<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Vis &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/vis/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 29 Aug 2023 10:21:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Vis &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Škola autonomije na Visu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/skola-autonomije-na-visu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 29 Aug 2023 09:09:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[!Mediengruppe Bitnik]]></category>
		<category><![CDATA[dora held]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija]]></category>
		<category><![CDATA[franco berardi bifo]]></category>
		<category><![CDATA[Gael García Bernal]]></category>
		<category><![CDATA[goran bogdan]]></category>
		<category><![CDATA[hito steyerl]]></category>
		<category><![CDATA[issa - škola autonomije]]></category>
		<category><![CDATA[marko pogačar]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=57456</guid>

					<description><![CDATA[Od 7. do 10. rujna uz obilježavanje 80. obljetnice oslobođenja od fašizma na otoku Visu s radom započinje ISSA &#8211; Škola autonomije. Iz najave: &#8220;Predavanja, radionice, atipične aturističke ture, eksperimentiranje s piratskom radio-stanicom, poezija, glazba i neizbježne radne akcije, sve nas to čeka od 7. do 10. rujna na otoku Visu. Nakon što je početkom...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Od <strong>7. do 10. rujna</strong> uz obilježavanje 80. obljetnice oslobođenja od fašizma na otoku Visu s radom započinje ISSA &#8211; Škola autonomije. </p>



<p>Iz najave: &#8220;Predavanja, radionice, atipične aturističke ture, eksperimentiranje s piratskom radio-stanicom, poezija, glazba i neizbježne radne akcije, sve nas to čeka od 7. do 10. rujna na otoku Visu. Nakon što je početkom ljeta najavljeno pokretanje Škole autonomije na jednom od naših najudaljenijih naših otoka, među čijim su suosnivačima <strong>Srećko Horvat</strong>, <strong>Goran Bogdan</strong>, <strong>Hito Steyerl</strong>, <strong>Gael Garcia Bernal</strong>, <strong>Dora Held</strong>, <strong>Marko Pogačar</strong> te mnogi drugi, sada ISSA (Island School of Social Autonomy) i službeno kreće s radom. </p>



<p>Inauguracija škole neće se samo pozabaviti pitanjem i praksom autonomije danas, nego i time zašto se uopće pokreće, kakva je to točno škola i što sve može biti, što to &#8216;dobar život&#8217; znači u vremenima planetarne krize te kako izgraditi drugačiju budućnost kombinirajući tradicionalna znanja i moderne tehnologije. </p>



<p>Istovremeno, s obzirom da se 8. rujna obilježava 80 obljetnica kapitulacije Italije i oslobođenja otoka Visa &#8211; i drugih otoka i obale Dalmacije &#8211; od fašizma, Škola autonomije će dio programa posvetiti istraživanju i prezentaciji fascinantne povijesti otpora otoka Visa. Jedan od vodećih suvremenih filozofa, <strong>Franco Bifo Berardi</strong>, održat će dva predavanja, prvo u Visu pod nazivom <em>Kako ćemo živjeti?</em> i to na dan kapitulacije Italije (8. rujna) u suradnji s Europskim centrom za studije rata i mira u impozantnoj palači Vukašinović-Dojmi de Lupis te drugo naslovljeno Za stvaranje škole nepredvidivog (9. rujna) na plaži u Komiži.<br>Bifo je posljednji put javno nastupio u Hrvatskoj prije šest godina kada je zajedno s pjevačem <strong>Primal Screama</strong> <strong>Bobbyjem Gillespijem</strong> gostovao kod Srećka Horvata na Filozofskom teatru u punoj dvorani HNK-a. U međuvremenu je redovito posjećivao Vis i sudjelovao u stvaranju Škole. Na hrvatskom jeziku nedavno je objavljena njegova knjiga <em>Pobuna: O poeziji i financijama</em>, a najavljena viška predavanja prava su filozofska poslastica. </p>



<p>Umjetnički kolektiv <strong>!Mediengruppe Bitnik</strong> također je dio Škole i dolaze iz Berlina da bi zajedno s <strong>Gordanom Savičićem</strong> i <strong>Selenom Savić</strong> vodili neobičnu aturističku turu <em>1 zvjezdice</em> (baziranu na recenzijama lokacija otoka Visa s jednom zvjezdicom). !Mediengruppe Bitnik poznati su po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, slanju paketa s kamerom <strong>Julianu Assangeu</strong> u ekvadorsku ambasadu u Londonu i mnogim drugim intrigantnim radovima. U sklopu Škole predstavit će se i početno eksperimentiranje s piratskom radio stanicom na otoku.</p>



<p>U povodu 80. obljetnice oslobođenja otoka Visa od fašizma, filozof Srećko Horvat će održati &#8216;antifašističku turu Komižom&#8217; kroz zaboravljene ili potisnute povijesne lokacije, kao i danas postojeće tragove herojskog otpora otočana, dok će se uz suradnju s Gradom Komiža i Turističkom zajednicom grada Komiže, u subotu, 9. rujna održati prigodna proslava oslobođenja otoka Visa pod nazivom <em>Vinceremo &#8211; Vederemo!</em>, večer antifašističke poezije i glazbe na lokaciji gdje je 1943. u borbi s fašistima herojski poginuo Nikola Marinković &#8216;Top&#8217;. Naziv tog programa dolazi od jednog događaja s početka fašističke okupacije Visa. Dok su talijanske trupe pristizale 30. travnja 1941. godine, domaće stanovništvo palilo je logorske vatre na većim brdima te su sva sela bila išarana antifašističkim grafitima. Talijanske slogane viška je mladež precrtavala, dodajući Vederemo (&#8216;vidjet ćemo&#8217;) talijanskom Vinceremo (&#8216;pobijedit ćemo&#8217;). Otpor fašističkoj vlasti pojavljivao se u mnogim oblicima.</p>



<p>Na godišnjicu Oktobarske revolucije 1942. godine, Nikola Marinković &#8216;Top&#8217;, sin siromašnog ribara, popeo se na vrh pedesetmetarskog zvonika komiške crkve &#8216;Muster&#8217; i razvio crvenu zastavu. Iako je mladić uspio pobjeći rafalnoj pucnjavi bijesnih talijanskih trupa koja je uslijedila, kasnije su ga ubili. Na ulici na kojoj je ubijen, do 90-ih je stajala spomen-ploča, međutim, ona je, kao i mnoge druge ploče posvećene tom povijesnom periodu i borbi otočana, srušena. Upravo na toj lokaciji održat će se proslava oslobođenja otoka uz prigodan program na kojem će antifašističku poeziju i zaboravljene borbe otoka Visa čitati glumci <strong>Milivoj Beader</strong> i <strong>Bruna Bebić</strong>, uz domaće snage s otoka i pokoje iznenađenje. Kao zaokruženje četverodnevnog programa na kraju će se održati radna akcija u šumi na brdu gdje uporna skupina iza ovog poduhvata gradi Školu autonomije.&#8221;</p>



<p>Ulaz na sve programe je besplatan. Detaljan program dostupan je <a href="http://www.issa-school.org" data-type="URL" data-id="www.issa-school.org" target="_blank" rel="noreferrer noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otok za planet</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/otok-za-planet/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Apr 2018 13:16:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ante radonić]]></category>
		<category><![CDATA[besa za planet]]></category>
		<category><![CDATA[Čudesni svjetovi Sunčeva sustava]]></category>
		<category><![CDATA[dan planeta zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[kazalište besa]]></category>
		<category><![CDATA[komiža]]></category>
		<category><![CDATA[libija]]></category>
		<category><![CDATA[Mala crvena kuća]]></category>
		<category><![CDATA[Mejrema Ruter]]></category>
		<category><![CDATA[priča o ljudima]]></category>
		<category><![CDATA[Razne lokacije]]></category>
		<category><![CDATA[superkultura]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=otok-za-planet</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo izdanje programa <em>SuPerKultura</em> posvećen je planetu Zemlji, a uključuje predavanja o Sunčevom sustavu i saharskoj pustinji, kazališnu predstavu i izložbu <em>Besa za planet.<!]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Program <em>SuPerKultura</em> zamišljen je kao kontinuirano ulaganje u otočku kulturnu ponudu, a njegovo novo izdanje koje se održava od 19. do 22. travnja posvećeno je planetu Zemlji.</p>
<p>Program započinje <strong>19. travnja</strong> u <strong>Komuni</strong> u Komiži gdje se s početkom u <strong>20 sati</strong> održava otvoreno predavanje za javnost <strong>Ante Radonića</strong> <em>Čudesni svjetovi Sunčeva sustava</em>, nakon kojeg slijedi noćno promatranje neba kroz teleskop.</p>
<p>U kazališnom programu <em>Zimskog teatra na Visu</em> gostuje <em>Mala crvena kuća</em> u izvedbi <strong>Mejreme Reuter</strong>. Predstava namijenjena djeci starosti od tri do deset godina na rasporedu je u petak, <strong>20. travnja</strong> u <strong>11 sati</strong>, a održava se u dvorani <strong>Spomendom</strong> u Komiži. Osim predstave, Mejrema Ruter za djecu Visa pripremila je i <em>Saharsko blago</em>, predstavljanje u kojem metodom &#8220;hands on the treasure&#8221; djeca doznaju više o najvećoj pustinji na svijetu.&nbsp;</p>
<p>U subotu, <strong>21. travnja</strong> u <strong>18 sati</strong> u <strong>Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis</strong> otvara se izložba <em>Besa za planet</em>, koju prati predstavljanje knjige fotografija i priča <em>Libija, priča o ljudima</em> Mejreme Reuter.&nbsp;&nbsp;</p>
<p>Više o detaljima programa potražite na <a href="http://www.besa.hr/" target="_blank" rel="noopener">web stranici</a> Kazališta Besa.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mikrofon kao glazbeni instrument</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/mikrofon-kao-glazbeni-instrument/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Nov 2017 14:15:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Black Page Orchestra]]></category>
		<category><![CDATA[Ispod bine]]></category>
		<category><![CDATA[Karlheinz Stockhausen]]></category>
		<category><![CDATA[Mikrophonie I]]></category>
		<category><![CDATA[uvala Rogačić]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=mikrofon-kao-glazbeni-instrument</guid>

					<description><![CDATA[<p>Festival <em>Ispod bine</em> završava izvedbom Karlheinz Stockhausena: <em>Mikrophonie I</em> (1964) za tamtam, dva mikrofona 2 filtera i kontrolere koju izvodi Black Page Orchestra.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Festival <em>Ispod bine</em> završava na Visu izvedbom <strong>Karlheinz Stockhausena<em>: </em></strong><em>Mikrophonie I</em> (1964) za tamtam, dva mikrofona, 2 filtera i kontrolere. Izvedba se odvija u nedjelju, <strong>19. studenog</strong> s početkom u <strong>14 sati</strong> u <strong>uvali Rogačić</strong>, u bivšem vojnom portu za podmornice, a izvode ju članovi <strong>Black Page Orchestra</strong>; <strong>Leonhard Garms, Igor Gross, Alessandro Baticci, Luca Lavuri, Alfredo Ovalles</strong> i<strong> Matthias Kranebitter</strong>.</p>
<p>Njemački skladatelj <strong>Karlheinz Stockhausen</strong> jedan je od naznačajnijih skladatelja 20. stoljeća, poznat, između ostalog, po svom inovativnom radu na području elektroničke glazbe. Jedna od njegovih centralnih skladbi na tom području te jedno od najinovativnijih glazbenih dijela prošlog stoljeća uopće upravo je skladba <em>Mikrophonie I.</em> U njoj skladatelj mikrofon koristi aktivno, kao glazbeni instrument, u suprotnosti s njegovom standardnom i do tada jedinom korištenom pasivnom funkcijom što vjernijeg snimanja ili pojačavanja zvuka. Skladbu <em>Mirophonie I</em> izvodi šest glazbenika. Dva udaraljkaša sviraju veliki tam-tam sa širokom paletom alata. Drugi par glazbenika pomicanjem ručnih mikrofona prema precizno definiranoj skladateljevoj partituri čine čujnim suptilne detalje i šumove tam-tama, dok treći par glazbenika primjenom rezonantnih bypass filtera na izlaz mikrofona vrše raspodjelu nastalih zvukova na sistem zvučnika.</p>
<p>S obzirom na vrlo posebnu akustiku kao i specifičnu atmosferu, spremište za podmornice u uvali Rogačić čini se izuzetno pogodnim za izvedbu ovog djela i stvaranje jedinstvenog doživljaja. Black Page Orchestra izvodi skladbu na velikom tamtamu koji su sami izradili u ljeto 2017, a bila bi to njihova druga izvedba ovog dijela nakon bečke premijere u sklopu festivala <em>Unsafe+sounds</em>, te istovremeno i prva izvedba ovog&nbsp; djela u Hrvatskoj uopće</p>
<p>The Black Page Orchestra je ansambl za radikalnu i beskompromisnu suvremenu glazbu osnovan 2014. u Beču. Ime je dobio prema skladbi <em>Black page</em> <strong>Franka Zappe</strong>, kompoziciji čija se partitura zbog velike gustoće zapisanih nota doima kao crni papir. Osim jasnog estetičkog pristupa definiranog u samom imenu, ansambl je fokusiran na skladbe koje koriste elektroniku, video i različite nove tehnologije u umjetničkom kontekstu, kao i na djela performativnog karaktera. Tijekom četiri godine postojanja kroz koncerte u sklopu festivala kao što su <em>Wien Modern</em>, <em>Wiener Festwochen</em>, <em>Mixtur Festival Barcelona</em>, <em>SPOR Festival Denmark</em>, <em>Klangspuren Schwaz</em>, <em>Transart Festival Italija</em>,<em> Izlog Suvremenog Zvuka</em> Zagreb ansambl je izrastao u jednog od vodećih ansambala mlađe generacije za suvremenu glazbu u Austriji i šire.</p>
<p>Publika koja dolazi s kopna izvedbi može pristvovati dolaskom u Vis trajektom koji iz Splita kreće u nedjelju, <strong>19. studenog</strong> u 11 sati iz Trajektne luke Split. Po dolasku čekat će ih brod u organizaciji Ispod bine festivala koji će ih prevesti u uvalu Rogačić, te ih nakon izvedbe vratiti u trajektnu luku Vis na trajekt koji iz Visa kreće u <strong>15.30 sati</strong>, te u luku Split uplovljava u <strong>17.50 sati</strong>. Prijava sudjelovanja je obavezna na <a href="mailto:mavena@mavena.hr" target="_blank" rel="noopener">mail</a>, zbog mjesta na brodu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ideje budućeg razvoja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/ideje-buduceg-razvoja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Jun 2016 14:52:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[Anatomija otoka]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[međunarodni centar za otočni život i kulturu]]></category>
		<category><![CDATA[održivi turizam]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ideje-buduceg-razvoja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Održava se peti po redu simpozij programa <em>Anatomija otoka 2012-2016</em>, kojim se na interdisciplinaran način istražuju mogućnosti održivog razvoja otočnih zajednica.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p><a href="http://www.anatomija-otoka.com/" target="_blank" rel="noopener">Anatomija otoka</a>, udruga osnovana s ciljem stvaranja i primjene interdisciplinarnoga znanja o otocima, poziva na sudjelovanje na petom po redu simpoziju programa <em>Anatomija otoka 2012-2016</em>. Simpozij će se već tradicionalno održati na otoku Visu, od 15. do 18. rujna, a ove godine tema je <em>Od otočnog manifesta prema osnivanju Međunarodnog centra za otočni život i kulturu</em>.</p>
<p>Program Anatomija otoka 2012-2016 ciklus je simpozija i radionica na kojima se raspravljaju teme vezane za razvoj otoka. Primarni cilj Udruge formiranje je međunarodne platforme za istraživanje i razvoj otoka kao aktivnoga sudionika u afirmaciji života na otocima, te stvaranje interdisciplinarnog znanja i mogućnosti prijenosa tog znanja različitim oblicima edukacije. S tim ciljem organizirana su četiri međunarodna simpozija na kojima su obrađivane ključne viške teme. Prošlogodišnji, četvrti simpozij <em>Odgovorni turizam na otocima &#8211; prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka</em>, bavio se temama dobrih praksi viškog turizma, s posebnim naglaskom na temu alternativnog turizma.</p>
<p>Na sudjelovanje u simpoziju pozvani su stručnjaci raznovrsnih disciplina poput arhitekture, urbanizma, geografije, ekonomije, arheologije, etnologije i kulturne antropologije, sociologije i agronomije, kao i predstavnici lokalne samouprave i udruga te pojedinci uključeni u otočne razvojne programe. Ovakvim interdisciplinarnim pristupom otvorena su brojna pitanja o otočnim zajednicama, kako onim stalno naseljenih stanovnika, tako i o povremenim te o njihovim virtualnim supostojanjima. Važnim se pokazalo pitanje emancipacije potreba i uloge sekundarnog stanovanja na otočnim prostorima, a uočen je i proces svojevrsne &#8220;ekološke gentirifikacije&#8221; &#8211; s kopna dolaze i naseljavaju se ekološki osviješteni stanovnici privučeni alternativnim načinima života, ali i razvojem zelenog poduzetništva.</p>
<p>Nakon svakog simpozija organizirane su međunarodne radionice studenata arhitekture čiji se program također održava na Visu. Radionice rezultiraju projektima koji operacionaliziraju zadanu temu, a do sada su osmišljena dvadeset i tri projekta prenamjene i obnove viške arhitektonske, arheološke i pejzažne baštine. Tema ovogodišnje radionice je otkriti postojeće potencijale otoka, pretvoriti ih u ideje budućeg razvoja i predstaviti u formatu kratkih video uradaka. Video radovi nastali u okviru radionice trebaju nagovijestiti alternativne mogućnosti otočnog razvoja u kojima turizam (i njegovim potrebama namijenjena poljoprivredna proizvodnja i smještajni kapaciteti) ne predstavljaju jedinu ekonomsku djelatnost. Interakcija posjetitelja i žitelja treba biti složenija i produktivnija od one zasnovane na otuđenom odnosu uslužitelj-konzument, kultura ne znači folklorni dekor nego kritičko stvaralaštvo, a prostorno okruženje nije kulisa nego funkcionalni socio-ekološki sustav.</p>
<p>S obzirom na arhitektonski fokus radionice, kao i primarno obrazovanje većine polaznika, posebna će se pažnja posvetiti prostornim, odnosno arhitektonskim, urbanističkim i krajobraznim kvalitetama Visa te mogućnostima njihovog očuvanja i daljnjeg razvoja. Fizički prostor viških gradova, sela, polja, arheoloških nalazišta, vojnih objekata kao i cjelokupnog viškog arhipelaga promatrat će se kao neraskidiva cjelina s društvenim praksama koje su ga kroz stoljeća oblikovale i mijenjale, a to čine i danas.&nbsp;</p>
<p>Ove se godine zaokružuje prvi petogodišnji ciklus simpozija i radionica kojima će se nastojati razviti zaključne smjernice i osmisliti daljnje djelovanje kroz Međunarodni centar za otočni život i kulturu. Rok za prijavu na simpozij je 15. lipnja, a na radionice 30. lipnja 2016. godine.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Afirmacija života na otocima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/afirmacija-zivota-na-otocima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Nov 2015 15:54:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<category><![CDATA[Vis i Anatomija otoka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=afirmacija-zivota-na-otocima</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Parizu je otvorena putujuća izložba <em>Vis i Anatomija otoka</em>, rezultat višegodišnjih međunarodnih simpozija i radionica.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Nakon Zagreba, Graza, Podšpilja i Visa izložba <em>Vis i Anatomija otoka</em> otvorena je u utorak, 17. studenog i u Parizu na <a href="http://www.paris-valdeseine.archi.fr/ecole/presentation.php" target="_blank" rel="noopener">Ecole nationale superieure d’architecture Paris – Val de Seine</a>, gdje ostaje do 27. studenog. Putujuća izložba rezultat je višegodišnjeg provođenja programa simpozija i radionica <em>Anatomija otoka 2012-2016</em>, u organizaciji udruge <a href="http://www.anatomija-otoka.com/hr/2015/o-udruzi/doc116/" target="_blank" rel="noopener">Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj</a> iz Visa.&nbsp;</span></p>
<p>Udruga je osnovana s ciljem stvaranja i primjene interdisciplinarnoga znanja o otocima, a njeni osnivači i članovi udružili su se kako bi razvijali i umrežavali znanja o životu na otocima te primjenjivali ta znanja u projektima korisnim za otočne zajednice. Primarni cilj Udruge je formiranje međunarodne platforme za istraživanje i razvoj otoka kao aktivnoga sudionika u afirmaciji života na otocima. Također, stvaranje interdisciplinarnog znanja o otocima, otočnim zajednicama i modelima otočnih razvoja, te prijenos tog znanja različitim oblicima edukacije, kao i primjena znanja u razvojnim projektima.</p>
<p>S tim ciljem Udruga je do sada organizirala četri međunarodna simpozija na kojima su obrađivane ključne viške teme. Prva tri simpozija bavila su se lokalitetom grčke Isse u kontekstu grada i otoka Visa, zapuštenim dijelovima gradova Visa i Komiže te problematikom viških sela. Iz radionica je proizašlo šesnaest projekata, odnosno studentskih prijedloga mogućih intervencija u prostoru. Ovogodišnji, četvrti simpozij pod nazivom <em>Odgovorni turizam na otocima &#8211; prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka</em>, održao se od 17. do 20. rujna. Bavio se temama dobrih praksi viškog turizma, te odgovornim otočnim turizmom sa predavačima raznih struka, iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Francuske i Japana. Poseban naglasak stavljen je na temu alternativnog turizma, s idejom kako postojeći trendovi turističkoga razvitka ekološki i kulturalno te dugoročno i ekonomski nisu održivi. Radionicom koja je počela nakon simpozija nastojali su se pronaći strategije uspostavljanja odgovornog razvoja otoka. U urbanističkom smislu to je &#8220;unutrašnja reurbanizacija&#8221; postojećega građevinskog fonda, što uključuje preispitivanje svih postojećih kapaciteta &nbsp;koji mogu odgovoriti planiranim zahtjevima, prije eventualnog građenja novih. &nbsp;</p>
<p>Rezultati radionica prezentirani su na ranije spomenutoj izložbi koja putuje gradovima odakle dolaze sudionici simpozija. Izložba se sastoji od dva dijela. U prvom su predstavljene kratke informacije o Visu s njegovim ključnim temama, dok su u drugom osnovne informacije o prva tri simpozija, te prezantacija šesnaest studentskih projekata za razne viške situacije, proizašlih iz radionica.</p>
<p>Sve informacije, kao i videozapisi predavanja dostupni su na <a href="http://www.anatomija-otoka.com/hr/2015/" target="_blank" rel="noopener">stranicama</a> Anatomije otoka.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jedinstveni pristup glazbi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/koncert/jedinstveni-pristup-glazbi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 Aug 2013 09:19:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tvrđava George]]></category>
		<category><![CDATA[vasko atanasovski trio]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<category><![CDATA[vis tvrđava george]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=jedinstveni-pristup-glazbi</guid>

					<description><![CDATA[<p>U sklopu programa obilježavanja 200-te obljetnice izgradnje, Tvrđava George u Visu ugostit će Vasko Atanasovski Trio.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U subotu, <strong>17. kolovoza</strong>, na viškoj <strong>Tvrđavi George</strong> (Fortica), u sklopu programa obilježavanja dvjestote obljetnice izgradnje ove utvrde, nastupit će <strong>Vasko Atanasovski Trio</strong>, slovenski jazz sastav koji na omamljiv, zanimljiv i uspješan način spaja glazbene stilove poput jazza, gipsy swinga &nbsp;i popa.</p>
<p>Slovenski skladatelj i glazbenik <strong>Vasko Atanasovski</strong> poznat je po raznovrsnim suradnjama sa svjetski poznatim jazz, rock, klasičnim i tradicionalnim glazbenicima te jedinstvenim majstorskim pristupom prema svim stilovima glazbe. Uz Atanosovskog sastav čine bubnjar, udaraljkaš i virtuoz <strong>Marjan Stanić</strong> te gitarist <strong>Dejan Lapanja</strong>. Repertoar Vasko Atanasovski Trija obuhvaća pjesme sa njegovih različitih albuma, te nove i pjesme nastale u posljednje vrijeme. Virtuozni se trio vješto kreće između različitih glazbenih stilova, kao što su klezmer, gypsy swing, polka čoček i jedinstvene kombinacije šansone te alter-popa. Publiku u Visu očekuje zarazna vedrina i plesne inspiracije.</p>
<p>Cijena je ulaznice 30 kuna, a početak koncerta najavljen je za<strong> 23 sata</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Budućnost Evrope i zajedničkih dobara</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/buducnost-evrope-i-zajednickih-dobara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Jul 2012 10:02:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_civilno_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[diskusije]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[fondacija heinrich böll]]></category>
		<category><![CDATA[komodifikacija]]></category>
		<category><![CDATA[paneli]]></category>
		<category><![CDATA[predavanja]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<category><![CDATA[zajednička dobra]]></category>
		<category><![CDATA[zelena akademija 2020]]></category>
		<category><![CDATA[zelene politike]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=buducnost-evrope-i-zajednickih-dobara</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tema ovogodišnje Zelene Akademije 2020 koja će biti održana od 28. kolovoza do 2. rujna na Visu je Zajednička budućnost Evrope - Budućnost zajedničkih dobara u Evropi.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Zelena akademija 2020</em>, niz predavanja, radionica i diskusija koje već treću godinu za redom na Visu organizira zagrebački ogranak njemačke fondacije <a href="http://www.hr.boell.org/web/index.html" target="_blank" rel="noopener">Heinrich Böll</a>, ove će godine biti održana od 28. kolovoza do 2. rujna. Tema ovogodišnjeg susreta teoretičara i aktivista s područja ekologije i održivog razvoja je <em>Zajednička budućnost Evrope &#8211; Budućnost zajedničkih dobara u Evropi</em>.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Evropa danas stoji na rubu svoje neizvjesne budućnosti. Kriza se razotkriva na raznolike načine, od duboke financijske krize do radikalne erozije socijalne države i zaštite ljudskih prava. Paradigma razvoja koja se prikazivala solidnom osnovom samo prije nekoliko godina sada se rastače, dok se prirodni resursi potrebni za njeno održavanje rapidno smanjuju. Države su nerijetko udaljene od građana, potisnute od strane korporativnog globalnog poretka ili zatočenice korumpiranih elita. Takve okolnosti pozivaju na akciju širom Evrope koja bi ne samo izazvala aroganciju elita i njihove politike isključivosti već i predložila nova institucionalna rješenja za produbljivanje demokratičnog upravljanja i povećanja socijalne jednakosti&#8221;, stoji u najavi <em>Zelene akademije 2020</em>, koja je ovo ljeto okupljena oko ideje zajedničkih dobra kao nove interpretativne paradigme za povećanje demokratske kontrole i postizanja većeg stupnja jednakosti.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" src="http://www.hr.boell.org/images/galerie/image018.jpg" width="480" height="320"></p>
<p>Zajednička dobra organizatori su prepoznali kao teren za istraživanje nove politike koji sadrži emancipatorni potencijal zadržavanja izvan dihotomije države i tržišta, na polju urbanog razvoja, obrazovnog sustava ili regulacije interneta. Stoga su zainteresirani sudionici na ovom programu pozvani zajednički su-oblikovati i propitati narativ o zajedničkim dobrima te ući u proces oblikovanja politike koja odgovara na pitanja budućnosti, utemeljene u zajedničkoj brizi za demokraciju, socijalnu jednakost i održivost koja ima mogućnosti postaviti se naspram napredujuće komodifikacije resursa, privatizacije javne sfere i socijalnih usluga. &#8220;Takvim procesima potrebno se suprotstaviti i ovogodišnja <em>Zelena Akademija</em> u svom fokusu istraživat će mogućnosti za takav društveni, stručni i politički angažman u regiji. Program će se usmjeriti na zajedničku vježbu istraživanja alternativnih razvojnih scenarija ali i na politike isključivosti širom Europe sa ciljem formuliranja mogućih modela participatornog upravljanja koji mogu zaštiti resurse i službe od različitih otvorenih ili skrivenih formi otimanja&#8221;, najavljeno je iz organizacije.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img decoding="async" src="http://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/imagecache/normal-image/clanak/slike/balkan_eu_fatigue_500.jpg" width="480" height="328"></p>
<p>Detaljan program Zelene akademije 2020, kao i objava natječaja za nove polaznike i polaznice, očekuje se uskoro na stranicama Fondacije Heinrich Böll. Izvještaje Kulturpunktovih novinara s prošlogodišnjih panela na Visu možete pročitati <a href="http://www.kulturpunkt.hr/tags/3859" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #00cccc;">Izvor: HBS</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Transformativni potencijal zelene politike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/zelena_akademija/transformativni-potencijal-zelene-politike-0/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 19:19:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zelena akademija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[regija]]></category>
		<category><![CDATA[transformacija]]></category>
		<category><![CDATA[Vis]]></category>
		<category><![CDATA[zaklada heinrich böll]]></category>
		<category><![CDATA[zelena akademija]]></category>
		<category><![CDATA[Zelena Europska Zaklada]]></category>
		<category><![CDATA[zelena politika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=transformativni-potencijal-zelene-politike-0</guid>

					<description><![CDATA[Drugo izdanje <i>Zelene Akademije</i> okupit će dvadesetak stranih predavača i stotinjak panelista iz Hrvatske i regije koji će raspravljati o mogućnostima drugačije politike.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kulturpunkt.hr</p>
<p align="justify"> <a target="_blank" href="http://www.boell.hr/" rel="noopener">Zaklada Heinrich Böll</a> u suradnji sa <a target="_blank" href="http://www.gef.eu/" rel="noopener">Zelenom Europskom Zakladom</a> od 21. do 26. kolovoza 2011. na otoku Visu organizira <em>Zelenu Akademiju 2020</em>, petodnevni program sastavljen od niza predavanja, diskusija i radionica na temu <em>Kriza političke imaginacije – transformativni potencijal zelene politike</em>.&nbsp;Tijekom pet dana&nbsp;<em>Zelene Akademije</em>&nbsp;novinari portala&nbsp;<em>Kulutprunkt.hr</em>&nbsp;&#8211;&nbsp;<strong>Ante Jerić, Srđan Laterza, Petra Novak</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Leda Sutlović</strong>&nbsp;će uz uredničku ruku&nbsp;<strong>Antonije Letinić</strong>&nbsp;izvještavati s lica mjesta.&nbsp;</p>
<p align="justify">Ove godine <em>Zelena Akademija 2020</em> će kroz svoj program pokriti pitanja poput:<br />
  
</p>
<div align="justify">
<ul>
<li>kvalitete demokracije i emancipacijskog potencijala u civilnom društvu;</li>
<li>suočavanja sa prošlošću u regiji JIE;&nbsp;</li>
<li>korupcijskih mreža u političkim strukturama;&nbsp;</li>
<li>važnosti multilateralizma u klimatskim pregovorima;&nbsp;</li>
<li>migracijskih tokova u EU i de-regulacije Schengen režima;&nbsp;</li>
<li>budućnosti Europske Unije i pozicioniranja regije JIE;&nbsp;</li>
<li>oblikovanja održive energetske politike nakon katastrofe u Fukushimi;&nbsp;</li>
<li>obrane zajedničkih dobara u oblikovanju budućnosti gradova;&nbsp;</li>
<li>povezanosti ekonomskih kriza sa multipolarnim poretkom;&nbsp;</li>
<li>mogućnosti paradigmatskog zaokreta i &#8216;nove ekonomije&#8217;;&nbsp;</li>
<li>konceptu održivog razvoja 20 godina nakon Ria;&nbsp;</li>
<li>politikama isključivosti;&nbsp;</li>
<li>pitanjima jednakosti;&nbsp;</li>
<li>kulturnim politikam.<br />
    </li>
</ul>
</div>
<div align="justify">
<p> Fokus diskusije bit će oblikovan kao zajedničko istraživanje o potencijalu koji sadrži zelena politička agenda te koju vrstu promjene može – i pod kojim okolnostima – uvesti u politički prostor u Hrvatskoj i/ili zemljama u regiji JIE. Polazišna točka <em>Akademije</em> utemeljena je na tezi da pojava kredibilne i konzistentne zelene političke/<em>policy</em> platforme u javnom i političkom prostoru može unijeti dodanu vrijednost i uspješno izazvati etablirane obrasce distribucije moći.</p>
<p>Tijekom pet dana dvadesetak stranih predavača i stotinjak panelista/ica iz Hrvatske i regije raspravljat će zajedno o okolnostima unutar kojih se takva vrsta promjene može pokrenuti, ali i kroz stručne i angažirane diskusije osigurati uvid u globalnu ili lokalnu debatu o odabranim pitanjima. Kroz otvaranje i obradu odabranih pitanja namjera je mapirati područja unutar kojih je moguće osigurati distinktivnu vrijednost i pokazati da je drugačija politika moguća.</p>
<p><em>Zelena Akademija</em> svojim programom omogućava sudjelovanje u globalnim ili društveno relevantnim diskusijama sa stručnim ili angažiranim predavačima te stjecanje relevantnih znanja i informacija od vodećih eksperata. Okupljanjem velikog broja sudionika <em>Zelena Akademija</em> želi doprinijeti umrežavanju i povezivanju u Hrvatskoj, regiji i EU te tako motivirati sve okupljenje za daljnji ili pojačani angažman u političkom ili<em> policy</em> djelovanju.</p>
<p>Ove godine, HBS je pored suradnje sa Zelenom Europskom Zakladom, u izvedbu programa uključio i niz partnera poput <a target="_blank" href="http://www.soros.org/" rel="noopener">Mreže fondacija Otvoreno društvo</a> i <a target="_blank" href="http://zelena-akcija.hr/" rel="noopener">Zelene akcije</a>, festivala <a target="_blank" href="http://www.pravoljudski.org/" rel="noopener"><em>Pravo Ljudski</em></a> i <a target="_blank" href="http://www.subversivefilmfestival.com/" rel="noopener"><em>Subversive film festivala</em></a> te portale <a target="_blank" href="http://www.h-alter.hr" rel="noopener"><em>H-Alter</em></a> i <em>Kulturpunkt.hr</em>.
  </p>
<p>Pratite&nbsp;<em>Akademiju</em>&nbsp;na&nbsp;<em>Kulturpunktu</em>. &nbsp;</p>
<p></p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
