Zajedno s mladim autorima u Booksi će gostovati poznati makedonski pisac i profesor književnosti Venko Andonovski koji za svoje mlađe kolege kaže: “Svi su oni prevedeni na više stranih jezika što je dokaz da su se lakše probijali van svoje matične, nacionalne književnosti. Upravo to je razlog zašto sam se kao njihov stariji kolega odlučio za ovu selekciju. Oni su, jednostavno, budućnost makedonske književnosti i, u ovom trenutku, znak njezine velike rekonstrukcije.” U petak, na drugoj večeri festivala, makedonskim autorima pridružit će se i troje hrvatskih pisaca – Edo Popović, Dinko Telećan i Ivana Simić Bodrožić.

Revija malih književnosti, koja se ove godine održava po deveti puta, zamišljena je kao festival predstavljanja suvremenih autora mlađe generacije iz zemalja regije (od Austrije do Grčke) koji su se u svojim zemljama afirmirali i postigli uspjeh kod publike i kritike, dok im u Hrvatskoj nisu objavljene knjige. Autori će čitati na makedonskom, uz projekciju hrvatskih prijevoda njihovih tekstova.

Detaljniji program za prvu i drugu večer Revije možete pronaći ovdje.

Već devetu godinu za redom, Booksa u listopadu organizira književni festival na koji poziva mlade književnika iz zemalja regije te pronalazi partnera-izbornika koji je potom zadužen za selekciju autora. Ove godine, 17. i 18. listopada, u Booksi će se predstaviti makedonski književnici mlađe generacije, a o ideji i izvedbi Revije malih književnosti popričali smo s Vanjom Bjelić Pavlović iz udruge Kulturtreger.

KP: Revija malih književnosti zamišljena je kao festival predstavljanja suvremenih autora mlađe generacije iz zemalja regije. Što je Reviji regija, koje su njene geopolitičke granice, a koje umjetničke?

V.B.P.: Prilikom definiranja festivala regiju smo geografski odredili “od Austrije do Grčke”. Ideja je bila predstaviti književnosti geografski bliskih naroda koje nisu poznate domaćoj publici. Prije devet godina, kad smo organizirali prvu Reviju, zemlja gost bila je Bosna i Hercegovina i u tom trenutku u Hrvatskoj ta nam je književnost bila skoro nepoznata, što danas zvuči potpuno nevjerojatno jer brojni BH pisci redovito objavljuju kod hrvatskih izdavača. U to doba niti su objavljivali u Hrvatskoj, niti je bilo moguće u Zagrebu kupiti knjige iz Bosne i Hercegovine. Što se umjetničkih granica tiče, za njih su odgovorni naši izbornici koji nam biraju goste, a mi im, naravno, vjerujemo da se vode samo i isključivo kriterijem kvalitete. Problem bi eventualno mogla biti definicija “male” književnosti, ali do sad niti jedna zemlja koju smo pozvali nije imala ništa protiv odaziva na ovakav festival, osim što nam je jedan tadašnji djelatnik veleposlanstva Slovenije sugerirao da promijenimo naziv.

KP: Ovo je deveta godina da se u Booksi održava Revija malih književnosti, što je impresivna brojka s obzirom da Revija nije razglašena u medijima i među književničkom elitom poput nekih drugih festivala. Je li razlog tome što Booksa nema iza sebe veliku izdavačku kuću, dakle i velik novac za organizaciju, ili činjenica da nam je geografski najbliža umjetnost ponekad najdalja?

V.B.P.: Točno je da nam je često geografski najbliža umjetnost ujedno i najdalja i da on njoj znamo i pratimo je najmanje. Razlog je, naravno, prevlast knjiga iz “velikih” književnosti, posebno onih s engleskog i njemačkog govornog područja. Razumljivo je da izdavači objavljuju knjige za koje vjeruju da će ih moći prodati i za koje je već netko drugi odradio marketing, s obzirom da danas nije problem pratiti strane medije i domaća javnost je informirana o tome što se događa u svijetu. S druge strane, u Hrvatskoj se posljednjih godina objavljuje dosta sjajnih knjiga s tzv. malih jezika, ali je problem što običnom konzumentu takve knjige često promaknu, ne zna da su objavljene, a i ponekad ih je teško nabaviti u našim knjižarama.

KP: Mladi spisatelji koji se predstavljaju na Reviji autori su koji su se u svojim zemljama afirmirali i postigli uspjeh kod publike i kritike, dok im u Hrvatskoj nisu objavljene knjige. Na koji način Kulturtreger, osim čitanja njihove književnosti na samom festivalu, radi na povećanju vidljivosti autora koje smatra vrijednima, no neprepoznatima u domaćem književnom svijetu?

V.B.P.: U sklopu svakog festivala objavljuje se i katalog s tekstovima autora koje predstavljamo. To se pokazalo dosta bitnim jer se često radi o prvim prijevodima na hrvatski što može biti od velike koristi izdavačima, a to je u krajnjoj liniji i cilj. Također, ti se prijevodi kasnije često objave u književnim časopisima, s tim da Revija ima stalnu suradnju sa Zarezom koji objavljuje izbor tih prijevoda, što je također korisno jer time autori ostvaruju prvi kontakt s publikom. Bitno je naglasiti, što ste već istaknuli u pitanju, da se radi o etabliranim autorima koji su već postigli uspjeh u svojoj zemlji, koji iza sebe imaju već nekoliko knjiga i osvojene nagrade. 

KP: Na Reviji su do sada predstavljene književnosti Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije, Rumunjske, Kosova i Grčke. Koja je zemlja u fokusu ovogodišnje Revije i zašto?

V.B.P.: Ove godine u fokusu je Makedonija. Razlog je s jedne strane vrlo jednostavan – uz Albaniju, to je jedina zemlja koja nam je preostala prema propozicijama koje smo si zacrtali još na početku. S druge strane, ove smo godine u Makedoniji našli odličnog izbornika, nekog kome smo mogli vjerovati da će za nas odraditi dobar izbornički posao pa je i ta praktična činjenica utjecala na izbor zemlje. 

KP: U svrhu odabira pisaca Kulturtreger svake godine pronalazi partnera iz zemlje koju predstavlja koji je potom zadužen za selekciju autora. Tko je selektor ove godine i koji je njegov izbor?

V.B.P.: Izbornički posao ove je godine odradio pisac i sveučilišni profesor Venko Andonovski koji nije nepoznat hrvatskim čitateljima jer mu je kod nas u izdanju Algoritma objavljena knjiga Pupak svijeta koja je u Makedoniji prodana u nevjerojatnih 11000 primjeraka. Prema njegovom izboru u Zagreb nam dolaze pjesnici Vladimir Martinovski i Ivan Antonovski, prozaici Andrea Jankovski, Kalina Maleska i Žarko Kujundžiski, a preveli smo još i tekstove Rumene Bužarovske, Igora Krajčeva, Zvonka Taneskog, Snežane Mladenovske Anđelkov i Jovice Tasevskog Eternijana. Svoj izbor ovih pisaca i pregled suvremene makedonske književne scene izbornik je dao u tekstu Makedonska književna dekonstrukcija/rekonstrukcija koji smo objavili na Booksinom portalu.

KP: Kakav program možemo očekivati u Booksi tijekom Revije malih književnosti?

V.B.P.: Program će trajati dva dana, u četvrtak, 17. listopada, i petak, 18. listopada, s početkom u 19 sati. Prvi dan će Miljenka Buljević i Kruno Lokotar razgovarati s Venkom Andonovskim o njegovom izboru i specifičnostima makedonske književne scene, nakon čega će čitati pjesnici Martinovski i Antonovski, a nastupit će i zbor Čipkice sa svojim repertoarom makedonskih pjesama. U petak će Dinko Telećan razgovarati s Andreom Jankovskim, Edo Popović sa Žarkom Kujundžiskim i Ivana Simić Bodrožić s Kalinom Maleskom, nakon čega će također biti čitanje, a nakon svega, naravno, tulum.