U svom izlaganju prof. Katurnarić polazi od dvije osnovne pretpostavke. “Prvo, razvoj se može razmatrati u rasponu između dviju krajnosti. Jednu krajnost ilustrira primjer katastrofe stanovništva Uskršnjih otoka, a drugu uspješna samoodrživost malih naroda, poput ekodemije Inuita, odnosno Nanavuta u Kanadi. Međutim, ‘rješenje malih naroda’ (Boldley), koje je svojstveno zamišljanjima utopijskih zajednica nije prikladno za primjenu u globalnim razmjerima. Štoviše, veliki i složeni sustavi u vrijeme dubljih kriza razvoja obično naginju distopiji, od fašizma i staljinizma do bezobzirne diktature neoliberalnog modela tržišta.”

Predavanje obuhvaća obrazloženje glavnih točaka kulturnog dizajna razvoja, te nekih (samo)kritičke primjedbi. “Na koncu i umjesto zaključka, bit će predloženo objašnjenje zbog čega i dalje uspijevaju, u cjelini gledano, najlošiji projekti, u osnovi antikulturni (antiholistički), poput neoliberalnog ‘modela kapanja’ (trickle down), od kojih najveću korist ima sve manji dio društva”, stoji u najavi tribine.

Međunarodni združeni diplomski studij Kulturne sociologije u trajanju od četiri semestra zajednički se organizira sa Sveučilištem u Grazu, Sveučilištem u Trentu i Sveučilištem Masaryk u Brnu, a akademske godine 2014./2015. upisao je prvu generaciju studenata.  

“Težište studijskog programa je na znanstvenom istraživanju u službi društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja. Program promiče sposobnost teorijski i metodološki valjanog znanstvenog istraživanja, nužnog pri društvenoj i kulturnoj analizi u kompleksnom globalnom okolišu, koji karakterizira međuigra jednostavnih i naprednih oblika modernosti”, ističe se na stranicama studija.

U sklopu interdisciplinarnog studijskog programa izvodi se nastava iz područja klasičnih i suvremenih socioloških teorija kulture, postkolonijalnih teorija, medijskih teorija, sociologije identiteta i kulturalnih studija koje – na hrvatskom i engleskom jeziku – predaju Biljana Kašić, Vjeran Katunarić, Saša Božić, Karin Doolan, Jadranka Čačić-Kumpes i drugi. 

“Program je besplatan za studente iz zemalja EU-a”, ističe se, “a po završetku studija studenti dobivaju zajedničku diplomu sva četiri partnerska sveučilišta”. Nastava se, kao što je već istaknuto, održava na hrvatskom i engleskom jeziku, a studenti tijekom trajanja studija mogu provesti semestar na partnerskim sveučilištima u Austriji, Italiji ili Češkoj. 

Na primjer, je li moguće odrediti početak i kraj modernizacije društva? Je li protestantizam bio zaista presudan u nastanku kapitalističkog privređivanja? Je li do industrijske revolucije, koja je dala odlučujući zamah razvitku kapitalizma, došlo skoro slučajno (u Engleskoj)? Postoji li jedna ili više modernosti? Mora li periferija biti samo loša kopija centra?

Osobito raspravljanjem o odnosu između centra i periferije i zalaganjem za revalorizaciju pojma “poluperiferija” autor izlazi iz uskih okvira historijske sociologije kao (pod)discipline i upušta se u samostalno razmatranje niza pitanja, kao što su zbog čega postoji mnogo država a ne samo jedna (svjetska), nestaje li kapitalizam ili samo mijenja ćud… 

Vjeran Katunarić redoviti  je profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Bavi se istraživanjem etničkih odnosa, multikulturalizma i kulturne politike te teorijom društva. Bio je gostujući profesor na nekoliko sveučilišta u SAD-u, Švedskoj i Njemačkoj. Objavio je knjige Dioba društva (1988), Teorija društva u Frankfurtskoj školi (1990), Bogovi, elite, narodi (1994), Labirint evolucije (1994), Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu (2003), Lica kulture (2007) te Ženski eros i civilizacija smrti (2009).

Izvor: Antibarbarus