<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>vladimir biti &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/vladimir_biti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:22:13 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>vladimir biti &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Nadilaženje binarnog promišljanja teorije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/konferencija/nadilazenje-binarnog-promisljanja-teorije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 May 2017 13:07:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Filozofski fakultet]]></category>
		<category><![CDATA[filozofski fakultet u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[katedra za teoriju književnosti]]></category>
		<category><![CDATA[odsjek za kroatistiku]]></category>
		<category><![CDATA[topologijes of thinking]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir biti]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nadilazenje-binarnog-promisljanja-teorije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Znanstveni skup <em>Topologies of Thinking</em> održava se povodom 65. rođendana Vladimira Bitija i 50 godina od osnutka Katedre za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na <strong>Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu</strong> će se od <strong>26.</strong> do <strong>28. svibnja</strong>, u organizaciji Katedre za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku, održati međunarodni znanstveni skup <em>Topologies of Thinking: Contents, Positions, and Translations of Contemporary Theory</em>.</p>
<p>Skup je posvećen općem razmatranju pojma teorije i njegovih različitih tumačenja, kao i promjenama u institucionalnoj, akademskoj teoriji &#8211; ponajprije teoriji književnosti.</p>
<p>Kako stoji u službenoj najavi, na skupu će se nastojati prevazići promišljanje teorije unutar &#8220;uobičajenih prostornih i vremenskih binarnosti: <em>prije</em> i <em>poslije</em>, teorije i postteorije&#8221;.</p>
<p>Povod za organizaciju skupa su dvije važne obljetnice: 65. rođendan prof. dr. sc.<strong> Vladimira Bitija</strong> i 50 godina od osnutka Katedre.</p>
<p>Detaljne informacije o skupu, programu, sudionicima i temama izlaganja dostupne su na sljedećoj <a href="https://topologiesofthinking.wordpress.com/" target="_blank" rel="noopener">poveznici</a>.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zanemareni aspekti poznatog</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/zanemareni-aspekti-poznatog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Sep 2013 11:29:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[daša drndić]]></category>
		<category><![CDATA[djuna barnes]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija palanke]]></category>
		<category><![CDATA[goran ferčec]]></category>
		<category><![CDATA[Miklavž Komelj]]></category>
		<category><![CDATA[radomir konstantinović]]></category>
		<category><![CDATA[Sarajevske sveske]]></category>
		<category><![CDATA[velimir visković]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir biti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zanemareni-aspekti-poznatog</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novi dvobroj <em>Sarajevskih sveski</em> posvećen je djelu i nasljeđu filozofa i pisca Radomira Konstantinovića, a donosi i portret američke pjesnikinje i spisateljice Djune Barnes.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Glavna tema novog dvobroja <em>Sarajevskih sveski</em> (41-42) posvećena je djelu i nasljeđu velikog srpskog filozofa i pisca <strong>Radomira Konstantinovića</strong>, autora renomirane i još uvijek inspirativne <em>Filozofije palanke</em>.</p>
<p><strong>Vladimir Biti</strong> otkriva važnost naizgled formalnih bilješki o mjestu i nastanku djela u Konstantinovićevom opusu, dok <strong>Ivana Perica</strong> istražuje dosad zanemaren i nezapaženi aspekt djetinjstva i dječjeg pogleda na svijet u nekim djelima Radomira Konstantinovića. <strong>Davor Beganović</strong> piše o granici u pomalo zapostavljenom djelu <em>Daj nam danas</em>, a <strong>Stijn Vervaet</strong> čita Konstantinovićevog <em>Ahasvera</em> u svjetlu Holokausta i literature o Holokaustu. U fokusu su teksta <strong>Branislava Jakovljevića</strong> oni aspekti Konstantinovićevog djela nastali prije kapitalne <em>Filozofije palanke</em>, a <strong>Tanja Zimmerman</strong> kritički istražuje svekoliku recepciju <em>Palanke</em> i njenu mitologizaciju u postjugoslavenskim kontekstima. <strong>Marija Mitrović</strong> istražuje dosad zanemarene aspekte značenja <em>Pentagrama</em>, dok <strong>Andrea Lešić</strong> propituje osobno prijateljstvo Radomira Konstantinovića i <strong>Samuela Becketta</strong> u svjetlu različitosti njihovih poetika, opusa i estetskih uvjerenja.</p>
<p><em>U prvom licu</em> o konceptima trans-umjetnika i cis-umjetnika piše <strong>Goran Stefanovski</strong>, a <em>Dijalog</em> ovaj put vode dvoje hrvatskih spisatelja različitih generacija: <strong>Daša Drndić</strong> i <strong>Goran Ferčec</strong>. <em>Nemamo kamo pobjeći</em>, zaključak je i naslov ovog inspirativnog dijaloga dvoje umjetnika o granicama, putovanjima, upletanju osobnog i obiteljskog u vlastita književna djela.</p>
<p><strong>Milica Nikolić</strong> nastavlja za <em>Sveske</em> pisati svoj <em>Dnevnik čitanja</em> u kojem sažeto i britko opisuje knjige i autore s kojima se susreće, preporučujući ih čitateljima. Ovaj put <em>Dnevnik</em> sadrži opaske o <strong>Miri Otašević, Simonu Simoviću, Nenadu Miloševiću</strong> i drugima.</p>
<p><em>Moj izbor</em> u ovom broju vrši bosanskohercegovački pjesnik <strong>Hadžem Hajdarević</strong>&nbsp;koji čitateljima nudi svoj izbor suvremenog crnogorskog pjesništva, pa tako možete čitati pjesme <strong>Milorada Popovića, Pavla Goranovića, Bogića Rakočevića, Velimira Ralevića </strong>i<strong> Dragane Tripković</strong>.</p>
<p><em>Pasoš/Putovnica</em> stalna je rubrika u <em>Sveskama</em> gdje se predstavljaju autori i autorice koji ne pripadaju zemljama Zapadnog Balkana ili južnoslavenskog govornog područja, a u ovom broju fokus je na Švedskoj, pa tako <em>Sveske</em> donose antologiju suvremene švedske poezije. Možete čitati pjesme renomiranih i nagrađivanih autora <strong>Marie Silkeberg, Pära Hanssona, Ide Börjel</strong> i<strong> Johannesa Anyurua</strong>.</p>
<p><em>Manufaktura</em> u ovom broju sadrži mnoštvo nove poezije, proze, eseja i kraćih naučno-istraživačkih studija.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">O pamćenju, zaboravu i zavičaju u romanu <strong>Ludwiga Bauera</strong> <em>Zavičaj, zaborav</em> piše <strong>Ivana Seletković</strong>, dok <strong>Merima Omeragić</strong> problematizira mogućnost i ograničenja debalkanizacije rodova, uz kratak pregled razvoja feminističke misli i aktivizma na području bivše Jugoslavije.</span></p>
<div><span style="line-height: 20px;">Također,</span><strong> Miklavž Komelj</strong><span style="line-height: 20px;"> donosi portret američke pjesnikinje i spisateljice </span><strong>Djune Barnes</strong><span style="line-height: 20px;">, pomalo zapostavljene, ali nanovo otkrivene važne figure anglosaksonske književne avangarde s početka 20. stoljeća.</span></div>
<p><span style="line-height: 20px;">Glavni je i odgovorni urednik <em>Sveski</em><strong> Velimir Visković</strong>, a izvršna urednica <strong>Vojka Smiljanić-Đikić</strong>.</span></p>
<p><em>Sarajevske sveske</em> možete čitati na <a href="http://www.sveske.ba/en/broj/41-42-0" target="_blank" rel="noopener">službenoj stranici</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Sveske</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
