vladimir stojsavljević – Kulturpunkt

Prostor i mjesto inovacije

Vatroslav Miloš — Mon, 06 Feb 2017 14:12:06 +0000

Šezdestih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, studentsko kazalište bilo je prostor i mjesto inovacije. U ondašnjoj državi iskorišteno je stvaranje kazališta u studentskim redovima za otvaranje međunarodnih komunikacija. Pokrenut je IFSK (Internacionalni festival studentskih kazališta), a u Studentskom centru osnovana je Komorna pozornica koja će postati Teatar ITD. Važno je što tada na toj pozornici najviše borave članovi Studentskog eksperimentalnog kazališta.

Temelj za društveno političke aktivnosti ipak je stvaralaštvo pojedinaca i njihove formalne i sadržajne ideje. Gost tribine koja će se održati u srijedu, 8. veljače s početkom u 19 sati je redatelj, danas i pisac, Miro Međimorec, koji je svojim prvim predstavama bio istinski reformator klasičnog kazališta. Voditelj tribine je Vladimir Stojsavljević.

Dinamika knjižne razmjene

Matija Mrakovčić — Thu, 14 Nov 2013 12:09:18 +0000

Na inicijativu portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info i u suorganizaciji s udrugom Knjižni blok na zagrebačkom je sajmu knjiga Interliber održan radni sastanak predstavnika knjižnih sektora Hrvatske i Srbije.

S hrvatske strane, osim inicijatora i koordinatora sastanka Nenada Bartolčića i predstavnika nakladnika iz Knjižnog bloka (Simona Goldstein, Seid Serdarević) te Zajednice nakladnika i knjižara (Mišo Nejašmić), prisutni su bili i predstavnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Kristina Romić, Nela Marasović), sajma knjiga Interliber (Zoran Ušurić) te pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici dva najveća srpska udruženja izdavača (Zoran Hamović, Gojko Božović iz Udruženja profesionalnih izdavača, te Vuk Vukičević iz Udruženja izdavača i knjižara), Narodne biblioteke (Dragan Purešić, Milena Dorđijević) te Mladen Vesković ispred srpskog Ministarstva kulture i informisanja.

Tema razgovora bili su brojni problemi s kojima se izdavači susreću u svojim nastojanjima otvaranja, odnosno povećanja tržišta. Visoki administrativni troškovi pri prekograničnom prometu knjiga, preskupi izlagački prostori na sajmovima knjiga, problematika autorskih prava, nedovoljna informiranost o produkciji knjiga i modelima uređivanja domicilnih knjižnih tržišta, obostrano slični problemi s razvojem e-knjige i e-nakladništva i slično, u određenoj mjeri ipak usporavaju razvoj međusobne suradnje, potencijal koje je ipak znatno veći od sadašnjih praksi.

Iako je sličnih sastanaka bilo ranijih godina, ovaj je put uključen veći krug sudionika, a činjenica da su i resorna ministarstva i Hrvatske i Srbije pokazala zanimanje i spremnost da se u okviru svojih nadležnosti aktivno uključe u unapređenje postojećih oblika suradnji sastanku su dale i jednu novu dimenziju.

Na sastanku je naglašena i nužnost boljeg međusobnog informiranja, upoznavanje s pojedinačnim modelima i načinima uređivanja odnosa i sasvim konkretnih praksi na knjižnom tržištu, i sudionici su se složili da nije neophodno da svaka sredina kreće praktično od nule ako u onoj drugoj postoje već primjeri koji funkcioniraju odnosno već se uspješno provode u praksi.

Dogovorena je dinamika idućih koraka, susreta i nastavka dijaloga, kao i osmišljavanje sasvim konkretnih projekata zajedničke suradnje.

Izvor: Moderna vremena Info

Sa zrnom soli

Vatroslav Miloš — Tue, 29 May 2012 11:40:06 +0000

U Tuzli se svake godine održavaju Međunarodni književni susreti Cum grano salis, u sklopu kojih se dodjeljuje nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Žiri u sastavu Zdenko Lešić, Predrag Matvejević, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Irfan Horozović odabrat će finaliste i najbolji roman koji će na ovogodišnjim, 12. Međunarodnim književnim susretima osvojiti tu prestižnu nagradu. Ove je godine u izbor od 17 romana ušlo njih po pet iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, četiri iz Crne Gore i tri iz Srbije, a za njihov izbor zaduženi su, jedankim redoslijedom, Emir Imamović, Jagna Pogačnik, Pavle Goranić i Vladimir Arsenić.

Selektorica za Hrvatsku Jagna Pogačnik odabrala je romane Kalendar Maja Zorana Ferića, Đavli od papira Zorana Pilića, Drenje Luke Bekavca, Ovdje neće biti čuda Gorana Ferčeca te Život bez imena Vladimira Stojsavljevića.

Dobitnik nagrade bit će poznat za vrijeme trajanja Međunarodnih književnih susreta Cum grano salis, a koji se ove godine održavaju od 6. do 9. rujna. Do sada su nagradu osvojali romani Marinka Koščeca, Irfana Horozovića, Ivice Đikića, Ognjena Spahića, Sanje Domazet, Miljenka Jergovića, Mirka Kovača, Bekima Sejranovića i Mirjane Đurđević. Prošle je godine laureatom proglašen Ludwig Bauer s romanom Zavičaj, zaborav.

Izvor: Fraktura

Za Leipzig!

Vatroslav Miloš — Mon, 12 Mar 2012 10:22:55 +0000

Na Sajmu će se predstaviti šest novih književnih naslova u njemačkome prijevodu kod njemačkih i austrijskih nakladnika, a gostovati devet hrvatskih autora. Među novim prijevodima su Tetovirane priče Ede Popovića, Grad u zrcalu Mirka Kovača, Hotel Zagorje Ivane Bodrožić Simić, Luegen, warum nicht? Zvonka Makovića, Naš čovjek na terenu Roberta Perišića i Sloboština Barbie Maše Kolanović. Hrvatski autori predstavljaju se kroz različite programe, Popović, Bodrožić Simić, Perišić i Maković u programu mreže Traduki, Mirko Kovač nastupa na poziv Literarnog kolokvija iz Berlina, mladi autori Merita Arslani, Franjo Janeš i Goran Ferčec predstavljaju svoje romaneskne prvijence u okviru nacionalnog nastupa, a Vladimir Stojsavljević gost je Leipziškog sajma u sklopu razmjene pisaca utemeljene na dugogodišnjoj suradnji tog sajma sa sajmom knjiga Sa(n)jam knjige u Istri.

Sajam se priprema uz nekoliko partnera, Zajednicu nakladnika i knjižara, Literarni kolokvij iz Berlina, pulski sajam knjiga Sa(n)jam knjige te mrežu Traduki koja je regionalno usmjerena, što je iznimno važno s obzirom da je potencijalno tržište hrvatskih knjiga broji najmanje dvadeset milijuna, a ne samo četiri milijuna čitatelja, istaknula je na prošlotjednoj konferenciji za novinare ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Nastup hrvatskih izdavača u Leipzigu kao i do sada je organizirala Zajednica nakladnika i knjižara, no ubuduće će se organizatori birati na javnim natječajima Ministarstva, a već je objavljen onaj za sajmove u Sarajevu, Frankfurtu i Beogradu. Andrea Zlatar smatra da je radi kvalitete potrebno uvesti konkurentnost te da će ti natječaji otvoriti drukčiji tip partnerskih odnosa te omogućiti i poticati veći stupanj kreativnosti.

Također, s Leipziškog sajma izdvojila je programe poticanja čitanja od najmlađih dobnih skupina kakve će Ministarstvo u narednom razdoblju zagovarati u svom radu. Slabu praksu čitanja u Hrvatskoj Zlatar smatra posljedicom krivog načina podučavanja književnosti u osnovnim i srednjim školama, koje ne njeguju kulturu čitanja već, istaknula je, tjeraju generacije da napamet uče povijesne podatke.

“Ove godine štand će biti nešto manji nego prijašnjih radi promjena u programskoj koncepciji, ali će izložba knjižne produkcije, prema izjavama organizatora, biti vrlo bogata i žanrovski raznolika”, rekla je načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja Dubravka Đurić Nemec. Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, rekao je kako je Zajednica dosad nastupe organizirala na tehnički način, a program je radio netko drugi, a novost u načinu organizacije smatra prekretnicom na bolje u aranžmanu s Ministarstvom. Hrvatski nakladnici koji sudjeluju na sajmu slažu se da je sajam u Leipzigu jedan od najvažnijih za hrvatske autore. Za Seida Serdarevića iz Frakture on predstavlja vrata za prezentaciju hrvatske knjige, a njemačko tržište, kao najveće po prevedenim knjigama, odskočna je daska za naše autore. Hrvatska je već nekoliko godina među dvadeset najprevođenijih jezika na njemačkom govornom području što je veliki uspjeh, istaknuo je. Petra Ljevak iz nakladne kuće Ljevak rekla je kako prije dvadesetak godina nitko nije očekivao da će Leipzig doseći današnje razmjere, više od 160 tisuća posjetitelja, oko 2000 različitih događanja na više od 300 lokacija.

Hrvatski nastup koštat će oko 200 tisuća kuna, a ministrica će, uz gruzijskog kolegu, biti na službenom otvorenju i dodjeli Nagrade za europsko razumijevanje, kao poseban gost Sajma i Grada Leipziga. Među nagrađenima je i dvoje pisaca s hrvatskom adresom, Bora Ćosić i Slavenka Drakulić. Andrea Zlatar će se sastati i s njemačkim državnim ministrom za kulturu i medije Berndom Neumannom na njegov poziv te će, uz direktora Leipziškog sajma Olivera Zillea, otvoriti hrvatski štand, a potom se i sastati s upravnim tijelima mreže Traduki.

Izvor: Culturenet / Na fotografiji: Goran Ferčec

Prve odluke o kulturi

petra — Mon, 09 Jan 2012 17:17:48 +0000

Nova Vlada Republike Hrvatske, u zatvorenom dijelu svoje druge sjednice, donijela je nekoliko kadrovskih odluka koje se tiču kulture. Tako su 5. siječnja pomoćnicima ministrice Andreje Zlatar Violić imenovani direktorica nabave u Algoritmu Tamara Perišić, pisac i nekadašnji zagrebački pročelnik za kulturu Vladimir Stojsavljević te arhitekt i bivši doministar prostornog uređenja Zlatko Uzelac.

Vlada je na sjednici razriješila dosadašnje tajnike ministarstava, kako bi ih potom postavila za privremene glavne tajnike i dala im ovlasti za obavljanje poslova narednih šest mjeseci. U tom razdoblju trebali bi se raspisati javni natječaji za imenovanje novih tajnika u ministarstvima. Ovom odlukom Marici Mikec dana je ovlast glavne tajnice Ministarstva kulture.

Na istoj sjednici Vlade, a temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu imenovani su i članovi Upravnog odbora Zaklade “Kultura nova” – novinar Vid Mesarić, sociolog Ivica Petrinić, redatelj Marin Lukanović, ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON Emina Višnić i znanstvena asistentica na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti Agata Juniku.