Program započinje u srijedu, 1. ožujka u 19 sati razgovorom pod nazivom Ženski milenij na kojem sudjeluju filmske kritičarke Diana Nenadić, Alemka Lisinski, Ejla Kovačević i Višnja Vukašinović, uz moderiranje filmskog kritičara Damira Radića.

Na uvodnom razgovoru bit će riječi o ženskom autorstvu, položaju žena u filmskoj industriji danas, znakovitosti aktualne Sight and Sound liste najboljih filmova, uz predstavljanje najznačajnijih autorica uključenih u ožujski program kina Tuškanac.

Nakon razgovora slijedi prva projekcija iz retrospektive Kelly Reichardt, vestern Prva krava koji je znameniti časopis Cahiers du cinéma 2019. proglasio filmom godine. Do 5. ožujka prikazuju se i ostali filmovi američke indie redateljice: Rijeka trave (1994), Stara radost (2006), Wendy i Lucy (2008) Meekova prečica (2010), Noćna kretanja (2013) i Neke žene (2016).

Nakon Reichardt, program redom donosi premijerne retrospektive Alice Rohrwacher, Debre Granik, Joanne Hogg, Andree Arnold, Chloé Zhao, Tamare Jenkins, Mirande July, Céline Sciamma, Maren Ade i Carle Simón.

Radionica je zamišljena kao edukativna online platforma čiji je cilj zainteresirane polaznike_ce uputiti u temeljne postulate medija kako na teorijskoj tako i na kontekstualnoj razini. Naglasak će biti stavljen na propitivanje izražajnih sredstava, njihovih mogućnosti i potencijalnih funkcija te na jedinstvene mogućnosti medija sagledanih u kontekstu njihovog razvoja kako unutar širih praksi tako i pojedinačnih autorskih poetika.

Radionica je prvenstveno namijenjena studentskoj populaciji, ali i zainteresiranim građanima svih dobnih skupina iz svih dijelova Hrvatske koji žele produbiti znanje o filmskoj umjetnosti i obogatiti svoju filmsku kulturu te se upoznati s kretanjima unutar suvremenog hrvatskog filma.

Za prijavu na radionicu potrebno je poslati životopis i motivacijsko pismo na mail najkasnije do ponedjeljka, 10. siječnja.

Najbolji tekstovi nastali na radionici bit će objavljeni na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Voditeljica radionice Višnja Vukašinović diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorandica na istom fakultetu s temom iz hrvatskog filma. Vanjska je suradnica na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je strukovne nagrade Vladimir Vuković za novog kritičara 2012. i godišnje nagrade Vladimir Vuković za najboljeg kritičara 2016. Objavljuje eseje o književnosti, filmu i likovnoj umjetnosti na Trećem programu Hrvatskog radija, časopisima Filmonaut, Hrvatski filmski ljetopis, 15 dana i Zapis, ranije u Vijencu i Zarezu. Voditeljica je radionice kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Autorica je četiri kratka igrana filma i filmskog bloga te projekta Prozori koji uključuje šezdeset eseja o povijesti domaće dokumentaristike.

Radionicu je financiralo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Voditeljica programa je filmska kritičarka i autorica Višnja Vukašinović, a gostujući predavači i predavačice poznata su imena domaće filmologije. Prvo predavanje u dvorištu KKZ-a održava se u subotu, 5. rujna, kada će Petra Belc govoriti o eksperimentalnom filmu u predavanju Epistemologija filma: fiksacija, struktura, kardiogram. Voditelj Kinoteke i selektor 25 FPS-a Mario Kozina govorit će o internetskom i interaktivnom filmu, dok će se leksikograf i stručnjak za povijest hrvatskog igranog filma Tomislav Šakić uhvatiti u koštac s filmskom teorijom s onu stranu narativnog pogleda, fokusirajući se na poetske aspekte filmske forme. Na sličnom tragu nenarativnog strukturiranja je i predavanje filmskog teoretičara i sveučilišnog profesora Hrvoja Turkovića koje se bavi “filmskim listama”, odnosno nabrajalačkim izlaganjem eksperimentalnog filma.

O temi pripovijedanja i stilskog oblikovanja prostora i vremena u igranom filmu umjetničke orijentacije govorit će profesor filozofije i filmolog Krunoslav Lučić, dok će filmologinja Janica Tomić u predavanju Tabloi ili filmske slike dati pregledni prikaz alternativne tradicije u povijesti filma i filmske teorije koja se temelji na vizualnom pripovijedanju. U konkretnije primjere ući će Nikica Gilić analizirajući specifičan filmski prostor u montažnim postupcima Tomislava Gotovca, dok će Bruno Kragić tematizirati filmski dijalog Raúla Ruiza i Marcela Prousta.

Nakon serije predavanja koja završava 24. listopada, polaznici i polaznice će na dvije besplatne produkcijske radionice usvojena teorijska znanja moći i praktički primijeniti u vlastitim radovima, uz mentorstvo filmskih autorica Dalije Dozet i Ive Gavrilović.

Predavanja su besplatna i otvorena za javnost, no kako bi se osiguralo poštivanje epidemioloških mjera dolazak je potrebno najaviti. Detaljan opis i raspored predavanja dostupan je na stranicama Kinokluba Zagreb.

Hrvatsku su kinematografiju ove godine obilježila dva metafilmska ostvarenja. U svom dugometražnom igranom prvijencu Lada Kamenski (2018.) mlada redateljica Sara Hribar scenaristički vješto se poigrava dvostrukim fikcijskim okvirom naizgled raščlanjujući privatnost svojih glumica. Zanimljiv koncept filma redateljici je donio nagradu Breza za najbolju debitanticu, a glumici Doris Šarić-Kukuljici Zlatnu Arenu za najbolju glavnu žensku ulogu na ovogodišnjoj Puli.

Nekoliko Zlatnih arena dobio je i mladi redatelj Nevio Marasović za film Comic Sans (2018.) u kojem nastavlja fikcionalna poigravanja vlastitom biografijom započeta u filmu Vis-a-vis vraćajući se suradnji s glumcem Jankom Popovićem Volarićem. Što autobiografija danas nudi filmu te koliko i koje/kakve istine film uopće može podnijeti i iznijeti u vremenu kada koncept privatnosti biva iznova definiran društvenim mrežama, neka su od pitanja koja Comic Sans tematizira.

Koliko je stvarnosti u (auto)biografskom) filmskom realityju i kako je predstaviti novim publikama razgovarat će se nakon projekcija s Marasovićem, Hribar, Šarić-Kukuljicom i Popovićem Volarićem.

Razgovor moderira Višnja Vukašinović.

Vrata kluba otvaraju se u 19:30, a program započinje u 20 sati projekcijom kratkih filmova Sare Hribar.

Pokrenute u rujnu 2017. u MM centru, Filmske (pri)povijesti su u sedam mjeseci zagrebačkoj publici donijele sedam dijelova ovog monumentalnog projekta o povijesti i budućnosti filma koji su komentirali renomirani domaći filmski kritičari i teoretičari.

Na kraju svoje odiseje kroz povijest filma Godard će u epizodi Znakovi među nama (Les Signes parmi nous) konačno otkriti svoje mjesto u priči koja tek počinje, a koja jest budućnost filma. Probudivši se s čudesnim cvijetom u rukama, ovaj će sanjarski čarobnjak konačno približiti tehniku i misterij zazvavši uskrsnuće filmske slike. 

Nakon projekcije posljednje epizode, o Godardu i filmu Višnja Vukašinović razgovara s filmskim kritičarima Petrom Belc i Silvestrom Miletom.

U fokusu njenog djelovanja smjestila se beskompromisna borba s nametnutim identitetima i ideologijama koji pojedinca prisiljavaju na prihvaćanje fabriciranih i klaustrofobičnih identiteta. Ovo posebno dolazi do izražaja u konstrukciji ženskog identitet koji pada višestrukom žrtvom opresivnih medijskih aparata kroz koje agresivno progovara društveni šovinizam.

U jednom od svojih prvih video radova Slatko nasilje, po kojem je bila nazvana njena njujorška retrospektiva, Sanja Iveković obrušava se na zavodljivost u medijima sveprisutne ekonomsko-političke propagande odvajajući nas od nje crnim rešetkama. U radu Make Up – Make Down sama pak izvodi ženama svakodnevni ritual šminkanja, ali tako da njeno lice ostaje nevidljivo dok ga na razini slike zamjenjuju alati uljepšavanja reflektirajući činjenicu kako je intimna stvarnost žene nedostupna zbog nametnutih identitetskih kalupa. U radu Osobni rezovi Iveković odvažno spaja teme političke ideologije i ženskog identiteta baš kao i videoinstalacijom Svjetionik. Iveković ovome dodaje treći ključni sastojak – kolektivnu memoriju i prokazivanje sveprisutne strategije planskog zaborava. Namjerni zaborav i sustavno potiskivanje čine jezgru njenog najnovijeg rada Nevidljive žene Erste campusa u kojem se slika i zvuk daju upravo onim ženskim egzistencijama koje društvo pokušava učiniti nijemim. 

Nakon projekcije o ovim i drugim temama filmska kritičarka Višnja Vukašinović razgovara sa Sanjom Iveković. 

Ulaz na projekciju je slobodan. 

Nakon projekcije slijedi razgovor s filmskom kritičarkom Dianom Nenadić i filmskim teoretičarem Nikicom Gilićem na temu povijesti i budućnosti filma. Razgovor moderira Višnja Vukašinović.

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli  – niti su vodilje ovoga projekta.  

Okupljeni autori imaju pozadinu u amaterskom filmu te u domaću dokumentaristiku donose svježinu, a pritom se ne libe prokazati vlastitu subjektivnost, sami stati ispred kamere te razotkriti svoje mane i nemoć. Ono što im je zajedničko jest nekonvencionalan pristup arhetipskim temama koji rezultira autentičnim i uvjerljivim vizurama obilježenim autorskim pečatom. 

U Precijenjenoj dramaturgiji (2017) Sunčica Ana Veldić duhovito razlaže vlastitu kreativnu nemoć prokazujući pritom apsurd modela nametnutih takozvanim umjetničkim obrazovanjem. U provokativnom radu Dokumentarni film: Sad ili nikad (2016) Zorko Sirotić propituje granice među filmskim rodovima, ali i granicu između vidljivog i nevidljivog, pokušavajući nas odvesti s druge strane realnosti što ju je dokumentarni film u stanju zabilježiti. Josip Lukić pak svoja istraživanja usmjerava ka vlastitoj intimi, dovodeći u fokus odnos s vlastitom majkom. Majči (2018) je rijetko odvažan test bliskosti i obiteljske prošlosti koji se odbija zaustaviti na već viđenim i unaprijed ponuđenim rješenjima. 

Program počinje u 20 sati, a razgovor s autorima moderira Višnja Vukašinović. 

U razgovoru o prikazanome sudjelovat će teatrolog Hrvoje Turković i filmski kritičar Janko Heidl.

Historie(s) du cinéma Jeana-Luca Godarda zamišljen je kao polazište za diskusiju uživo u kojoj će sudjelovati vodeći domaći i svjetski filmolozi i kritičari, koji su svjetonazorski bliski Godardovoj estetici i filozofiji povijesti filma. Diskusije vodi i moderira filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Kako stoji u službenoj najavi, one “u svojim kratkometražnim ostvarenjima portretiraju žene čija je ranjivost osnovni dramaturški motor njihovih života i koje omamljeno klize iz jedne u drugu povredu prepuštajući kormilo nizu slučajnosti. Svaka od ovih autorica fokusira se na različit period u životu žene”.

Nikica Zdunić svoj nagrađivani film 13+ (2016.) “posvećuje djevojčicama koje tek moraju otkriti tajnu ženstvenosti”. Jasna Nanut pak u svom prvom profesionalnom filmu Tanja (2016.), koji joj je lani priskrbio Oktavijana za najbolji kratki igrani film, slika krizu identiteta žene koja izlaz pronalazi u regresiji u djetinjstvo. Judita Gamulin svojom Maricom (2017.) govori o ženi koja je na pragu starosti odlučila napustiti obitelj i okusiti slobodu žene koja ne mora biti supruga ni majka.

Nakon projekcije filmova autorice će razgovarati o pitanjima ženskog identiteta, rodnoj liberalizaciji filma i drugim temama vezanih uz rodna pitanja. Razgovor moderira Višnja Vukašinović.

Vrata kluba otvaraju se u 19:30 sati, projekcije započinju u 20 sati, dok je razgovor s gošćama predviđen za 21 sat.