vidjeti zatvorenih očiju – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 01 Mar 2023 07:16:18 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png vidjeti zatvorenih očiju – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Susret umjetnosti i neuroznanosti https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/susret-umjetnosti-i-neuroznanosti/ Thu, 14 Mar 2013 15:04:56 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=susret-umjetnosti-i-neuroznanosti Svjetlosna instalacija Ivane Franke Vidjeti zatvorenih očiju dio je izložbe Zukunft Gehirn u Znanstvenoj galeriji Max Planck u Berlinu.

]]> Rad Ivane Franke dio je izložbe Zukunft Gehirn koja je od 11. ožujka do 11. lipnja postavljena u berlinskoj Znanstvenoj galeriji Max Planck. Umjetnica će u sklopu izložbe predstaviti instalaciju Vidjeti zatvorenih očiju iz 2011. godine, nastalu u sklopu istoimenog istraživačkog projekta znanstvenice Ide Momennejad koju je inicirao Alexander Abbushi u suradnji s Association of Neuroesthetics.  

Vidjeti zatvorenih očiju instalacija je načinjena od LED lampica koje su programirane da istovremeno trepere unutar frekvencija vrijednosti od 12 do 50 Hertza, u trajanju od 3 minute i 18 sekundi. Svaki bljesak svjetlosti traje 6 milisekundi, dok je duljina tamne pauze promjenjiva. Posjetitelji su, pozvani da sjednu ispred instalacije i zatvore oči, izloženi bljeskanju svjetla što proizvodi kvazi-halucinantne vizualne doživljaje protoka slika iza zatvorenih očiju. Svaka osoba ‘vidi’ drugačije slike i svatko različito opisuje percipiran prostor koji je u stalnoj mijeni, a nastao je iza zatvorenih očiju. Dijalog o sadržaju tih privida proširuje granice subjektivnih doživljaja vanjskog svijeta te je istovremeno i izazov znanstvenicima koji se bave preciznim mjerenjem trajanja svjesnih fenomena. 

Isti rad je u ožujku prošle godine bio objektom proučavanja na berlinskom skupu Umjetnost i neuroznanost u organizaciji muzeja Deutsche Guggenheim iz Berlina. Tom su prilikom umjetnici, estetičari, filozofi i neuroznanstvenici raspravljali o granicama percepcije stvarnosti konstruirane i izmijenjene slijedom intrinzičnog sastava ljudskog mozga.  

Izložba Zukunft Gehirn predstavlja postignuća neuroloških i kognitivističkih istraživanja Društva Max Planck. Kroz sedam tematskih cjelina na izložbi su prikazna dosadašnja saznanja, ali budući izazovi neuroznanstvenih istraživanja. 

Ivana Franke (Zagreb, 1973.) Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je nakon toga boravila na više studijskih programa uključujući Institut za istraživanje prostora (Institut für Raumexperimente) u Berlinu, Centar za suvremenu umjetnost Kitakyushu (CCA) u Kitakyushu, te Centar za suvremenu umjetnost PS1 u New Yorku. Predstavljala je Hrvatsku na 52. bijenalu u Veneciji 2007. samostalnom izložbom Latency, te na 9. bijenalu arhitekture u Veneciji 2004. zajedničkim radom Frameworks s arhitektima Petrom Miškovićem, Leom Pelivan i Tomom Plejićem. Realizirala je brojne projekte u suradnji s arhitektima uključujući Room for Running Ghosts sa studiom 3LHD i Light Carpet sa Studiom UP. Ostale izložbe uključuju Peggy Guggenheim Collection u Veneciji 2011., Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 2011., Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 2010., Umjetnički paviljon u Zagrebu 2009., P.S.1 Centar za suvremenu umjetnost u New Yorku; Manifestu 7 2008., Reykjavik Experiment Marathon 2008. te projekt Linienstrasse 113 u Berlinu 2007. godine. Živi i radi u Berlinu.

KP 

 

]]> Nesigurnosti umjetnosti i neuroznanosti https://kulturpunkt.hr/vijesti/nesigurnosti-umjetnosti-i-neuroznanosti/ Tue, 31 May 2011 08:18:53 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nesigurnosti-umjetnosti-i-neuroznanosti Vidjeti zatvorenih očiju organizira se u Veneciji, u muzeju Peggy Guggenheim, od 1. do 6. lipnja, a predstavlja instalaciju Ivane Franke.]]> Na 53. venecijanskom bijenalu 2009. godine, Association of Neuroesthetics (AoN) bila je pozvana da organizira simpozij o umjetnosti i neuroznanosti u Peggy Guggenheim Collection i Marino Golinelli Foundation. Na osnovu tog uspjeha AoN i dalje organizira ovu seriju u biblioteci Peggy Guggenheim Collection tijekom iduća tri Bijenala. U skladu s kustoskim fokusom 54. Bijenala – IlumiNacije, ovaj simpozij organiziraju u suradnji s Berlin School of Mind and Brain (Humboldt Universität) i Charité-Universitätsmedizin Berlin.
Simpozij istražuje temu viđenja zatvorenih očiju, a naziv preuzima od interdisciplinarnog projekta Ivane Franke i neuroznastvenice Ide Momennejad, ostvarenog kroz podršku Alexandera Abbushija i AoN-a. Projekt se bavi vizualnim iskustvom lebdećih slika koje inducira stroboskopsko svjetlo iza zatvorenih očiju. Svjesni da viđene slike nemaju osnovu u vanjskoj stvarnosti, one se mogu iskusiti kao halucinacija. Ovo “svjesno kvazi-haluciniranje” izaziva naša osjetila realnog i njegove alternacije i propusnost s imaginarnim. Iskustvo svake osobe razlikuje se od iskustva neke druge, a svatko pripisuje drukčije dimenzije opaženom prostoru u stalnoj transformaciji. Komuniciranje sadržaja ovog prolaznog strujanja nepredvidivih percepcija proteže granice stjecanja subjektivnog izvješća do ekstrema, te izaziva znanstvene aspiracije da precizno izmjere trajanje svjesnog fenomena.
I neuroznanost i umjetnost suočavaju se s dvosmislenošću i nesigurnostima dok jure za nepoznatim. Obje discipline potiču debatu u vezi s našim uobičajenim iskustvom, no čini se da koriste suprotne metode kako bi proizvele znanje. Dok znanstvene metode teže ukloniti dvosmislenost, objasniti i precizno se primiti nepoznatog, umjetnost nema namjeru ukidanja neodređenosti i često teži povećati nesigurnosti kako bi preispitala naše iskustvo stvarnosti.
Metodološka ograničenja obje discipline nose se sa izazovima tijekom eksperimentiranja s dvosmislenim i ekstremno svjesnim fenomenima. Takva iskustva, kakva se ispituju projektom, mogu služiti kako mjesto susreta dva modela znanja, gdje istinsko interdisciplinarno eksperimentiranje i dijalog mogu protegnuti granice naših konceptualnih alata i metoda.
U dijalogu s projektom, tijekom simpozija, panel stručnjaka bavit će se granicama naše unutarnje generirane percepcije vizualne stvarnosti. Kako stvaramo smisao onog čega vidimo bez da znamo što je to što gledamo? Možemo li konstruirati prostorno vremenske forme bazirane isključivo na ‘imaginaciji’? Do koje mjere različiti mozgovi mogu pokazati slične aktivnosti unatoč razlikama u subjektivnom iskustvu? Do koje mjere je naša percepcija stvarnosti konstruirana i mijenjana unutarnjim razvojem naših mozgova prije nego li odgovorima na podražaje koji dolaze striktno izvana?
Izvor: Studio Franke
]]>