<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Vesna Parun &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/vesna_parun/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 18 Mar 2025 13:02:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Vesna Parun &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pjesnička rezidencija Vesna Parun</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/pjesnicka-rezidencija-vesna-parun-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 18 Mar 2025 13:02:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[andrijana kos-lajtman]]></category>
		<category><![CDATA[Katja Grcić]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturna udruga Fotopoetika]]></category>
		<category><![CDATA[otok zlarin]]></category>
		<category><![CDATA[pjesnička rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[Šibenik]]></category>
		<category><![CDATA[tomislav augustinčić]]></category>
		<category><![CDATA[Vera Vujović]]></category>
		<category><![CDATA[Vesna Parun]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=72949</guid>

					<description><![CDATA[Kulturna udruga Fotopoetika iz Šibenika raspisuje natječaj za pjesničku rezidenciju "Vesna Parun" na otoku Zlarinu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>I ove se godine organizira dvotjedna književna rezidencija za hrvatske pjesnike i pjesnikinje na rodnom otoku <strong>Vesne Parun</strong>, Zlarinu. Rezidencija, koju organizira <a href="https://fotopoetika.com/">Kulturna udruga Fotopoetika</a>, obuhvaća boravak na otoku, posjete zanimljivim lokalitetima Šibensko-kninske županije te minimalno jedno javno događanje u Šibeniku i/ili na Zlarinu. Razdoblje provedbe rezidencije bit će najkasnije do kraja studenog ove godine. </p>



<p>Prijavitelji_ce moraju biti punoljetni_e hrvatski_e državljani_ke, imati objavljenu barem jednu zbirku poezije te održati barem jedno javno predstavljanje tijekom rezidencije. Odabrani_a rezident_ica na Zlarinu će boraviti u privatnom smještaju, a osigurani će biti honorar, troškovi smještaja i putovanja, promocija na društvenim mrežama i u medijima te logistička podrška tijekom boravka.</p>



<p>Za prijavu je potrebno poslati dokument u PDF ili Word formatu koji sadrži:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>životopis (ne duži od jedne stranice);</li>



<li>motivacijsko pismo s obveznim obrazloženjem zašto prijavitelj_ica želi boraviti na rezidenciji, odnosno planom rada za vrijeme boravka.</li>
</ul>



<p>Poželjno je da plan rada bude povezan sa životom i/ili djelom Vesne Parun, ali nije nužno.</p>



<p>Ime odabranog_e rezidenta_ice bit će objavljeno 1. svibnja na internetskoj i <a href="https://www.facebook.com/fotopoetika">Facebook stranici</a> Fotopoetike, a odabrani_a rezident_ica bit će obaviješten_a i putem e-poruke.</p>



<p>Ova se književna rezidencija organizira peti put i provodi uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Šibenika. Dosad su na rezidenciji bili <strong>Andrijana Kos Lajtman</strong>, <strong>Vera Vujović</strong>, <strong>Katja Grcić</strong> i <strong>Tomislav Augustinčić</strong>.</p>



<p>Prijave se šalju na <a href="mailto:fotopoetika@gmail.com">fotopoetika@gmail.com</a> <strong>do 15. travnja</strong> u ponoć.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pjesnička rezidencija Vesna Parun</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/pjesnicka-rezidencija-vesna-parun/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Apr 2023 11:12:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kulturna udruga Fotopoetika]]></category>
		<category><![CDATA[pjesnička rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[šibenik]]></category>
		<category><![CDATA[Vesna Parun]]></category>
		<category><![CDATA[zlarin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=54015</guid>

					<description><![CDATA[Kulturna udruga Fotopoetika iz Šibenika raspisuje natječaj za pjesničku rezidenciju "Vesna Parun" na otoku Zlarinu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><a href="https://fotopoetika.com/" data-type="URL" data-id="https://fotopoetika.com/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Kulturna udruga Fotopoetika</a> organizira dvotjednu književnu rezidenciju za hrvatske pjesnike i pjesnikinje  na Zlarinu, rodnom otoku <strong>Vesne Parun</strong> po kojoj projekt nosi ime. Rezidencija obuhvaća boravak na otoku, posjet zanimljivim lokalitetima u Šibensko-kninskoj županiji i minimalno jedno javno događanje u Šibeniku i/ili na Zlarinu.</p>



<p>Uvjeti prijave:&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Prijavitelji_ce moraju imati objavljenu barem 1 zbirku poezije;</li>



<li>Prijavitelji_ce moraju imati najmanje 18 godina na datum podnošenja prijave;</li>



<li>Prijavitelji_ce moraju biti hrvatski državljani;</li>



<li>Prijavitelj_ica mora održati barem jedno javno predstavljanje tijekom rezidencije.</li>
</ul>



<p>Što je ponuđeno:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Boravak na otoku Zlarinu u privatnom smještaju;</li>



<li>Pokriveni troškovi putovanja i smještaja;</li>



<li>Honorar;</li>



<li>Promocija rezidenta/ice na društvenim mrežama i u medijima;</li>



<li>Podrška tijekom boravka.</li>
</ul>



<p>Za prijavu je potrebno poslati dokument u PDF ili Word formatu koji sadrži:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Životopis (ne duži od jedne stranice);</li>



<li>Motivacijsko pismo s obveznim obrazloženjem zašto prijavitelj/ica želi boraviti na rezidenciji, odnosno planom rada za vrijeme boravka.</li>
</ul>



<p>Ime odabranog rezidenta bit će proglašeno 10. svibnja i objavljeno na internetskoj i Facebook stranici organizatora projekta (Kulturna udruga Fotopoetika). Odabrani_a rezident_ica također će biti obaviješten_a putem e-poruke.</p>



<p>Ovo je prva književna rezidencija na području Šibensko-kninske županije. Organizira se po treći put i provodi uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Šibenika. Gošća prve rezidencije bila je pjesnikinja Andrijana Kos Lajtman iz Čakovca, a druge pjesnikinja Vera Vujović iz Zagreba.</p>



<p>Prijave se šalju putem <a rel="noreferrer noopener" href="mailto:fotopoetika@gmail.com" data-type="mailto" data-id="mailto:fotopoetika@gmail.com" target="_blank">maila</a> do <strong>1. svibnja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mit o vječnom povratku</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/mit-o-vjecnom-povratku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 Sep 2016 15:30:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[darija žilić]]></category>
		<category><![CDATA[hdp]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatsko društvo pisaca]]></category>
		<category><![CDATA[tin lemac]]></category>
		<category><![CDATA[tribina dekonstrukcije]]></category>
		<category><![CDATA[Vesna Parun]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=mit-o-vjecnom-povratku</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na tribini <em>Dekonstrukcije</em> govorit će se o knjizi Tina Lemca o poetičkom diskurzu Vesne Parun.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U <strong>Hrvatskom društvu pisaca</strong> u utorak, <strong>20. rujna, u 19 sati</strong>, održat će se tribina <em>Dekonstrukcije</em> o knjizi &#8220;Autorsko, povijesno, mitsko &#8211; Poetički diskurz Vesne Parun &#8211; teorija i interpretacija&#8221; autora<strong> Tina Lemca</strong>. Studija književnog znanstvenika Tina Lemca predstavlja vrijedan doprinos sistematizaciji, interpretaciji i pomnom čitanju <strong>Vesne Parun</strong>, postavljajući autoričin opus u nove interpretacijske okvire i otkrivajući ga kao slojevit i kompleksan diskurs koji nudi raznorodna čitanja u okvirima različitih suvremenih diskursnih teorija.&nbsp;</p>
<p>U razgovoru koji će voditi <strong>Darija Žilić</strong> bit će riječi posebno o autoričinoj knjizi Zore i vihori, koju autor interpretira vodeći se spoznajama iz studije <strong>Mircea Eliadea</strong> <em>Mit o vječnom povratku</em>, a otvorit će se i pitanje neusustavljenosti kritičke građe o bogatom literanom opusu Vesne Parun. U razgovoru, osim autora Tina Lemca, sudjeluje i urednica knjige i spisateljica <strong>Zorka Jekić</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>KIČMA 2010</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/kicma-2010/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 08 Jun 2010 08:01:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Alojz Majetić]]></category>
		<category><![CDATA[Boris Pavelić]]></category>
		<category><![CDATA[Branislav Oblučar]]></category>
		<category><![CDATA[branko čegec]]></category>
		<category><![CDATA[branko maleš]]></category>
		<category><![CDATA[Daniela Trputec]]></category>
		<category><![CDATA[distribucija]]></category>
		<category><![CDATA[Ervin Jahić]]></category>
		<category><![CDATA[financiranje]]></category>
		<category><![CDATA[gordan nuhanović]]></category>
		<category><![CDATA[gradska knjižnica rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatska poezija]]></category>
		<category><![CDATA[Irena Matijašević]]></category>
		<category><![CDATA[ivana bodrožić simić]]></category>
		<category><![CDATA[ivica đikić]]></category>
		<category><![CDATA[J-Zlo]]></category>
		<category><![CDATA[jelena tondini]]></category>
		<category><![CDATA[kičma]]></category>
		<category><![CDATA[Kičma 2010]]></category>
		<category><![CDATA[književni program]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Ljubomir Stefanović]]></category>
		<category><![CDATA[mainstream]]></category>
		<category><![CDATA[Matija Budimir]]></category>
		<category><![CDATA[morska arija]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Kamov]]></category>
		<category><![CDATA[parnas]]></category>
		<category><![CDATA[pisci]]></category>
		<category><![CDATA[pjesnici]]></category>
		<category><![CDATA[pjesnikinje]]></category>
		<category><![CDATA[plasman]]></category>
		<category><![CDATA[poezija]]></category>
		<category><![CDATA[privatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[proza]]></category>
		<category><![CDATA[publicistika]]></category>
		<category><![CDATA[publika]]></category>
		<category><![CDATA[quorum]]></category>
		<category><![CDATA[regionalna suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[roman]]></category>
		<category><![CDATA[sajam knjiga i festival časopisa]]></category>
		<category><![CDATA[slađan lipovec]]></category>
		<category><![CDATA[slavko goldstein]]></category>
		<category><![CDATA[stih]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Mesić]]></category>
		<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[tonko maroević]]></category>
		<category><![CDATA[treš]]></category>
		<category><![CDATA[tržište]]></category>
		<category><![CDATA[Ulaznica]]></category>
		<category><![CDATA[urbanizacija]]></category>
		<category><![CDATA[V.B.Z.]]></category>
		<category><![CDATA[Vesna Parun]]></category>
		<category><![CDATA[zbirka priča]]></category>
		<category><![CDATA[Željka Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[zoran tomić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kicma-2010</guid>

					<description><![CDATA["Rijeka ima kičmu" bio je moto trećeg riječkog sajma knjiga i festivala časopisa <i>Kičma</i> (knjige i časopisi na morskoj ariji) koji se, od 27. svibnja do 2. lipnja, odvijao na više grads]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Zdravko Tovilović</p>
<div style="text-align: justify;">Kao i do sada sajam/festival&nbsp;<em><a href="http://kicma.net/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Kičma</a></em> su zajednički organizirali udruga <strong>parNas</strong>&nbsp;i nakladnička kuća <strong>V.B.Z.</strong>, kojima se i ove godine kao programski partner pridružila <strong>Gradska knjižnica Rijeka</strong>. Početna ideja bila je skromna, reći će <strong>Matija Budimir</strong>, jedan od ParNasovih entuzijasta i pokretača ove manifestacije, ali u ovom kratkom periodu dogodio se rast tako da je ovogodišnja <em>Kičma</em>, unatoč sveopćem recesijskom ozračju, uspjela u Rijeku dovesti respektabilan broj izdavača koji su, s popustima od 10 do 80 posto, ponudili više od 8000 naslova.</div>
<p>&nbsp;</p>
<div style="text-align: justify;">
<p style="text-align: center;"><img fetchpriority="high" decoding="async" src="/UserFiles/Image3/otvorenje_kicma_final.jpg" alt="otvorenje_kicma_final" title="otvorenje_kicma_final" align="" height="302" width="400"></p>
</div>
<p style="text-align: center;"><em>&nbsp;Krešimir Vogrinc, direktor Kičme na otvorenju</em></p>
<div>
<p style="text-align: justify;">Iako sadržajno prilično raznoliko, ni ovogodišnje izdanje sajma/festivala nije značajno odstupalo od provjerene programske koncepcije u okviru koje se, pored predstavljanja pisaca i knjiga, dobar dio pažnje usmjerava na časopise koji, premda životareći na marginama književnog <em>mainstreama</em>, vrlo često predstavljaju utočište kvalitetne pisane riječi i prostor u kojem pisci početnici imaju priliku objaviti svoje prve uratke.</p>
<p style="text-align: justify;">Književni program treće Kičme otvoren je poezijom, a pjesnika i pjesnikinja različitih generacija i poetskih usmjerenja na ovogodišnjem festivalu nije nedostajalo. U ugodnoj atmosferi kluba <strong>KUNS</strong> predstavljena je zbirka pjesama <em>Južne životinje</em>&nbsp;<strong>Irene Matijašević</strong> kojom tematski dominiraju pitanja položaja žene u različitim prostornim i vremenskim okvirima. Sama zbirka sastoji se od nekoliko ciklusa koncipiranih kroz niz različitih aspekata karakterističnih &#8220;ženskih pitanja&#8221;, koje autorica problematizira i nastoji opisati različitim literarnim strategijama. Prema riječima autorice, što se više zalazi u sadržaj knjige same pjesme dobivaju sve veću dubinu i nalaze svoj smisao u sintezi čovjeka i prirode, a kao karakteristika autoričinog rukopisa može se dodati i balansiranje između opreka ljudsko &#8211; životinjsko, toplo &#8211; hladno te racionalno &#8211; emotivno.</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<div style="text-align: center;"><img decoding="async" src="/UserFiles/Image3/irena_matijasevic.jpg" alt="irena_matijasevic" title="irena_matijasevic" align="" height="267" width="400"></div>
<p style="text-align: center;"><em>&nbsp;Darija Žilić i Irena Matijašević</em></p>
<div style="text-align: justify;">
<p>Sljedeća večer bila je obilježena prilično drukčijim poetskim senzibilitetom. U zanimljivo odabranom ambijentu Astronomskog centra Rijeka mlada riječka pjesnikinja Jelena Tondini poznatija kao J-Zlo predstavila je svoju prvu zbirku poezije <em>TreŠ</em>, objavljenu &nbsp;2008. U svojevrsnoj večeri treš-stiha pod zvijezdama nizali su se duhoviti i satirični osvrti na različite aktualnosti i društvene teme, da bi pred kraj autorica pročitala i nekoliko još neobjavljenih pjesama koje karakterizira stanovita doza melankolije i u kojima se raspoznaje pomak prema intimnijim temama.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;">Antologičarski dio pjesničkog segmenta ovogodišnje <em>Kičme</em> započeo je antologijom perzijskog pjesništva od 10. stoljeća do danas <em>Budi biser, biser budi</em>&nbsp;<strong>Ebtehaja Navaeya</strong>, u izdanju V.B.Z.-a, a nastavio se dan kasnije predstavljanjem antologije hrvatskog pjesništva od 1989. do 2009. godine pod nazivom <em>U nebo i u niks</em>&nbsp;autora <strong>Ervina Jahića</strong>, također u izdanju V.B.Z.-a. koju su u atriju HKD-a uz autora predstavili još i akademik <strong>Tonko Maroević</strong> te pjesnik i kritičar <strong>Branko Maleš</strong>. &nbsp;Kao jedno od glavnih obilježja ove antologije istaknut je pluralizam zastupljenih poetika s osnovnim naglaskom na društvena zbivanja. Maroević je naglasio kako je vrijeme iz kojeg datiraju obuhvaćene pjesme zasićeno mnogim važnim događajima i društvenim promjenama, od rata, stvaranja nove države, promjene društveno-ekonomskog modela…, dodajući kako ta činjenica nije dovela do unifikacije pjesničkog izričaja, a i sam izbor tema teško je svediv na neku zajedničku kategoriju. Zastupljeni autori pripadaju širokom generacijskom rasponu tako da ćemo u ovoj knjizi naići, primjerice na <strong>Vesnu Parun</strong>, ali i na neke vrlo mlade autorice. Pozicionirajući trenutno stanje hrvatske poezije, Maleš je naglasio kako ona možda ne proživljava svoje najbolje doba, ali se zasigurno nalazi u svojoj zreloj pluralističkoj fazi. Neki od zastupljenih autora su i pročitali svoje pjesme pa su tako na pozornicu izašli <strong>Ivan Rogić Nehajev, Ivan Herceg, Sanjin Sorel</strong> te<strong> Zoran Kršul</strong>.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Pjesnički dio festivala zaključen je svojevrsnom večeri bardova hrvatske poezije pod nazivom <strong>Goranovci</strong>, na kojoj su <strong>Zvonimir Mrkonjić, Branimir Bošnjak, Ivan Rogić Nehajev, Branko Maleš</strong> i <strong>Milorad Stojević</strong> čitali izbor iz vlastite poezije.</div>
<p>&nbsp;</p>
<div style="text-align: justify;">
<p style="text-align: center;"><img decoding="async" src="/UserFiles/Image3/nuhi_final.jpg" alt="nuhi_final" title="nuhi_final" align="" height="274" width="400">&nbsp;</p>
</div>
<p style="text-align: center;"><em>&nbsp;Gordan Nuhanović i Srećko Horvat</em></p>
<div style="text-align: justify;">
<p><em>Glasovi ispod površine</em>, naziv je djela <strong>Alojza Majetića</strong> i <strong>Daniele Trputec</strong> koje je publici predstavio <strong>Branislav Glumac</strong>. Valja naglasiti kako je riječ o romanu koji je u potpunosti nastao na blogu i kojega, kako je naglasio Glumac, ne bi ni bilo da se autori nisu upoznali i zbližili preko interneta. Hoće li ovaj kuriozitet biti dodatni povod čitateljima da posegnu za ovom knjigom tek ćemo vidjeti. Kratka i dinamična bila je i prezentacija novog romana <strong>Gordana Nuhanovića</strong>&nbsp;<em>Vjerojatno zauvijek</em>&nbsp;u kojem se, isprepliću intimna priča o nevoljama muškarca koji odlazi od obitelji, i vješto naznačena slika društvenog zaleđa koja romanu dodaje širu dimenziju. Prema riječima <strong>Srećka Horvata</strong> roman je stilski dotjeran, a karakterizira ga autorov specifičan smisao za ironiju i humor kojim u naizgled tragičnim situacijama dodaje neočekivanu vizuru tako da one, bez nepotrebne patetizacije, postaju komične. Nakon uspješnog prvog romana <em>Nebo su preplavili galebovi</em>&nbsp;iz 2007. <strong>Zoran Tomić</strong> ove je godine izdao zbirku priča <em>Pričine i umišljaji</em>. Kako je i sam autor pojasnio, pričine su najvećim dijelom autobiografske i odnose se na autorovo odrastanje na splitskoj periferiji dok se umišljaji bave problematiziranjem &#8220;crne hrvatske stvarnosti&#8221; i onih problema koji su se u Hrvatskoj pojavili nakon Domovinskoga rata. Autor nije niti u pričinama zaobišao polemiziranje oko urbanizacije i privatizacije prostora u krugu Kaštelanskog zaljeva koji je za njega konkretno mjesto odrastanja, ali i simboličko mjesto žudnje za onim nečim uvijek boljim i ljepšim. Tomićevu novu zbirku priča predstavila je <strong>Kristina Posilović</strong> koja je na kraju napomenula kako inteligentan humor, dobro osmišljeni dijalozi, dijalekt i žargon čine Tomićeve priče životnima i opipljivima. Proznu sekciju ovogodišnje <em>Kičme</em> zatvorio je već dobro poznati <em>Hotel Zagorje</em>&nbsp;<strong>Ivane Bodrožić Simić</strong> kojeg je predstavio urednik <strong>Drago Glamuzina</strong>, naglasivši kako je riječ o djelu koje je obilježilo prvi dio ovogodišnje književne scene, odnosno djelu koje je naišlo na odličan prijem i kod publike i kod kritike. Riječ je o romanu koji karakterizira potresna emocionalnost, ali je lišen svake patetike.</p>
</div>
<p>&nbsp;</p>
<div style="text-align: justify;">
<p style="text-align: center;"><img decoding="async" src="/UserFiles/Image3/novi_kamov_i_tema_final.jpg" alt="novi_kamov_i_tema_final" title="novi_kamov_i_tema_final" align="" height="267" width="400">&nbsp;</p>
</div>
<p style="text-align: center;"><em>Ljubomir Stefanović, Branislav Oblučar, Slađan Lipovec, Branko Čegec</em></p>
<div style="text-align: justify;">
<p>Iako je, za razliku od proteklih godina, u ovogodišnjem programskom dijelu <em>Kičme</em> segment &#8220;č&#8221; bio nešto manje zastupljen, kako brojem predstavljenih časopisa tako i opsegom predstavljanja, časopisi nisu gurnuti u drugi plan. Od domaćih izdanja u fokusu su bili <em>Novi Kamov</em>, <em>Tema</em>&nbsp;i <em>Quorum</em>&nbsp;dok je zrenjaninska <em>Ulaznica</em>&nbsp;potvrdila međunarodni karakter festivala. Moderatori predstavljanja <strong>Slađan Lipovec</strong> i <strong>Branislav Oblučar</strong>, ujedno urednici u <em>Quorumu</em>&nbsp;i dobri poznavatelji &#8220;scene&#8221; otvorili su raspravu pitanjima o krizi, odnosno letargiji u književno-tržišnim sferama. Diskusija je, dakako, nakon ovakvog otvaranja krenula sumornim tonovima dotičući se standardnih problema financija, distribucije, plasmana i općenito dolaska do publike. Ovi su problemi kao što je rekao glavni urednik <em>Teme</em>&nbsp;<strong>Branko Čegec</strong>, nevezani uz recesiju – kriza u svijetu časopisa je konstantno stanje. Naveden je podatak kako <strong>Ministarstvo kulture RH</strong>&nbsp;potpomaže izlaženje čak 96 domaćih časopisa pri čemu ni ljudi iz branše ne bi mogli nabrojiti niti trećinu, što govori o apsurdnosti situacije jer nitko ne dobije novac s kojim može funkcionirati. Svima je jasno, naglasio je Čegec, kako jedan književni časopis nikako ne može funkcionirati tržišno, nadovezujući se s pričom o <em>Temi</em>&nbsp;koja se u početku naplaćivala, no kad su Čegecu iz jedne knjižare poručili da im je ona prevelika formatom, dakle zauzima previše mjesta na polici, a prejeftina, odnosno da na njoj ne zarade dovoljno, on ju je odlučio dijeliti besplatno. No, u međuvremenu su mu iz Ministarstva kulture srezali sredstva na pola u odnosu na količinu s početka izlaženja, pa je bio prisiljen ponovno početi naplaćivati primjerke. Nešto optimističniji bio je <strong>Ljubomir Stefanović</strong>, glavni urednik <em>Novog Kamova</em>&nbsp;koji je opisujući programsku koncepciju časopisa naglasio kako bi časopisi, unatoč poteškoćama, trebali biti medij za nove ideje, teme s margina, mjesto na kojem novi autori objavljuju svoje prve radove. Upravo je s tim motivom osnovan jedan od najdugovječnijih časopisa u regiji, zrenjaninska <em>Ulaznica</em>, koja izlazi od 1967. i čiji je moto &#8220;mrtvi ne mogu unutra – ulaznica je život&#8221;, ističući svoju orijentiranost mladim &#8220;živim&#8221; autorima. Još jedna dodirna točka i jedan od potencijalnih načina izlaska iz krize jest orijentacija na regiju, odnosno regionalna suradnja. U pretposljednjem broju <em>Ulaznice</em>&nbsp;objavljen je tako temat o riječkom <a href="http://www.katapult.com.hr/old_web/index.htm" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Katapultu</a>, a između ostalog i nekoliko pjesama riječke autorice iz <em>Katapultovog inkubatora</em> <strong>Željke Horvat</strong>, koja je neke od objavljenih pjesama i pročitala. Regionalna suradnja, objavljivanje na internetu te entuzijazam (koji ponekad mora graničiti s mazohizmom) urednika preduvjeti su opstanka i napretka književnih časopisa, složili su se sudionici ove rasprave.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;">Dodanu vrijednost sajmu donijeli su i poseban program predstavljanja književnosti za djecu te predstavljanja publicističkih izdanja od kojih ćemo izdvojiti dvije biografske knjige o <strong>Stjepanu Mesiću</strong> iz pera novinara <em>Novog lista</em> <strong>Ivice Đikića</strong> i <strong>Borisa Pavelića</strong>, o kojima je uz <strong>Slavka Goldstein</strong>a i moderatora Ervina Jahića govorio i sam doživotni bivši predsjednik.</div>
<p style="text-align: justify;">Na posljetku pohvala organizatorima koji su i ove godine vlastiti entuzijazam i osjećaj za kvalitetnu književnost uspjeli pretočiti u bogat i zanimljiv program, uz želju da riječka <em>Kičma</em> nastavi čvrsto i uspravno stajati i narednih godina.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div style="text-align: justify;">
<p>***</p>
<p><em>Fotografije su preuzete iz <a href="http://kicma.net/galerija/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Galerije</a> sjama knjiga i časopisa Kičma</em>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
