Forum za slobodu odgoja, u sklopu projekta South East Europe Youth and Media Initiative koji financira Fondacija Otvoreno društvo, organizira konferenciju naziva Mladi u medijima: izazovi i perspektive koja će biti održana od 9.30 do 17 sati, 21. veljače, na Sveučilištu u Zagrebu, Ulica kralja Zvonimira 8. 

Cilj je konferencije raspraviti pitanja vezana uz mlade i medije u Hrvatskoj, pitanje medijske pismenosti mladih, kao i vidjeti koje su buduće perspektive u obrazovanju mladih po pitanju medija i kritičkog promišljanja o medijskim sadržajima.

Na konferenciji će biti predstavljeni i rezultati istraživanja Mladi i mediji u kojem je sudjelovalo 11 zemalja iz regije, a poseban naglasak će biti stavljen na rezultate dobivene u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo preko 4000 mladih osoba te niz organizacija mladih, medijskih organizacija te predstavnika medija. Nakon jutarnjeg dijela konferencije, bit će organiziran i popodnevni dio u kojemu će mladi i stručnjaci koji rade s mladima moći sudjelovati na radionicama, nakon čega će biti formulirane zajedničke preporuke namijenjene daljnjim zagovaračkim aktivnostima.

Panel Mladi i mediji u Hrvatskoj – kontekst i stanje moderirat će Vesna Mihoković Puhovski, a sudjeluju Domagoj Morić, istraživač i voditelj projekta Foruma za slobodu odgoja, Vlasta Ilišin, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Boris Postnikov, Služba za javnu komunikaciju Ministarstva kulture, te Danijel Labaš, Odjel za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Panel Medijska pismenost mladih u Hrvatskoj –  izazovi i perspektive moderirat će Eli Pijaca Plavšić, a govornici su Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Martina Horvat, voditeljica Edukacijskog centra GONG-a, te Krešimir Mikić, Učiteljski fakultet u Zagrebu. 

Panel raspravu pod nazivom Programi i sadržaji usmjereni mladima i za mlade moderira Ana Karlović, a sudjeluju Ivan Vlašić, glavni urednik Radija Student, Kristina Baticeli, Televizija Student, Marko Matijević, osnivač portala Srednja.hr i Leona Slatković Harčević, glavna urednica portala Studentski.hr. 

Svi sudionici konferencije dobit će policy brief te potvrdu o sudjelovanju na konferenciji, a zbog ograničenog broja mjesta, potvrdite svoje sudjelovanje ispunjavanjem kratkog upitnika koji možete pronaći ovdje. Organizatori napominju da ne mogu osigurati putne troškove te troškove smještaja za sudjelovanje na konferenciji. 

Ovdje pronađite raspored konferencije. Za sve upite obratite se na jednu ili drugu adresu elektroničke pošte.

“Naš školski sustav stvara ljude koji ne znaju koja je vrijednost građanske aktivnosti, ne znaju koja je njihova uloga u stvaranju društva i ne osjećaju se pozvani sudjelovati u tome”. Tim je riječima započeo svoje izlaganje učenik Tin Puljić na konferenciji za novinare u organizaciji GOOD inicijative. Puljić, član tima pobjednika svjetskog debatnog natjecanja, svoja je iskustva susreta s učenicima iz drugih obrazovnih sustava koji provode građanski odgoj i obrazovanje sažeo tako da je ustvrdio da GOO značajno povećava količinu poznavanja demokratskih načela i vrijednosti te informiranost, a da se učenici iz drugih zemalja razlikuju od hrvatskih srednjoškolaca po tome što češće imaju stav o važnim društvenim pitanjima. Kao primjer naveo je aktualnu situaciju iznimnog priljeva migranata kao moment u kojem je ključno pokazati solidarnost i ljudskost prema ljudima: “To su vrijednosti i ideali do kojih nećemo doći ako ljude poučavamo samo teorijskom znanju i tako da školstvo priprema ljude samo za tržište rada, već tako da od malih nogu ljude učimo zašto je ključno pokazati osnovne ljudske vrijednosti, poštovanje prema ljudima odakle god dolazili i neki osnovi respekt prema ljudskim pravima. Tome služi građanski odgoj i obrazovanje”, zaključio je Tin.

Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja naglasila je zabrinjavajuće preliminarne rezultate istraživanja iz kojih proizlazi da se hrvatski srednjoškolci najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža: “Upravo produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije”. Vezano uz to, Puljić je zaključio da je škola najbolji agent za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja: “Uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove nije samo pružiti znanje koje je učenicima bitno za osobni probitak već ih naučiti životu u zajednici. Ako država smatra da su neke vrijednosti bitne i na njima zasniva svoj politički sustav, onda država unutar svojeg obrazovanja kojim upravlja i koje financira ima dužnost te vrijednosti prenijeti. Ne može očekivati da se demokratska načela među ljudima pojavljuju niotkuda, demokratska se načela prenose”.

Svoje viđenje potrebe za sustavnim i kvalitetnim uvođenjem GOO-a u škole Puljić je objasnio ovako: “Naše društvo u obrascima razmišljanja ne ide naprijed već natrag. Ključno je da se donese kurikularna reforma jer iz obrazovanja sve kreće, ako ne obrazujemo djecu nećemo obrazovati ni buduće roditelje ni buduće profesore, kadar koji će ponovno graditi ovo društvo i kretati u novi ciklus. Naše političke elite moraju stati i razmisliti i svoj politički kapital utrošiti u to da nešto zaista promjene “. Na ovaj je način GOOD inicijativa na prvi dan školske 2015/16. godine predstavila kampanju za razvoj građanske kompetencije i promicanje odgovornog sudjelovanja mladih kroz građanski odgoj i obrazovanje. Prema odluci Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, od prošle školske godine Građanski odgoj i obrazovanje provodi se međupredmetno, bez uvođenja novih tema, a odlukom ministra Mornara u tridesetak je škola u osmim razredima eksperimentalno uveden predmet GOO-a. Upravo su s radom počele stručne radne skupine za kurikulume područja i međupredmetnih tema, među kojima je i građansko obrazovanje, te za kurikulume predmeta, među kojima je i Politika i gospodarstvo. S obzirom na postojeće potrebe koje govore o nedovoljno razvijenoj građanskoj kompetenciji mladih i nedovoljnom korištenju potencijala obrazovnog sustava da osigura mladima razvoj tih kompetencija, GOOD inicijativa poziva da se ovo područje unaprijedi unutar cjelovite kurikularne reforme. 

Na konferenciji za novinare u ime GOOD-a govorila je Emina Bužinkić. Istaknula je interes inicijative da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta. Neodgovarajući model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja stvorio je još dublju polarizaciju spram građanskog odgoja u društvu, te stoga GOOD inicijativa očekuje od Ministarstva i Agencije da objave rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a u međupredmetnoj provedbi i u zasebnom predmetu koji se provodio u tridesetak škola.

Tijekom ove godine inicijativa će provoditi javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom Naučimo biti veliki. Cilj kampanje je informirati o GOO-u te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu. Javna kampanja osmišljena je na temelju podataka dobivenih iz dvaju velikih istraživanja provedenih tijekom 2015. godine. Rezultate ispitivanja stavova građana o njihovim pravima i sudjelovanju u političkom odlučivanju potražite ovdje, a uskoro će biti objavljeni i rezultati drugoga koje se bavilo ispitivanjem maturanata srednjih škola o građanskim kompetencijama. Šest promotivnih video spotova koji obrađuju šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja (društvena, ljudsko-pravna, politička, gospodarska, ekološka i interkulturalna) bit će emitirani na televizijskim postajama i objavljeni na društvenim mrežama. Osim onih namijenjenih široj javnosti, GOOD inicijativa planira tijekom ove i sljedeće godine provesti niz aktivnosti koje uključuju organiziranje okruglih stolova, konferencija te sastanaka s različitim dionicima kako bi ih informirali o važnosti kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja u škole.

Kampanju i aktivnosti inicijative pratite na službenim stranicama gdje se možete uključiti i u diskusiju o potrebi sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U promociji knjige sudjelovat će dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov (urednica Biblioteke Znanost i društvo), dr. sc. Benjamin Perasović (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, recenzent), prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš (Filozofski fakultet u Zagrebu, recenzentica), prof. dr. sc. Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti, recenzent) i urednica knjige prof. dr. sc. Vlasta Ilišin.

Promocija će se održati u Uredu za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu, odnosno Kući Europe (Augusta Cesarca 6) u srijedu, 15. travnja u 11 sati.