Radi se o gorko-slatkoj komediji o najneobičnijem zanimanju koje ‘nikad ne propada’, a Dragana Nikolića, osim režije, potpisuje scenarij i kameru. Intimnim portretom glavnog protagonista Bate, koji nakon povratka iz gastabajterskog života Njemačke radi u pogrebnom poduzeću svog tasta, a ne morbidnom pričom o smrti kako bi se moglo nagovještavati, te izrazito fokusiranom kamerom koja svjedoči o stalnoj tuzi koja obavija taj posao, i naposljetku crnim humorom sa zadržanom empatijom, iako teže teme, taj je dokumentarac osvojio kako bračku publiku tako i turiste.

Odmah za njim, visoke su ocjene osvojili filmovi Duh ’45 Kena Loacha i Više od meda Markusa Imhoofa.

Izvor: SSFF

Već petnaest godina cijele pčelinje zajednice misteriozno nestaju. Fenomen je zapažen u Americi, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Uzrok katastrofe je nepoznat, pčelari ih ne pronalaze uginule na tlu, niti znaju za prirodnog neprijatelja. Pčela medarica pojavila se na Zemlji prije 60 milijuna godina, a neophodna je za ekonomiju i opstanak čovječanstva. Osim toga pčele su oprašivači čak 80% biljnih vrsta, bez njih bi voće i povrće moglo nestati s lica zemlje. Što je uzrok ovome ? Švicarski kandidat za Oskara Više od meda pokušava odgovoriti na ovo pitanje u dosad najdetaljnijoj znanstvenoj, ali i vizualnoj analizi ovih savršenih radnica. Upotrebom mikro-kamera i snimanja unutar košnica, približili smo se ponašanju pčela.

Pretpremijerna cijena ulaznice iznosi 15 kuna, a redovna 22 kuna.

Dokumentarac Markusa Imhoofa pogledajte u četvrtak 1. svibnja u 19 sati, u petak 2. svibnja u 19 i 21 sat, u četvrtak 8. svibnja u 19 sati, petak 9. svibnja u 19 sati, te petak 16. svibnja u 19 sati.

Markus Imhoof (1941.) švicarski je scenarist te filmski, kazališni i operni redatelj. U svom prvom dugometražnom dokumentarcu Više od meda (More Than Honey, 2012.), bavi se problemom globalnog izumiranja pčela. Produkcija filma trajala je punih pet godina, a Imhoof je o filmu izjavio: “Postoji trenutak u sukobu pčela i neoliberalne tržišne ekonomije u kojoj agent za oprašivanje stvara pritisak na pčelara koji, posljedično, stvara pritisak na pčele kako bi povećao njihovu efikasnost u oprašivanju. Pčela je postala radnik na traci, uređaj koji bi trebao funkcionirati na pritisak gumba. Možda zvuči pretenciozno, no rekao bih da je ovaj film nešto poput Chaplinovih Modernih vremena s pčelama u ulozi naratora”.

Restart label najavljuje film u redovnoj kino-distribuciji od 1. svibnja, a partner je filma Hrvatski pčelarski savez.

Hrvatski pčelarski savez utemeljen je 12. prosinca 1954. U Hrvatskoj je evidentirano približno 12 tisuća pčelara koji sveukupno posjeduju više od 660 tisuća košnica i godišnje proizvedu oko 8 tisuća tona sortnog (monoflornog) meda od 15 različitih vrsta medonosnog bilja. Hrvatski pčelarski savez kao krovna organizacija pčelara u Hrvatskoj danas ima oko 7,5 tisuća članova koji djeluju u 145 pčelarskih udruga čiji se broj svakim danom povećava. Da je Hrvatski pčelarski savez jedna od rijetkih dobro organiziranih poljoprivredno-gospodarskih asocijacija u Hrvatskoj, govori i podatak da su hrvatski pčelari unatrag nekoliko godina u sustavu sufinanciranja kroz Nacionalni pčelarski program kojim svake godine ostvaruju pravo na 18 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije na raspolaganju im je i 7,4 milijuna eura.

Osim zakonodavnog dijela i direktog sudjelovanja u zajedničkim poljoprivrednim politikama EU, ciljevi Saveza su razvoj i unapređenje pčelarstva kao gospodarske grane, objedinjavanje rada pčelarskih udruga, promocija pčelarstva u Hrvatskoj i svijetu, globalno očuvanje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica, znanstveno-istraživački rad na području pčelarstva i apiterapije, edukacija pčelara i konzumenata pčelinjih proizvoda kroz znanstveno-stručno glasilo Hrvatska pčela, mjesečnik koji kontinuirano izlazi od 1881. godine, što ga svrstava u 5 najstarijih časopisa na svijetu. Hrvatski pčelarski savez aktivni je član svjetske znanstvene organizacije “Apimondia” kojoj je primarni cilj otkrivanje uzroka nestajanja pčelinjih zajednica i traženje adekvatnog rješenja za njihov opstanak.   

Izvor: Restart