programa VODA I JAVNI PROSTOR &nbsp;projekta Ars Publicae Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) .</p>
<p>David Kabalin rođen je u Rijeci 1978, živi u Zagrebu i radi kao samostalni arhitekt. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te nakon diplome radio u nekoliko zagrebačkih arhitektonskih ureda (Njiric+, studio BF i Brigada). &nbsp;Godine 2015. magistrirao je zaštitu spomenika i lokaliteta pri Raymond Lemaire International Center for Conservation u Leuvenu (Belgija). Autor je nekoliko privremenih i stalnih intervencija u javnom prostoru. Njegov rad nazvan “Crvena linija” izveden je 2015. godine u sklopu programa TROMOSTOVLJE projekta Ars Publicae.&nbsp;</p>
<p>Projekt Ars Publicae Udruge za intedisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) pokrenut je 2010. godine u Zagrebu, a primarno se bavi pitanjima umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru te javnim prostorom općenito.&nbsp;</p>
<p>Programom “VODA I JAVNI PROSTOR” u 2016. godini u fokusu je pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro.</p>
<p>Autor programa i voditelj projekta je <strong>Saša Šimpraga</strong>, a suradnice su <strong>Antonija Komazlić</strong> i<strong> Sonja Leboš</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od okretišta do kupališta</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/od-okretista-do-kupalista/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Jun 2016 15:31:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[arspublicae]]></category>
		<category><![CDATA[Okretište Črnomerec]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=od-okretista-do-kupalista</guid>

					<description><![CDATA[<p>Treća šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em> tematizira potencijale javnog prostora uz trasu potoka Črnomerca.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Treća šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa<em> Voda i javni prostor</em> projekta Ars Publicae nazvana je &#8220;Od okretišta do kupališta&#8221;, a održat će se u subotu,<strong> 2. srpnja</strong>, s početkom u<strong> 17.30 sati</strong> na okretištu tramvaja Črnomerec (kod ZET-ove kućice). &nbsp;</p>
<p>Programom <em>Voda i javni prostor</em> u 2016. godini u fokusu je pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro.</p>
<p>Program obuhvaća produkciju novih angažiranih umjetničkih radova u javnom prostoru. Predviđeno je tradicionalno održavanje javnog natječaja za umjetničke intervencije, te jedna intervencija umjetnika na poziv tima projekta.&nbsp;</p>
<p>Realizacija umjetničkih radova poslužit će i kao povod stvaranja znanja o gradu i njegovim potencijalima putem urbanološkog istraživanja i produkcije. Šetnja tematizira potencijale javnog prostora uz trasu potoka Črnomerca, a voditelj je <strong>Saša Šimpraga</strong>. Predviđeno trajanje šetnje je oko 2 sata.</p>
<p>Šetnja se održava u suradnji projekta s platformom 1POSTOZAGRAD i programom Seminar za hodače. Sve ostale održane i planirane šetnje u sklopu programa <em>Voda i javni prostor</em> možete vidjeti <a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/137276798629/ars-publicae-tematske-%C5%A1etnje-programa-voda-i" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Peščenički arhipelag</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/pescenicki-arhipelag/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 May 2016 14:36:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[anica mazura]]></category>
		<category><![CDATA[Peščenički arhipelag]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[Savica]]></category>
		<category><![CDATA[seminar za hodače]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pescenicki-arhipelag</guid>

					<description><![CDATA[Održava se druga šetnja u sklopu programa Voda i javni prostor koju vode Saša Šimpraga i Anica Mazura.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Druga šetnja u sklopu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em> projekta <strong>Ars Publicae</strong> je na temu<em> Peščenički arhipelag</em>, a održat će se u subotu, <strong>21. svibnja</strong>&nbsp;s početkom u<strong> 17.30</strong> na uglu ulica Milke Trnine i Branka Gavelle (tramvajska stanica Folnegovićevo naselje na Držićevoj).&nbsp;</p>
<p>Uz neke manje uobičajene peščeničke staze, šetnja uključuje i najveći preostali rukavac Save iz vremena prije njene regulacije te dvanaest jezera Savice – jedan od najvažnijih zagrebačkih ornitoloških rezervata.</p>
<p>Voditelji šetnje su <strong>Saša Šimpraga</strong> i<strong> Anica Mazura</strong>, a p<span style="line-height: 20.8px;">redviđeno trajanje šetnje je oko tri sata.</span></p>
<p>Šetnja se održava u suradnji projekta s platformom 1POSTOZAGRAD, Seminarom za hodače i u okviru zagrebačkog ciklusa Jane’s Walk.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Podizanje kvalitete javnog prostora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/podizanje-kvalitete-javnog-prostora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Apr 2016 14:30:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_javniprostor]]></category>
		<category><![CDATA[1postozagrad]]></category>
		<category><![CDATA[ars publicae]]></category>
		<category><![CDATA[katerina duda]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=podizanje-kvalitete-javnog-prostora</guid>

					<description><![CDATA[<p>U sklopu projekta Ars Publicae raspisan je javni natječaj za privremenu umjetničku intervenciju na temu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pripremila: Martina Domladovac</p>
<p>U sklopu projekta <em>Ars Publicae</em> Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (<a href="https://www.facebook.com/UdrugaIII" target="_blank" rel="noopener">UIII</a>) raspisan je javni natječaj za privremenu umjetničku intervenciju na temu ovogodišnjeg programa <em>Voda i javni prostor</em>. Projekt <em>Ars Publicae</em> pokrenut je 2010. godine u Zagrebu, a primarno se bavi pitanjima umjetničkog sadržaja u javnom prostoru te javnim prostorom općenito. Projekt je jedinstven u RH po kombiniranju kulturno-umjetničkog i istraživačkog rada s aktivističkim djelovanjem i zagovaranjem javnih dobara pred javnom upravom, što se provodi u suradnji s volonterskom platformom <a href="http://1postozagrad.tumblr.com/" target="_blank" rel="noopener">1POSTOZAGRAD</a>.</p>
<p>Programom <em>Voda i javni prostor</em> tijekom 2016. godine u fokusu je pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro. Cilj programa je afirmacija, zagovaranje i podizanje kvalitete javnog prostora i oblikovanja grada posredstvom suvremene umjetničke, kulturne i refleksivne produkcije te poticanje umjetničkih intervencija i performativnih akcija s namjerom propitivanja prostornih politika, poimanja javnog dobra, načina na koji nastaje izgrađeni okoliš, te planiranja njegovog oblika i sadržaja.</p>
<p>U sklopu natječaja <em>Ars Publicae</em> i programa <em>Tromostovlje,</em> u listopadu 2015. godine izveden je rad <strong>Katerine Duda</strong> i <strong>Vlatke Blakšić</strong>, <em>Zicni se!</em> Rad se sastojao od gerilskog postavljanja klupica za sjedenje na Savskom okretištu, koji unatoč visokoj frekvenciji putnika nikad nije adekvatno uređen te je još uvijek bez temeljne komunalne opreme i osnovnih potreba poput javnog wc-a, besplatne pitke vode ili &#8211; klupa. Instalacija ove nadogradnje, odnosno postavljanje posebnih montažnih sjedišta na zaštitnu ogradu koju putnici ionako već koriste kao odmorište, pretpostavljala je &#8220;uključivanje građana u njezino postavljanje kao i promišljanje prostora koji svakodnevno koriste&#8221;.&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;</span></p>
<p>Temeljem ovogodišnjeg natječaja odabrat će se jedan prijedlog koji će se realizirati u okviru aktivnosti projekta u 2016. godini. Umjetnička intervencija može poslužiti kao povod stvaranja znanja o gradu i njegovim potencijalima s posebnim naglaskom na stremljenja podizanja kvalitete javnog prostora, kulture prostora općenito te osobito svjesnosti o vodi kao javnom dobru te pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba. Tema vode u javnom prostoru uključuje izvore, česme, pumpe, fontane, postojeće ili napuštene bazene, bunare, slapove, brzace, potoke i njihove vidljive i nevidljive tokove, rijeku Savu i njene rukavce, sprudove, gradska jezera, postojeće i nekadašnje otoke, kišu, lokve, žljebove, poplave, vodoopskrbnu i općenito infrastrukturu vezanu uz vodu u gradu (elementi kao što su kanali, šahtovi, mostovi itd.), gradski nomenklaturu vezanu uz vodu i sve ostale urbane momente koji se mogu dovesti u direktnu ili indirektnu vezu s temom programa, stoji u natječaju.</p>
<p>Uvjete natječaja otvorenog do 15. svibnja 2016. godine, potražite <a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/142643492614/javni-natje%C4%8Daj-za-umjetni%C4%8Dku-intervenciju-na-temu" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Voda kao javno dobro</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/voda-kao-javno-dobro/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Mar 2016 12:44:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Park Ribnjak]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[VODA I JAVNI PROSTOR]]></category>
		<category><![CDATA[Voda u centru grada]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=voda-kao-javno-dobro</guid>

					<description><![CDATA[<p>Programom VODA I JAVNI PROSTOR tematizira se pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba. U sklopu programa održava se šetnja <em>Voda u centru grada</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U skromnim uvjetima, programom <em>VODA I JAVNI PROSTOR</em> u 2016. godini projekt<em> Ars Publicae</em> Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (<a href="https://www.facebook.com/UdrugaIII" target="_blank" rel="noopener">UIII</a>) tematizira pitanje (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, vode kao elementa javnog prostora te općenito vode kao javnog dobra.</p>
<p>Prva šetnja u sklopu programa i na temu <em>Voda u centru grada</em> održat će se u subotu,<strong>19. ožujka</strong> 2016. s početkom u <strong>11.30 sati</strong> u <strong>parku Ribnjak</strong> (ispred kult. centra).&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;">Voditelj šetnje je </span><strong style="line-height: 20.8px;">Saša Šimpraga</strong><span style="line-height: 20.8px;">, autor i voditelj projekta. </span><span style="line-height: 20.8px;">Predviđeno trajanje šetnje je oko 2 sata, a u planu je obilazak poznatih i nepoznatih, odnosno nekih inače za javnost nedostupnih dijelova grada u centru Zagreba.&nbsp;</span></p>
<p>Šetnja je uvod u planirani javni natječaj projeta <em>Ars Publicae</em> za umjetničke intervencije na temu vode u javnom prostoru Zagreba.&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;">Ujedno, sa šetnjom započinju prve incijative za poboljšanje grada na temu vode u javnom prostoru i to u suradnji projekta s platformom <em>1POSTOZAGRAD</em>, <a href="http://blog.goethe.de/actopolis/pages/seminar-for-walkers.html" target="_blank" rel="noopener">Seminarom za hodače</a> i Facebook grupom <a href="https://www.facebook.com/Krenimo-181042625606495/?fref=ts" target="_blank" rel="noopener">Krenimo</a>. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</span></p>
<p>Sve ostale planirane šetnje u sklopu programa <em>Voda i javni prostor</em> možete vidjeti <a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/137276798629/ars-publicae-tematske-%C5%A1etnje-programa-voda-i" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p>Projekt <em>Ars Publicae</em> primarno se bavi pitanjima umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru te javnim prostorom općenito. Sve dosadašnje umjetničke i druge intervencije nastale u sklopu aktivnosti projekta pronađite <a href="http://arspublicae.tumblr.com/post/96209428614/dosada%C5%A1nje-intervencije-projekta-ars-publicae" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
