Program radionica namijenjen je pojedincima_kama zainteresiranima za područje tehničke provedbe događaja (svjetlo, video i zvuk). Cilj ove tri radionice je pružiti znanje o tehničkoj produkciji zvuka, videa ili svjetla svim sudionicima_ama. Prethodno iskustvo nije potrebno.  

Sudionici_e se mogu prijaviti samo na jednu od radionica: zvuka, video produkcije ili svjetla. Radionice će se održati u Pogonu Jedinstvo, KONTEJNER-u i Pogonovom prostoru na adresi Mislavova 18, a sudionici će biti podijeljeni u grupe na temelju informacija iz prijave. 

Dnevni program sudionicima_ama će pružiti kratki teorijski okvir, a zatim se usredotočiti na praktično iskustvo. Program je besplatan, a broj sudionika_ca je ograničen na pet polaznika_ca po radionici. Puni tekst poziva pronađite na poveznici.

• Uvodna radionica zvuka s Filipom Pacakom održava se 23. i 24. veljače u KONTEJNER-u, od 10 do 16 sati
• Uvodna radionica svjetla s Andrijom Santrom održava se 23. i 24. veljače u Pogonu Jedinstvo, od 17 do 21 sat
• Uvodna radionica video produkcije s Viktorom Krasnićem održava se 25. i 26. veljače u Pogonu Mislavova 18, od 10 do 16 sati

Prijave se vrše putem online obrasca do 16. veljače.

Materijal filma složen je kronološki, uključuje okvirni period rada Kugle tijekom sedamdesetih i ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća, od osnutka do prestanka aktivnog djelovanja grupe. Film vješto i zorno uspijeva prikazati pa i prenijeti duh Kugla glumišta i njezinih sudionika, koji se opisuje sintagmama “nevjerojatnog kreativnog kaosa” gdje bi “uvijek netko nešto zabrijao”. Anica Vlašić-Anić, jedna od članica, ističe kako je cilj bio prije svega publici prenijeti spomenuti duh i energiju grupe, a ne nekakvu dramsku priču ili ideju. Iz tog je razloga, za vrijeme izvođenja, često bila pod dojmom kako izvođači znaju manje od gledatelja što će se u predstavi dogoditi. Nekoliko se puta tijekom filma ponavlja i motiv “krivih vrata”, odnosno da su članovi po dolasku u Studentski centar u Zagrebu u želji da se uključe u Studentsko eksperimentalno kazalište (SEK) pogriješili vrata i završili u Satiričkom glumištu, kasnije preimenovanom u Kugla glumište. 

Promjenom imena grupa se distancirala od satiričke odrednice, da bi u kasnijim fazama razvoja svoje estetike/filozofije/koda dodatno raskinula s konvencionalnim institucionalnim kazalištem tog vremena tako što su izašli na ulice, tj. napustili su uobičajeni zatvoreni kazališni prostor i stvarali predstave na otvorenom, u javnosti među građanima. Film ilustrira prijateljsku atmosferu koja je vlada među “kuglašima” i želju za bavljenjem kazalištem primarno iz čiste ljubavi prema toj umjetnosti, što pokazuje iskustvo Damira Bartola Indoša koji je u trupu došao isprva na prijateljski poziv, bez scensko-izvedbenih ambicija. Jak osjećaj kolektiva isto tako se čita iz napomene kako je autorstvo Kuglinih projekata zajedničko, a popularnost i vidljivost stjecali su bez potrebe za marketingom svojih akcija, performansa tj. happeninga.

Iako ispočetka i dugo vremena tijekom svog djelovanja zanemareno od strane domaćih medija i kritike, Kugla glumište priznanje je dodijeljeno Posebnom nagradom na BITEFU 1978. godine za predstavu Mekani brodovi i Orlandom na Dubrovačkim ljetnim igrama 1980. za najuspješnije glumačko ostvarenje u dramskom programu Ljetno popodne ili što se dogodilo s Vlastom Hršak dodijeljeno Dunji Koprločec. Uz dvije nagrađene predstave spominju se još Ljubav i pamćenje, Doček proljeća, Bijela soba i Cirkus plava zvijezda koji su obilježili rad ovog uzbudljivog kolektiva, koji je karakterizirala angažiranost i nepredvidljivost otvorenih izvedbi pred nerijetko slučajnom publikom. U razgovoru nakon projekcije, koji je moderirala teatrologinja Agata Juniku, spomenulo se kako je prvotni cilj snimanja dokumentarca bio bilježenje točnih podataka, činjenica i svjedočanstva zarad negiranja neispravnih informacija koje kruže internetom pa je tom prilikom najavljeno i potencijalno objavljivanje knjige o Kugli. 

Vezano uz to, bilo je zanimljivo čuti i raspravu o uključenosti Kugle glumišta u akademske kurikulume s obzirom na važnost koju su imali na kulturnoj sceni za vrijeme svog postojanja. Usprkos utjecaju i pažnji koju su privukli za vrijeme djelovanja, Kugla i dalje ima status opskurne fusnote u povijesti hrvatske kazališne scene; do podataka i materijala teško se dolazi, a u današnjoj široj javnosti (čak i onoj kulturnoj) gotovo da nema interesa za taj uzbudljiv teatar. Zanimljiv je kuriozitet da je dva dana nakon premijere filma jedan od pokretača i spiritius movensa Kugle Zlatko Burić Kićo osvojio Europsku filmsku nagradu za najboljeg glumca, a to bi priznanje moglo potaknuti i interes za njegovim počecima u okviru zagrebačke studentske kazališne scene. Filmom Mekani brodovi sjećanje na važnost Kugla glumišta zapravo je tek otpočelo svoju plovidbu.

Tekst je nastao u sklopu edukacije i mentoriranja mladih kritičara koje u suradnji s Human Rights Film Festivalom provode Zaklada Solidarna i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva.

Festival Perforacije, koji je već nakon dva izdanja cjelokupni festival predstavio ovog proljeća u New Yorku, za jesen najavljuje novo hrvatsko izdanje koje će se odvijati diljem Hrvatske s bogatim programom.

Perforacije se ove godine održavaju od 20. do 29. listopada u Rijeci, Zagrebu i Dubrovniku, a u okviru programa će biti postavljeno više od 25 predstava i performansa iz Hrvatske i regije. Organizatori iz programa izdvajaju za otvorenje festivala pripremljenu brazilsko – hrvatsku koprodukciju plesne predstave Nafta, ali unutar programa se nude još brojne relevantne izvedbe, koje se dotiču i tema značajnih za društvo i regiju.

Perforacije tako dio svoje selekcije posvećuje i temama vezanim uz klimatske promjene, s obzirom da je festival član europske mreže Imagine 2020, koja razvija umjetničke projekte koji otvaraju tu temu. Uz Perforacije, neki od članova mreže su i londonski ArtsAdmin te London International Festival of Theatre, zatim Kampnagel iz Hamburga, Kaaitheater iz Bruxellesa i drugi.

Važan dio aktivnosti mreže Imagine 2020, sufinancirane kroz program Kultura 2007 Europske Unije, je i edukacija umjetnika i kulturnih menadžera tijekom Summer Labova o održivijim načinima života, ali i o održivijim uvjetima umjetničkih produkcija. Jedan takav Summer Lab se ovaj tjedan, od 24. do 27. kolovoza, održava u Montpellieru, na koji u ime Festivala Perforacije odlaze umjetnici Petra Kovačić iz Splita te Željko Zorica i Viktor Krasnić iz Zagreba.

U Montpellieru će se okupiti više od pedeset stručnjaka i umjetnika iz cijele Europe, a Festival Perforacije će iskustva ovogodišnjeg Summer Laba iskoristiti u vrijeme kad će biti suorganizator onoga u Hrvatskoj 2013. godine čime će se nastaviti bavljenje ovom temom kroz festivalske produkcijske i edukativne programe.

Izvor: Festival Perforacije