Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. lipnja, pokrenut je proces razrješenja dekana Vlatka Previšića, a potom je, na sjednici Vijeća održanoj 1. srpnja većinom glasova, odbačen predloženi ugovor o izvođenju zajedničkog dvopredmetnog studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Birokratskim rječnikom, tim su se slijedom događaja ispunili i moralni i statutarni uvjeti za odlazak čovjeka koji je tijekom svog dekanskog mandata sustavno ignorirao volju svojih kolega, studenata i radnika i, iz još uvijek nerazjašnjenih razloga, inzistiranjem na spornim ugovorima s KBF-om, pod svaku cijenu pokušavao narušiti znanstveni i obrazovni integritet Filozofskog fakulteta.

Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća zadnja je točka dnevnog reda bila postupak razrješenja dekana, no on je, zajedno s troje svojih prodekana, napustio sjednicu i time – s obzirom da je sljedeće sjednica najavljena za rujan – onemogućio da se glasanje provede u propisanom roku od 60 dana od izglasavanja nepovjerenja.

“Filozofski fakultet tako je doveden u shizofrenu situaciju u kojoj najviše tijelo odlučivanja, Fakultetsko vijeće, ne može demokratski donositi odluke, već ovisi o autokratskim manevrima dekana koji je u postupku razrješenja. Iako je protiv dekana pokrenut postupak zbog kršenja Statuta i prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju, on se tim istim metodama služi kako bi zadržao svoju krajnje kompromitiranu poziciju”, navodi se u priopćenju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta.

Rasprava na sjednici Vijeća 14. srpnja nastavljena je i nakon dekanova odlaska, a sudionici te rasprave okupljeni u Inicijativu članova Vijeća Filozofskog fakulteta akademskoj je i široj javnosti odaslala izjavu u kojoj stoji da je dekan izigrao legitimitet koji mu za obavljanje dužnosti demokratkom odlukom daje Vijeće i koje taj legitimitet, ukoliko dekan radi protiv interesa vlastite visokoškolske ustanove, može demokratski osporiti i poništiti. 

“Dekanova opstrukcija sjednice Vijeća pokušaj je proizvodnje pravnog kaosa i posve je sukladna dosadašnjem modelu njegova rada, utemeljenom na prikrivanju važnih informacija, lažima, ucjenama, zastrašivanju, klijentelizmu, trgovini radnim mjestima i nepoštivanju odluka Vijeća”, stoji u izjavi Inicijative. “Današnja sjednica još je jednom potvrdila da dekan Previšić radi protiv interesa vlastite ustanove i dokazala da je njegovo razrješenje jedini demokratski izlaz iz talačke situacije u kojoj se Filozofski fakultet trenutno nalazi”, dodaje se.

Izjavu Inicijative članova Vijeća Filozofskog fakulteta u cijelosti možete pročitati ovdje. 

Prvi aspekt kojeg Vijeće ističe kao problematičnog je model arbitrarne raspodjele. “Sredstva proračunske potpore za izdavanje znanstvenih časopisa raspodjeljuju se tijekom više desetljeća u modelu koji teži što većoj egzaktnosti, povjerljivosti i transparentnosti, a zasniva se na jednostavnoj formuli da se iznos dodijeljenih sredstava određuje umnoškom faktora vrsnoće i faktora opsega časopisa koji se za svaki časopis egzaktno utvrđuju prema jedinstvenim kriterijima. Taj model bio je pravedan za časopise koji su zadovoljili uvjete vrsnoće, a također je na pravedan način uravnotežio odnose u financiranju časopisa po znanstvenim područjima.

Ove godine u raspodjeli proračunskih sredstava kao revolucionarna novost uveden je arbitrarni model prema kojem članovi Povjerenstva prema vlastitom nahođenju procjenjuju potrebe pojedinih časopisa i prema takvoj procjeni određuju visinu sredstava koja se časopisu dodjeljuju. Taj proizvoljni, neprovjerljivi i netransparentan način raspodjele sredstava doveo je u pitanje civilizacijska dostignuća u tom segmentu vođenja znanstvene politike, otvorio je mogućnosti koruptivnog postupanja, časopise je doveo na neravnopravan položaj te je drastično narušio ravnotežu među znanstvenim područjima.

Iz činjenice pak da je Povjerenstvo za izdavačku djelatnost od proračunom predviđenih 10,5 milijuna kuna za sufinanciranje znanstvenih časopisa u 2012. godini sistemom slobodne procjene potreba raspodijelio tek iznos od 9 milijuna kuna, može se zaključiti da Povjerenstvo smatra kako je taj iznos sasvim dovoljan za proračunsko sufinanciranje znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Na sve devijacije u pripremi i provođenju natječaja za sufinanciranje časopisa u 2012. redovito je i argumentirano upozoravala Koordinacija Zajednice urednika znanstvenih časopisa svojim dopisima MZOS-u, što je nažalost ostalo bez ikakva učinka” – stoji u prosvjednom pismu.

Drugi aspekt na kojeg upozoravaju je diskriminacija časopisa u području humanističkih znanosti za koju Vijeće ističe da je jedan od najpogubnijih posljedica uvođenja arbitrarnog modela. U tom području, istaknuto je u pismu, došlo je do do drastičnog smanjenja potpore u odnosu prema drugim područjima. 

“Tako sada prosječna potpora pojedinom časopisu u području humanističkih znanosti iznosi 35 000 kuna, dok se u drugim znanstvenim područjima kreće u rasponu od 50 000 kuna za tehničke znanosti do gotovo 90 000 kuna za biotehničke znanosti. Potpora znanstvenim časopisima osobito je presudna za područje humanističkih znanosti. I prije, kada su dobivale oko 23% udjela u raspodjeli, budući da su humanistički časopisi predstavljali oko 29% časopisa, bila je niža nego u drugim područjima. A sada je drastično pala na 15,5%. Usto je najveći broj časopisa kojima se sada uskraćuje potpora (čak 23) iz humanističkog područja. To može dovesti do urušavanja znanstvenoga rada i zaustavljanja izbora u znastvena zvanja na humanističkome području” – ističe Vijeće Filozofskog fakulteta u svom pismu.

Izvor: Vijeće FFZG

U izjavi za javnost Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu podsjeća “relevantne državne institucije te akademsku i širu javnost da je nizom svojih odluka argumentirano upozoravalo na neprihvatljivost zakonskih prijedloga i načina na koji se oni nameću usprkos argumentima akademske zajednice i otporu uvjerljive većine sveučilišnih, znanstvenih i drugih institucija. Vijeće je stoga u više navrata zahtijevalo potpuno odbacivanje nacrta prijedloga zakona.”

Kako otpor akademske zajednice do sada nije imao nikakva učinka, već je Vlada Republike Hrvatske 21. lipnja 2011. uputila prijedloge zakona u saborsku proceduru, u izjavi su najavljeni sljedeći koraci o kojima je odlučeno na  sjednici održanoj 30. lipnja 2011: 

1. Obustavlja se studijski proces u svim vidovima od srijede, 6. srpnja 2011, sve dok se prijedlozi zakona ne povuku iz saborske procedure, odnosno za vrijeme zasjedanja Sabora.

2. Predlaže se Senatu Sveučilišta u Zagrebu da na svojoj sjednici 5. srpnja 2011. donese odgovarajuću odluku o obustavljanju studijskoga procesa u svim vidovima do povlačenja prijedloga zakona iz saborske procedure, čime se Vijeće Filozofskoga fakulteta priklanja već iznesenim prijedlozima Pravnog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

3. Predlaže se da se, nakon povlačenja zakona iz saborske procedure, u dogovoru državnih i akademskih čimbenika formiraju šire stručne radne skupine koje bi radile na strateškim osnovama i zakonskim rješenjima reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Izvor: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

“Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izražava svoju zapanjenost razmjerima, tonom i sadržajem medijske kampanje protiv akademske zajednice. Glasila EPH kontinuirano objavljuju napade na profesore i znanstvenike. Jutarnji list objavio je samo od prošlog petka do danas desetak stranica napada na sveučilišnu i znanstvenu zajednicu opremljenih bombastičnim naslovima, predimenzioniranim ilustracijama i podnaslovima, te sadržajima punim govora mržnje, ali i neistina zbog kojih Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i drugi dijelovi akademske zajednice u Hrvatskoj trebaju pokrenuti kaznenu prijavu zbog kleveta. O moralnoj razini kampanje govori i činjenica da je istovremeno i na portalu Jutarnjeg pokrenuta akcija koja poziva na denunciranje profesora. Pojave korupcije u akademskoj zajednici koje su upravo posljedica dosadašnje komercijalizacije i politike MZOŠ-a sada se generaliziraju i koriste kao argument za daljnju komercijalizaciju. No, hajka u medijima očito služi jedino kompromitiranju akademske zajednice u javnosti zbog toga što se radi javnog dobra suprotstavila nacrtima prijedloga zakona o sveučilištu, visokome obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Ona zapravo pokazuje i nemoć Ministarstva da pridobije znatniji ili ugledniji dio akademske zajednice na stranu svojih nacrta prijedloga zakona pa pokušava populističkom hajkom opsjeniti javnost.

Zahtijevamo da Vlada i državni organi istraže pozadinu i narav povezanosti između Ministarstva u vrijeme bivšeg i sadašnjeg ministra znanosti, obrazovanja i športa s medijskim holdingom EPH.

Ako se ta povezanost ne istraži, i ako se ne obustave sve proceduralne radnje oko nacrta prijedloga zakona o sveučilištu, o visokome obrazovanju i o znanstvenoj djelatnosti, akademska će zajednica biti prisiljena na najenergičnije legitimne javne metode otpora nametanju zakona koji ugrožavaju budućnost sveučilišta i znanosti kao javnog dobra u Hrvatskoj.”

Izvor: FFZG