<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Viktor Popović &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/viktor_popovic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 22 May 2025 07:29:53 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Viktor Popović &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Slikarstvo i mogućnosti slike: generacija 2024.</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/slikarstvo-i-mogucnosti-slike-generacija-2024/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lara Marković]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 May 2025 07:29:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[blaženka perica]]></category>
		<category><![CDATA[Đana Lončar]]></category>
		<category><![CDATA[Fani Vidović]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[ivan kolovrat]]></category>
		<category><![CDATA[Katarina Botica]]></category>
		<category><![CDATA[Kristina Tokić]]></category>
		<category><![CDATA[Marina Mužinić]]></category>
		<category><![CDATA[Nora Gabrić]]></category>
		<category><![CDATA[Paula Šaravanja]]></category>
		<category><![CDATA[Sunčana Barbarić]]></category>
		<category><![CDATA[Umjetnička akademija split]]></category>
		<category><![CDATA[vedrana perkova]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[Zvonimir Lukas]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=75235</guid>

					<description><![CDATA[U Galeriji SC 22. svibnja u 20 sati održat će se otvorenje izložbe Slikarstvo i mogućnosti slike: generacija 2024., kojom se zagrebačkoj publici predstavljaju diplomski radovi studenata i studentica Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu. Izloženi radovi svjedoče o raznolikim pristupima slici kao temeljnom pojmu likovne umjetnosti, od klasično shvaćenog slikarstva do konceptualno i tehnološki proširenih formi...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U <a href="https://www.facebook.com/galerijasczg/?locale=hr_HR">Galeriji SC</a> <strong>22. svibnja</strong> u 20 sati održat će se otvorenje izložbe <em>Slikarstvo i mogućnosti slike: generacija 2024.</em>, kojom se zagrebačkoj publici predstavljaju diplomski radovi studenata i studentica Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izloženi radovi svjedoče o raznolikim pristupima slici kao temeljnom pojmu likovne umjetnosti, od klasično shvaćenog slikarstva do konceptualno i tehnološki proširenih formi koje uključuju fotografiju, instalaciju, video i digitalne medije. Autori_ce propituju granice percepcije, odnose slike i memorije, pitanja reprezentacije, svakodnevice, rada i emocija, kao i načine na koje umjetnost može kritički reagirati na društvene i medijske fenomene.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U izložbi sudjeluju <strong>Katarina Botica, Nora Gabrić, Đana Lončar, Zvonimir Lukas</strong> i <strong>Kristina Tokić</strong>&nbsp;koji su 2024. diplomirali u klasi <strong>Viktora Popovića</strong> te <strong>Sunčana Barbarić, Marina Mužinić, Paula Šaravanja</strong> i <strong>Fani Vidović</strong>&nbsp;koje su iste godine diplomirali u klasi <strong>Vedrane Perkove</strong>. Teorijska mentorica svih radova je <strong>Blaženka Perica,</strong>&nbsp;dok je mentor fotografije u radu&nbsp;Fani Vidović&nbsp;<strong>Ivan Kolovrat.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"> Izložba je otvorena do <strong>7. lipnja</strong>, a više o detalja pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/2422606624806546/2422606641473211?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[]%7D&amp;locale=hr_HR">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Viktor Popović: Bez naziva (Arhiv apoteka)</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/viktor-popovic-bez-naziva-arhiv-apoteka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Diana Meheik]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 27 Jul 2024 11:43:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[apoteka]]></category>
		<category><![CDATA[arhiv]]></category>
		<category><![CDATA[ljekarništvo]]></category>
		<category><![CDATA[sitotisak]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=66647</guid>

					<description><![CDATA[U subotu, 27. srpnja s početkom u 20 sati, u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost održava se otvorenje izložbe Bez naziva (Arhiv apoteka) Viktora Popovića. Prostor napuštene ljekarne u staroj jezgri Vodnjana u kojoj se danas nalazi Apoteka služi kao inicijalna točka u umjetničkoj intervenciji Viktora Popovića. Ipak, više od samog prostora, zanima ga...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U subotu, <strong>27. srpnja</strong> s početkom u 20 sati, u <a href="https://www.facebook.com/ApotekaProstorZaSuvremenuUmjetnost/?locale=hr_HR" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/ApotekaProstorZaSuvremenuUmjetnost/?locale=hr_HR">Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost</a> održava se otvorenje izložbe <em>Bez naziva (Arhiv apoteka)</em> <strong>Viktora Popovića</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prostor napuštene ljekarne u staroj jezgri Vodnjana u kojoj se danas nalazi Apoteka služi kao inicijalna točka u umjetničkoj intervenciji Viktora Popovića. Ipak, više od samog prostora, zanima ga konstrukcija vlastitog doživljaja koji nadograđuje komplementarnim istraživanjem iščezlog sadržaja nekadašnje apoteke. U svom radu, Popović metodološki propituje odnos između arhiva i osobnog čitanja njegova sadržaja s intencijom da istraži pojavu i značenje nekog povijesnog mjesta ili dokumenta u zbilji suvremenog trenutka. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U ovoj izložbi, pristupajući arhivu kao aktivnoj materiji, umjetnik problematizira koncept zdravlja i higijene u moderno doba. S obzirom na manjak inventara vodnjanske stare apoteke, Popović je u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u gradu Puli otkrio cjelokupni inventar apoteke Carsko-kraljevske Mornaričke bolnice koji se tamo nalazi od početka 1990-ih godina. Iz tog inventara umjetnik je odabrao dvadeset apotekarskih stojnica, fotografirao ih te tehnikom sitotiska otiskao na crne grafičke listove. Specifičnost Popovićevog grafičkog rada je u tome što kao pigment rabi materijal koji nosi neposrednu referencu na prostor ili motiv koji obrađuje. Dosad je to uglavnom bila prašina prikupljena na mjestima izlaganja iz koje bi, potom, ekstrahirao pigment. Sada je to prah djelatnih tvari koje se koriste u proizvodnji lijekova, a koje čine temeljnu &#8220;boju&#8221; za prikaz apotekarskih posuda u kojima su nekoć stajale izolirane biljne supstance.<br><br>Viktor Popović je umjetnik koji živi i radi u Splitu. U svojim instalacijama i objektima često koristi pronađene predmete, arhivsku građu i sirove industrijske materijale pritom istražujući odnos umjetničkog djela i publike, te povijesnog i fizičkog konteksta izložbenog prostora. U recentnim radovima istražuje modernističko nasljeđe Hrvatske iz socijalističkog razdoblja te se fokusira na rekontekstualizaciju arhitekture iz 1960-ih i 1970-ih godina. Dobitnik je više uglednih stipendija i nagrada, a njegovi radovi nalaze se u kolekcijama značajnijih javnih institucija u Hrvatskoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba ostaje otvorena do <strong>30. kolovoza</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o izložbi potražite <a href="https://www.facebook.com/events/1667804907091324?ref=newsfeed" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/events/1667804907091324?ref=newsfeed">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>UMAS: Rad, tekst, kontekst (privremenost)</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/umas-rad-tekst-kontekst-privremenost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 31 Jan 2024 12:55:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[anita miloš tomaić]]></category>
		<category><![CDATA[Dalibor Prančević]]></category>
		<category><![CDATA[Filozofski fakultet split]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Šurlin]]></category>
		<category><![CDATA[marieta vulić]]></category>
		<category><![CDATA[neli ružić]]></category>
		<category><![CDATA[umas]]></category>
		<category><![CDATA[Umjetnička akademija split]]></category>
		<category><![CDATA[Vedran Perkov]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=61775</guid>

					<description><![CDATA[U petak, 2. veljače, održat će se suradnička izložba studenata_ica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu i Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu. Otvorenje izložbe zakazano je za 19 sati, a održat će se u Galeriji SC u Zagrebu. Suradnička praksa dvaju odsjeka započeta je 2017. godine izložbom Rad, tekst, kontekst (oblici...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak, <strong>2. veljače</strong>, održat će se suradnička izložba studenata_ica Odsjeka za povijest umjetnosti <a href="https://www.ffst.unist.hr/">Filozofskog fakulteta u Splitu</a> i Odsjeka za slikarstvo <a href="https://www.umas.unist.hr/">Umjetničke akademije u Splitu</a>. Otvorenje izložbe zakazano je za 19 sati, a održat će se u <a href="https://www.facebook.com/galerijasczg">Galeriji SC</a> u Zagrebu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Suradnička praksa dvaju odsjeka započeta je 2017. godine izložbom<em> Rad, tekst, kontekst (oblici kolaborativnih praksi)</em>, a nastavila se 2019. godine izložbama <em>Rad, tekst, kontekst (izložba koja vas čuje)</em> i <em>Rad, tekst, kontekst (jer greška je dio svijesti)</em> iz 2021. godine. </p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Četvrto izdanje suradničkog projekta <em>Rad, tekst, kontekst</em> premijerno je predstavljeno u zgradi Umjetničke akademije u Splitu, u kojoj je od 2016. godine smješten Odsjek za slikarstvo, koji se krajem ove godine seli na novu lokaciju.&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U istoj je zgradi bio smješten i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, stoga originalni smještaj izložbe sugerira simbolički značaj i dodatni potencijal u istraživanju pojma privremenosti, pojašnjava popratni tekst.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Radni proces izložbe mentorirali su profesori<strong> Vedran Perkov</strong>, <strong>Viktor Popović </strong>i <strong>Neli Ružić</strong> uz asistente <strong>Anitu Miloš Tomaić</strong>, <strong>Josipa Šurlina</strong> i <strong>Marietu Vulić</strong> s Umjetničke akademije – Odsjeka za slikarstvo te profesor <strong>Dalibor Prančević</strong> s Filozofskog fakulteta – Odsjeka za povijest umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o izložbi pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/1081358446242122/1081358452908788?ref=newsfeed">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Audio vodstvo: Bez naziva (Arhiv Filodrammatica)</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/audio-vodstvo-bez-naziva-arhiv-filodrammatica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Oct 2023 10:35:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[drugo more]]></category>
		<category><![CDATA[državni arhiv u rijeci]]></category>
		<category><![CDATA[filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[galerija filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[site specific]]></category>
		<category><![CDATA[sitotisak]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_podcast&#038;p=58526</guid>

					<description><![CDATA[Umjetnik Viktor Popović vodi nas izložbom site-specific instalacija posvećenih prostoru riječke Filodrammatice.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U Galeriji Filodrammatica 5. listopada otvorena je izložba <em>Bez naziva (Arhiv Filodrammatica)</em> splitskog umjetnika <strong>Viktora Popovića</strong>, prepoznatljivog po<em> site-specific</em> instalacijama koje često nastaju u dijalogu s povijesnim i fizičkim kontekstom izložbenog prostora u kojem izlaže. Izložba nastala u organizaciji udruge <a href="http://drugo-more.hr/">Drugo more</a> tako je posvećena prostoru Filodrammatice, važnom mjestu riječke kulture izgrađenom 1890. godine za potrebe amaterskih građanskih dramskih i glazbenih društava.</p>


<p><iframe src="https://podcasters.spotify.com/pod/show/kurziv-kulturpunkt/embed/episodes/Audio-vodstvo-Bez-naziva-Arhiv-Filodrammatica-e2abc91" height="102px" width="800px" frameborder="0" scrolling="no"></iframe></p>


<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebnost izložbe između ostalog je i to što je materijal korišten za izradu grafika također prikupljen iz samog prostora zgrade &#8211; riječ je o prašini koja je pretvorena u boju i sitotiskom utisnuta u arhivske fotografije, stvarajući svijetle otiske poput duhova ovog prostora.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/10/popovic-2.jpg" alt="" class="wp-image-58532"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbu kojom nas je proveo sam autor moguće je posjetiti do 26. listopada u radnom vremenu galerije od ponedjeljka do petka od 11 do 13 i od 16 do 20 sati, te subotom od 16 do 20 sati. Ulaz je slobodan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Snimio: Dubravko Matanić / Drugo more<br>Pripremila: Martina Kontošić<br>Fotografije: Tanja Kanazir<br>Vizual podcasta: Klasja Habjan</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Viktor Popović: Bez naziva (Arhiv Filodrammatica)</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/viktor-popovic-bez-naziva-arhiv-filodrammatica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Oct 2023 17:13:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[Illario Carposio]]></category>
		<category><![CDATA[instalacija]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[site-specific]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=58314</guid>

					<description><![CDATA[U organizaciji udruge Drugo more, u četvrtak 5. listopada u 20 sati u Galeriji Filodrammatica otvara se izložba Bez naziva (Arhiv Filodrammatica) splitskog umjetnika Viktora Popovića, poznatog po preciznim i elegantnim site-specific instalacijama koje često nastaju u dijalogu s povijesnim i fizičkim kontekstom izložbenog prostora u kojem izlaže. Izgrađena 1890. godine za potrebe amaterskih građanskih...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U organizaciji udruge Drugo more, u <strong>četvrtak 5. listopada u 20 sati</strong> u <strong>Galeriji Filodrammatica </strong>otvara se izložba <em>Bez naziva (Arhiv Filodrammatica) </em>splitskog umjetnika <strong>Viktora Popovića</strong>, poznatog po preciznim i elegantnim site-specific instalacijama koje često nastaju u dijalogu s povijesnim i fizičkim kontekstom izložbenog prostora u kojem izlaže.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izgrađena 1890. godine za potrebe amaterskih građanskih dramskih i glazbenih društava, zgrada Filodrammatice predstavlja važno mjesto riječke kulture. Popović je u Državnom arhivu u Rijeci pronašao četiri fotografije <strong>Ilaria Carposia </strong>koje prikazuju izvorni oblik pročelja i interijera Filodrammatice, a koje su mu poslužile za izgradnju grafičkog dijela izložbe. Materijal korišten u izradi grafika pritom je prikupljen u samoj zgradi. Radi se o prašini prenamijenjenoj u boju koja se metodom sitotiska utiskuje u Carposijeve fotografije, pretvarajući ih u otiske vrlo svijetle game. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Monokromatskim grafikama, Popović suprotstavlja instalaciju temeljenu na svjetlu. Dijalog grafičkog i instalacijskog postava, statičnog i dinamičnog principa te privida reda koji prikriva propadanje u grafikama i kaosa koji zapravo sadržava red i opire se propadanju u instalaciji, sažimaju intelektualno i emocionalno iskustvo korisnika i posjetitelja Filodrammatice o Filodrammatici, stoji u najavi organizatora.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon otvorenja, izložbu je moguće posjetiti do 26. listopada u radnom vremenu galerije od ponedjeljka do petka od 11 do 13 i od 16 do 20 sati, te subotom od 16 do 20 sati. Ulaz je slobodan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Detalje o umjetniku i izložbi potražite na <a href="http://drugo-more.hr/viktor-popovic/" data-type="link" data-id="http://drugo-more.hr/viktor-popovic/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">poveznici</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arhiv urbanističke modernizacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/arhiv-urbanisticke-modernizacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Oct 2018 10:06:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)]]></category>
		<category><![CDATA[galerija až]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija AŽ]]></category>
		<category><![CDATA[Split 3]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=arhiv-urbanisticke-modernizacije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ambijentalna instalacija <em>Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)</em> Viktora Popovića nadovezuje se na seriju radova u kojima se autor bavi planiranjem i razvojem arhitekture grada Splita.</]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U petak, <strong>5. listopada</strong> u <strong>19 sati</strong> u <strong>Galeriji AŽ</strong> otvara se izložba <em>Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)</em> <strong>Viktora Popovića</strong>.</p>
<p>Ambijentalna instalacija <em>Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)</em>, realizirana u mediju fotografije, reljefa i objekta, nadovezuje se na seriju radova u kojima se autor bavi povijesnim planiranjem i razvojem arhitekture grada Splita, to jest specifičnim segmentom urbanističkog projekta pod nazivom Split 3, realiziranom u Splitu krajem 60-ih godina. Kao arhivsku građu za instalaciju umjetnik koristi fotografije splitskog fotografa <strong>Zvonimira Buljevića</strong> koji je kao tehnički suradnik bio uključen u projekt.</p>
<p>Viktor Popović rođen je 1972. godine u Splitu. Diplomirao je Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. godine. Od 1998. godine predaje slikarstvo, crtanje akta i crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, od 2018. godine u zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Više puta je nagrađivan za svoj rad.</p>
<p>Izložba je otvorena do <strong>17. listopada</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Modernističko nasljeđe splitske Vojne bolnice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/modernisticko-nasljede-splitske-vojne-bolnice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Nov 2017 15:05:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica)]]></category>
		<category><![CDATA[dom mladih split]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija MKC]]></category>
		<category><![CDATA[galerija mkc]]></category>
		<category><![CDATA[jasminka babić]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni kulturni centar split]]></category>
		<category><![CDATA[Nataša Ivančević]]></category>
		<category><![CDATA[Split]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=modernisticko-nasljede-splitske-vojne-bolnice</guid>

					<description><![CDATA[<p>Izložba <em>Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica)</em> Viktora Popovića nadovezuje se na umjetnikovo istraživanje razdoblja urbanističke modernizacije Splita tijekom 60-ih godina.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U četvrtak, <strong>16. studenog</strong>, u <strong>19 sati</strong> u <strong>Galeriji MKC</strong> u splitskom Domu mladih otvara se izložba <em>Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica)</em> koja donosi najnovije radove splitskog umjetnika <strong>Viktora Popovića</strong></p>
<p>Riječ je o seriji hibridnih objekata na kojima na velike formate digitalnih ispisa arhivskih fotografija snimljenih 1965. godine u tadašnjoj Vojnoj bolnici u Splitu Popović intervenira prepoznatljivim fluorescentnim cijevima i industrijskim filterima za korekciju boje.</p>
<p>Kako stoji u najavi, &#8220;dinamična igra između prikaza bolničkog interijera i hladne geometrije svjetlosnih akcenata dokumentarnoj fotografiji daje snažnu auratičnost umjetničkog djela.&#8221;</p>
<p>Centralni rad je prostorna instalacija sačinjena od rashodovanih bolničkih kreveta. Formom konstrukcije velike instalacije sazdane od željeznih kreveta Popović citira modernističke elemente arhitekture bolničke centralne zgrade, ali i potencira memorijski kod samog uporabnog predmeta.&nbsp;</p>
<p>Izložba je nastala je kao nastavak projekta <em>Bez naziva (Arhiv ST3)</em> započetog 2015. godine koji je umjetnik prvi puta predstavio u splitskoj Galeriji Škola. Polazište za nastanak svih recentnih radova arhivsko je istraživanje urbanističkog i arhitektonskog nasljeđa iz razdoblja velike modernizacije Splita tijekom 60-ih godina.</p>
<p>Viktor Popović rođen je 1972. godine u Splitu. Diplomirao je Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. godine. Od 1998. godine predaje slikarstvo, crtanje akta i crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, od 2013. godine u zvanju redovitog profesora. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Više je puta nagrađivan za svoj rad.</p>
<p>Kustosice izložbe su <strong>Jasminka Babić</strong> i <strong>Nataša Ivančević</strong>.</p>
<p>Izložba ostaje otvorena do <strong>5. prosinca</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dove sei, amor mio</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/dove-sei-amor-mio/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Mar 2013 09:42:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dove sei amor mio]]></category>
		<category><![CDATA[Lauba]]></category>
		<category><![CDATA[veljko popović]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=dove-sei-amor-mio</guid>

					<description><![CDATA[<p>U subotu, 23. ožujka, u sklopu samostalne izložbe Viktora Popovića u Laubi, gostovat će nagrađivani animator Veljko Popović.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Razgovor s Veljkom Popovićem vodit će Ana Cvitaš, filmska producentica i urednica portala <a href="http://dotthatspot.com/" target="_blank" rel="noopener">dotthatspot</a>. Gostovanjem u Laubi Popović će predstaviti proces rada na animiranom filmu vodeći gledatelje kroz nastanak njegova filma <em>Dove sei, amor mio</em> u produkciji zagrebačkog Bonobostudija, nakon čega će isti film publika moći pogledati u cijelosti.</p>
<p>Veljko Popović rođen je 1979. godine u Splitu. Diplomirao je 2003. kao stipendist grada Splita na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Zlatka Kauzlarića-Atača. Od 1998. profesionalno se bavi računalnom grafikom, od 2003. radi kao glavni grafičar u studiju za razvoj kompjuterskih igara Lemonade productions. Godine 2005. dobiva nazivno zvanje asistenta na Umjetničkoj akademiji u Splitu na kolegiju Elektronska animacija. Njegov debitantski film prikazan je na najvećim svjetskim animacijskim festivalima gdje je dobio čitav niz nagrada.</p>
<p>Gostovanje Veljka Popovića zakazano je za subotu, <strong>23. ožujka</strong> u <strong>20 sati</strong>, u <strong>Laubi</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Disonanca male geste</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/disonanca-male-geste/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 13:11:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[damir očko]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Grubić]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Kuduz]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[jasenko rasol]]></category>
		<category><![CDATA[Leila Topić]]></category>
		<category><![CDATA[mala gesta]]></category>
		<category><![CDATA[renata poljak]]></category>
		<category><![CDATA[Rene Bachrach Krištofić]]></category>
		<category><![CDATA[sandro đukić]]></category>
		<category><![CDATA[slaven tolj]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[vlasta žanić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=disonanca-male-geste</guid>

					<description><![CDATA[<p>Radovi desetero umjetnika mlađe generacije iz Hrvatske izloženo je na bečkoj izložbi <em>Lighting out for the Territories</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Radovi desetero domaćih suvremenih umjetnika predstavljeni su u okviru izložbenog projekta <a href="http://www.kunsthallewien.at/cgi-bin/event/event.pl?id=4630&amp;lang=de" target="_blank" rel="noopener"><em>Lighting out for the Territories</em></a> u bečkoj galeriji Kunsthalle Project Space. Izložba na kojoj sudjeluju <strong>Rene Bachrach Krištofić</strong>, <strong>Sandro Đukić</strong>, <strong>Igor Grubić</strong>, <strong>Igor Kuduz</strong>, <strong>Damir Očko</strong>, <strong>Jasenko Rasol</strong>, <strong>Renata Poljak</strong>, <strong>Viktor Popović</strong>, <strong>Vlasta Žanić</strong> i <strong>Slaven Tolj</strong> otvorena je 16. srpnja. Izložbom kurira <strong>Leila Topić</strong>.</p>
<p>Fokus izlože je na radovima umjetnika koji tematiziraju politiku malih gesta u suvremenoj umjetničkoj praksi. Tako odabrani radovi mlađe generacije umjetnika iz Hrvatske, u kontekstu interpretativne logike, progovaraju o malim gestama u procesima sudjelovanja na granicama fizičkog ili psihičkog teritorija. Usto, ovi radovi progovaraju o ideji unutar koje granica, bilo fizička, geografska ili psihička, nije linija razdvajanja, već suprotno, prostor artikulacije novih mogućnosti pozicioniranja umjetničkih identiteta.</p>
<p>“Projektom sam željela predstaviti radove koji progovaraju o sadašnjem času, kroz takozvane male geste koje valja shvatiti kao metaforu za jednostavne i minimalne modele izričaja koji izbjegavaju politikantstvo ili spektakularnost trenutka. Pozicijama desetero autora željela sam omogućiti razvoj pripovijesti o autorefleksiji, izlasku iz nametnutih granica identiteta, miroljubivom konfliktu i onome što <strong>Hannula</strong> naziva &#8216;razumnim neslaganjem&#8217;“, u uvodnom je tekstu kataloga napisala Leila Topić.</p>
<p>Kao najbolji primjer male geste, zajedničkog nazivnika svih odabranih radova, kustosica izložbe odabrala je fotografiju naslova <em>The View</em> umjetnice Renate Poljak &nbsp;„koja prikazuje umjetnicu na terasi obiteljske kuće. Gesta tijela i pozicija glave upućuje na osobu koja uživa u pogledu, ali umjesto promatranja otvorene pučine, pred Renatom Poljak uzdiže se krov novosagrađene kuće njezina ujaka. No, u filmu Renate Poljak <em>Velika očekivanja</em> i seriji fotografija, okosnica radnje nije samo zazorna arhitektura, iako je bila nadahnuće za čitav projekt, nego je prije svega riječ o istraživanju uzroka koji su rezultirali urbicidom jadranske obale, a koji su autoricu odveli do istraživanja obiteljskih odnosa i analiziranja preobrazbe ratnoga nasilništva u novu vrstu društveno prihvaćenog nasilja“. Izložba ostaje otvorena do 25. lipnja.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #00cccc;">Izvor: KPS / Foto: Renata Poljak, <em>The view</em></span></p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dimenzije humora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/dimenzije-humora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 01 Mar 2012 19:04:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Alen Floričić]]></category>
		<category><![CDATA[Anton Svetić]]></category>
		<category><![CDATA[Danijel Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[Denis Krašković]]></category>
		<category><![CDATA[Dimenzije humora]]></category>
		<category><![CDATA[Dino Bićanić]]></category>
		<category><![CDATA[Dioklecijanovi podrumi]]></category>
		<category><![CDATA[Dragana Sapanjoš]]></category>
		<category><![CDATA[Dražen Budimir]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[goran škofić]]></category>
		<category><![CDATA[igor eškinja]]></category>
		<category><![CDATA[ines krasić]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Fijolić]]></category>
		<category><![CDATA[ivan tudek]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Špika]]></category>
		<category><![CDATA[Luka Hrgović]]></category>
		<category><![CDATA[Nemanja Cvijanović]]></category>
		<category><![CDATA[siniša labrović]]></category>
		<category><![CDATA[Snježana Ban]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[stipan tadić]]></category>
		<category><![CDATA[Tihomir Matijević]]></category>
		<category><![CDATA[Vedran Perkov]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir frelih]]></category>
		<category><![CDATA[željko badurina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=dimenzije-humora</guid>

					<description><![CDATA[Putovi smijeha ne vode prečacem, ali vode određenom cilju.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">&#8220;Interesno polje ove izložbe&nbsp;čini se dovoljno jasnim već i iz samog naslova, no možda nije naodmet podsjetiti na širinu&nbsp;dikskursa, na temu komičnog, koja teorijski seže od <strong>Aristotela</strong> pa do <strong>Freuda</strong>, <strong>Plessnera</strong> i&nbsp;<strong>Henrija Bergsona</strong>, za kojega smijeh ima sociološku funkciju: on je bitna oznaka čovjeka kao&nbsp;svjesnog bića i svojstvo svake životne energije koja pojedince i društvo oslobađa negativnih&nbsp;potencijala.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Dimenzije humora</em> u vizualnim umjetnostima mogu doslovno poprimiti višestruke oblike,&nbsp;kako u pogledu medija u kojima se izražava komično, tako i u bogatoj skali isčitavanja i&nbsp;razumijevanja porukekoja stiže do primatelja. Premda prelaze preko granica pojmovne&nbsp;reprezentacije kakvima primarno operira literatura ili teorija, i vizualni duhoviti iskazi tkđ. se&nbsp;mogu razlikovati u gradacijama od vica i šale, dosjetke i satire, od smiješne radnje, izobličenja,&nbsp;parodije i persiflaže, pa do apsurda, groteske i ironije&#8230; Najčešće se takav humor očituje na&nbsp;razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar drušva u cjelini, nego ponajprije&nbsp;onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta&nbsp;umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od <strong>Duchampa</strong> do Ivana Kožarića ili <strong>Erwina&nbsp;Wurma</strong> i <strong>Paul McCarthya</strong>, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.</div>
<p style="text-align: justify;">Razumijevanje se u pitanjima humora s druge strane ukazuje kao ključni moment koji potiče&nbsp;na razmišljanje o relacijama lokalnih i globalnih kodiranja smiješnoga, kao i o odnosima&nbsp;njegovih profanih, popularnih oblika s onim edukacijski zahtjevnijim, višim izričajima što je&nbsp;opet, uvijek u zavisnosi od kulturoloških matrica (političkih, psiholoških, tehnoloških) unutar&nbsp;kojih se humorni sadržaji formuliraju.</p>
<div>
<p style="text-align: justify;">Središnje pitanje izložbe stoga jest sjecište tih vrijednosti, s pitanjima: Na koji specifičan&nbsp;način vizualna umjetnost danas u Hrvatskoj koristi izričaje humora? U koja žarišna pitanja ovog&nbsp;prostora i vremena ta umjetnost intervenira, koje vrijednosti izokreće i iz čega pri tome ipak&nbsp;crpi univerzalni karakter? Ukoliko prihvatimo činjenicu da duhovito i komično u umjetnosti&nbsp;rezultira iz spajanja krajnosti, iz podrivanja konvencionalnih uzročnosti &#8211; za upitati se u ova naša&nbsp;ne tako smiješna doba socijalno osjetljivih i upitnih poredaka stvari &#8211; na koji se to način i pod&nbsp;kojim uvjetima uspostavlja sprega između duhovitosti i duhovnosti?&nbsp;Premda je izložba zamišljena daleko opsežnije, radi oskudnih financijskih sredstava realizacija&nbsp;izložbe fokusira se na izabrane radove pozvanih umjetnika mlađe i najmlađe generacije u vrlo&nbsp;koncentriranom obliku.&#8221; &#8211;&nbsp;<strong>Blaženka Perica</strong> (izvod iz ekspozea)</p>
</div>
<div style="text-align: justify;">Umjetnici zastupljeni na izložbi: <strong>Željko Badurina</strong>, <strong>Snježana Ban</strong>, <strong>Dino Bićanić</strong>,<strong> Dražen Budimir</strong>, <strong>Nemanja Cvijanović</strong>, <strong>Igor Eškinja</strong>, <strong>Ivan Fijolić</strong>, <strong>Alen Floričić</strong>, <strong>Vladimir Frelih</strong>,<strong> Sonja Gašperov</strong>, <strong>Luka Hrgović</strong>, <strong>Danijel Kovač</strong>,<strong> Ines Krasić</strong>, <strong>Denis Krašković</strong>, <strong>Siniša Labrović</strong>, <strong>Tihomir Matijević</strong>, <strong>Vedran Perkov</strong>, <strong>Viktor Popović</strong>, <strong>Dragana Sapanjoš</strong>, <strong>Goran Škofić</strong>, <strong>Josip Špika</strong>, <strong>Anton Svetić</strong>, <strong>Stipan Tadić</strong> i <strong>Ivan Tudek</strong>.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka u<strong> Dijoklecijanovim podrumima</strong>.</div>
<p>&nbsp;</p>
<div>
<p></p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
